Zatvorene Zimske olimpijske igre Sarajevo ´84

Zatvorene Zimske olimpijske igre Sarajevo ´84

Izbor Sarajeva za domaćina ZOI objavljen je 18. svibnja 1978. tiokom 80. sjednice Međunarodnog olimpijskog komiteta u Ateni. Gradovi protivkandidati bili su Sapporo iz Japana i Göteborg iz Švedske. Nakon dva kruga glasanja Sarajevo je većinom glasova dobilo organizaciju ZOI 1984.

(Naslovna fotografija: www.ibar.ba)

Dogodilo se na današnji dan, 19. veljače:

1473. – U Torunu (Poljska) rođen Nikola Kopernik (umro 24. svibnja 1543. u Fromborku, Poljska), veliki poljski astronom i znanstvenik koji je smjestio nebeska tijela na njihova stvarna mjesta. Naime, do tada se vjerovalo da je Zemlja središte svemira, a sve planete, zvijezde i Sunce okreću se oko nje.

Nikola Kopernik (izvor: Wikipedija)

Nikola Kopernik (izvor: Wikipedija)

Poslije te Ptolomejeve teorije, koju je podupirala i Crkva, pojavit će se glasovito revolucionarno djelo De revolutionibus orbium coelestium Nikole Kopernika, koje će teoretski protumačiti gibanja nebeskih tijela i jednom zauvijek srušiti naivni geocentrični sustav.

Školovao se u Krakowu, Bologni i Rimu, poslije čega je postavljen za kanonika u Fromborku, gdje je poslije izgradio opservatorij. Oduševljava se idejom Heraklita i Aristarha da se Zemlja okreće. Kada je napokon uvidio da se red u svemiru ne može uspostaviti, ako se u njegovo središte stavi Zemlja, počinje stvarati novu sliku svijeta. Kopernik u središte našeg sustava stavlja Sunce, oko kojeg se u kružnim putanjama kreću svi ostali planeti. Dnevnu vrtnju nebeskog svoda objašnjava okretanjem Zemlje oko osi, a pojavu godišnjega doba okretanjem Zemlje oko Sunca.

Pojava petlji u putanjama planeta sada je jednostavno objašnjena gibanjem Zemlje, a zahvaljujući veličinama tih petlji Kopernik je odredio i udaljenost planeta od Sunca. Nepokretnost zvijezda ispravno je protumačio njihovom golemom udaljenošću od Zemlje i Sunca. Kopernikova teorija revolucionarno je promijenila čovjekova shvaćanja i stvorila pretpostavke za velika Keplerova i Newtonova otkrića. Međutim, Crkva je shvatila heliocentričnu teoriju kao težak udarac pa su njegova djela proglašena heretičkim i zabranjena, a Kopernikovi sljedbenici proganjani.

Crkveni dogmatičari dugo su odolijevali naletu novih spoznaja, ali istina se nije mogla niti spaliti, niti sakriti: godine 1757., više od dva stoljeća poslije smrti Nikole Kopernika, Sveta Stolica proglasila je da su znanstveni dokazi da je Sunce središte planetarnog sustava neoborivi te je odobrila Kopernikova djela.

1826. – U Brodu na Savi rođen Matija Mesić (umro: 6. prosinca 1878. u Zagrebu), hrvatski povjesničar i prvi rektor zagrebačkog Sveučilišta.

Korijene vuče iz Like, no rođeni je Slavonac. Kanonik zagrebački Stjepan Ilijašević bio mu je ujak, pa je Matiju, koji je prve škole učio u Brodu i Požegi, primio u svoju kanoničku kuriju i slao u školu. Nakon što je završio studije teologije, povijesti i zemljopisa u Beču i Pragu, Mesić se je vratio u Zagreb u doba buđenja nacionalne svijesti pod utjecajem ilirskog pokreta i Gajevih novina Danice ilirske.

Tada se pokazala potreba da se u nastavi, umjesto njemačkog, uvede materinji jezik. Mesić je imenovan profesorom povijesti i ravnateljem tadašnje Pravoslovne akademije, gdje se i sam zauzimao za to da materinji jezik bude i nastavni jezik.

Nakon sloma apsolutizma i vraćanja Ustava godine 1860. hrvatski je Sabor pristupio osnivanju Svečilišta. Uz Josipa Jurja Strossmayera i Matija Mesić je mnogo pridonio tom osnivanju. Izabran je za prvog rektora Sveučilišta, koje je svečano otvoreno potkraj listopada 1874. govorom bana Ivana Mažuranića. Uz pedagoški rad Matija Mesić se i dalje bavio znanstvenim proučavanjem hrvatske povijesti. Prvi je obradio cijela poglavlja i epohe, sistematizirajući tako golemu građu.

Upravo njegovom zaslugom sačuvalo se mnoštvo dokumenata iz naše starije povijesti. Njegovim se glavnim djelom smatra Život Nikole Zrinskog, nastao 1866., dotad najopsežniji i najkritičnije obrađen životopis u hrvatskoj povijesnoj literaturi. Mesićev život i rad opisao je i ocijenio njegov najbolji učenik Tadija Smičiklas, koji ga je i naslijedio na Sveučilištu kao profesor hrvatske povijesti.

