U Lici otkrivena dva nova špiljska skokuna, najstarije i najsitnije kopnene vrste

U Lici otkrivena dva nova špiljska skokuna, najstarije i najsitnije kopnene vrste

Skokuni su poznati po takozvanoj furki, posebnom organu na zatku s pomoću kojeg mogu skočiti nekoliko stotina puta više od svoje visine (dužine), a što ih ujedno čini jednima od najboljih skakača u životinjskom svijetu

Hrvatsko-slovački tim biospeleologa je na pronađenim okaminama ili fosilima u Lici identificirao 400 milijuna godina stare nepoznate vrste skokuna koji pripadaju „lozi“ koja je izašla iz mora (skupine koja je među najstarijim i istovremeno najsitnijim kopnenim životinjama). Riječ je o organizmima koji su prisutni posvuda po svijetu i nalaze se u gotovo svim staništima. Unatoč tomu relativno su slabo poznati.

Prva vrsta skokuna pronađena je u Markovu ponoru u koji se ulijeva rijeku Lika i ima tijelo dugo oko jednog milimetra, a druga vrsta u Špilji u kamenolomu Tounj kod Ogulina i doseže 1,2 milimetra tjelesne dužine.

Skokuni su poznati po takozvanoj furki, posebnom organu na zatku s pomoću kojeg mogu skočiti nekoliko stotina puta više od svoje visine (dužine), a što ih ujedno čini jednima od najboljih skakača u životinjskom svijetu.

Danas u svijetu ima oko 50 tisuća vrsta skokuna, a poznatih i opisanih ima oko osam tisuća i petsto vrsta. Prema Marku Lukiću iz Zavoda za molekularnu biologiju pri Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, u Hrvatskoj je dosad zabilježeno oko 110 vrsta i podvrsta skokuna, od čega dvadesetak obitava u podzemlju. Neke od vrsta žive na sasvim uskom području i spadaju među vrlo ugrožene. Mnoge vrste špiljskih skokuna još uvijek nisu znanstveno opisane, uljučujući i novootkrivene, pa predstoji dugotrajni znanstveni rad u tom smislu.

U Republici Hrvatskoj istraživanja o skokunima su jako dugo bila zanemarivana. Tijekom 70-ih i 80-ih godina objavljena su tek dva znanstvena teksta o njima. Marko Lukić iz Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu zapravo je prvi naš znanstvenik koji se bavi skokunima. Lukić je o skokunima mnogo naučio kroz suradnju s Louisom Deharvengom, vodećim svjetskim stručnjakom za skokune iz Prirodnjačkog muzeja u Parizu (Muséum National d’Histoire Naturelle, Paris, Ile de France, France).

Od poznatih vrsta skokuna su vrsta Neelus cvitanovici, nazvana po karlovačkom biospeleologu Hrvoju Cvitanoviću, nađena na više mjesta u Lici i Dalmaciji, i vrsta Neelus lackovici, nazvana po zagrebačkom speleološkom istraživaču i edukatoru Damiru Lackoviću, pronađena u 14. istraživačkoj pećini u Ogulinsko-plašćanskoj zaravni.

M. Funda

';return t.replace("ID",e)+a}function lazyLoadYoutubeIframe(){var e=document.createElement("iframe"),t="ID?autoplay=1";t+=0===this.dataset.query.length?'':'&'+this.dataset.query;e.setAttribute("src",t.replace("ID",this.dataset.src)),e.setAttribute("frameborder","0"),e.setAttribute("allowfullscreen","1"),e.setAttribute("allow", "accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture"),this.parentNode.replaceChild(e,this)}document.addEventListener("DOMContentLoaded",function(){var e,t,a=document.getElementsByClassName("rll-youtube-player");for(t=0;t