1879. – U Zagrebu umro Franjo Pommer, prvi stalni zagrebački fotograf. Godine 1856. otvara u Zagrebu fotografski atelijer i već iste godine upušta se u velik fotografsko-kulturološki pothvat i priprema album s fotografijama istaknutih hrvatskih književnika: Babukića, Bogovića, Demetra, Kukuljevića, Šuleka, Vukotinovića, Gaja, Antuna i Ivana Mažuranića, Preradovića, Štoosa i Trnskog. Pommer je rođen 1818. u Danskoj, a 1850-ih se trajno preselio u Zagreb.

Milan-sufflay1931. – U Zagrebu ubijen Milan Šufflay,autor prvog hrvatskog znanstveno – fantastičnog romana, hrvatski povjesničar i jedan od utemeljitelja albanologije. Posebno je proučavao hrvatsku srednjovjekovnu povijest i albansku prošlost. Bio je poliglot; znao je više od 10 stranih jezika. U Kraljevini SHS bio je optuživan i zatvaran te su ga naposljetku velikosrpski krugovi odlučili likvidirati. Ispred kuće dočekali su ga policijski agenti, pripadnici režimske organizacije Mlada Jugoslavija i razbili mu lubanju čekićem. Protiv počinitelja nije provedena istraga, a politička ubojstva Hrvata su nastavljena. Kako je pored znanstvenih djela napisao i Na Pacifiku god. 2255, smatra ga se utemeljiteljem hrvatske znanstvenofantastične književnosti.

sarajevo_841984. – U Sarajevu završile XIV. zimske olimpijske igre koje su ostale, među ostalim, u sjećanju po iznimnoj gostoljubivost domaćina. Ovo su bile prve zimske i druge olimpijske igre održane u nekoj komunističkoj državi nakon 21. olimpijskih igara održanih 1980. u Moskvi. Na Igrama je u šest sportova nastupilo 1272 natjecatelja iz 49 zemalja.

Izbor Sarajeva za domaćina ZOI objavljen je 18. svibnja 1978. tiokom 80. sjednice Međunarodnog olimpijskog komiteta u Ateni. Gradovi protivkandidati bili su Sapporo iz Japana i Göteborg iz Švedske. Nakon dva kruga glasanja Sarajevo je većinom glasova dobilo organizaciju ZOI 1984.

Putovanje baklje za ZOI 1984. počelo je u Olimpiji, a baklja je potom avionom stigla u Dubrovnik. Ukupna udaljenost koju je baklja prošla kroz Jugoslaviju iznosi 5.289 km (plus 2.879 km lokalnim putevima). Završni nosilac baklje, od njih 1600, bila je umjetnička klizačica Sanda Dubravčić, koja je baklju preuzela od skijaša-trkača Ive Čarmana.

Čitatelji jugoslavenskih novina su između šest predloženih grafičkih rješenja za maskotu ZOI 1984. izabrali Vučka, malog vuka, kojega je dizajnirao slovenski dizajner i ilustrator, akademski slikar Jože Trobec. Riječ je maskoti koja je bila iznimno popularna na ovim prostorima i dugo nakon završetka Igara.

Trbotec je u jednom razgovoru za Al Jazeeru izjavio kako je proučavao maskote ranijih ZOI i kako je među njima bilo mnogo životinja poput medvjeda i zečeva. Tada mu je pamat pao vuk koji je karakterističan za Bosnu, a nacrtao ga je kao jednog simpatičnog i dobroćudnog lika. Da svoj prijedlog pošalje na natječaj 1981. godine nagovorila ga je njegova supruga, a on je svoj rad poslao u zadnji tren. Trbotec kaže da se vuk trebao zvati Jahorinko po planini kod Sarajeva, ali su u Olimpijskom komitetu smatrali dao je Vučko jednostavnije ime. Komisijom za odabir maskote predsjedavao je poznati slikar Mersad Berber, a konačnu ocjenu su davali čitatelji novina i časopisa diljem Jugoslavije.

Vučko je oko vrata imao crveni šal, a na ramenu je nosio par crvenih skija. U prezentacijama u medijima, reklamama i spotovima, Vučko se često oglašavao povikom: »Sarajevoooooooo«. Glas Vučku u televizijskim spotovima dao je Zdravko Čolić. Prema navodima Međunarodnog olimpijskog komiteta (IOC), maskota je, na neki način, dovela da se vuk koji je do tada u ovoj regiji smatran krvožednom i opasnom životinjom, jednim dijelom zavoli.

Kada je riječ o medaljama, na prednjoj strani medalja bio je službeni amblem, stilizirana snježna pahuljica, iznad koje se nalaze olimpijski krugovi. Po obodu kruga ispisan je tekst: XIV ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE – SARAJEVO 1984. Na naličju medalje nalazi se stilizirana glava atletičara okrunjenog lovorovim vijencem. Ukupno je napravljeno 285 medalja u ljevaonici Majdanpek, a dodijeljeno ih je 222.

Više na: https://www.olympic.org/sarajevo-1984

(zg-magazin)