U jeku sezone grijanja Gradska plinara pečati bojlere

U jeku sezone grijanja Gradska plinara pečati bojlere

Polako se nameće se prijelaz na kondenzacijeke bojlere koji su sigurniji i (navodno) ekološkiji, ali njihova ugradnja iziskuje puno novaca, ali i živaca…

Gradska plinara Zagreba je s početkom ogrjevne sezone počela pečatiti grijanje te su neki potrošači ostali bez bojlera, piše Večernji list. Na udaru su atmosferski i turbo bojleri kakve ima većina potrošača, a pečate ih serviseri i dimnjačari jer su po tvrdnjama stručnjaka »opasni«.

Turbo bojler marke Vaillant

Bojleri se pečate uz napomenu kako će pečati biti skinuti kad se osigura dodatni dovod svježeg zraka do bojlera. Gradska plinara Zagreb navela je kako su ove godine u suradnji s policijom te Dimnjačarskom obrtničkom zadrugom krenuli u edukativnu kampanju kojom upozoravaju građane kako je u samo posljednje četiri godine umrlo osmero ljudi zbog trovanja ugljičnim monoksidom iz atmosferskih bojlera, dok se njih 71 otrovalo. Inače, U Zagrebu se nalazi oko 250.000 bojlera, a njih 100.000 je problematičnih atmosferskih, odnosno bojleri koji za izgaranje koriste zrak iz prostora i koji mogu biti kobni za potrošače.

Dubravko Duvančić, voditelj Službe tehničke podrške Gradske plinare Zagreb je za 24 sata rekao kako je po njemu jedino pravo rješenje potpuna zamjena atmosferskih i turbo bojlera – kondenzacijskim.

Uz to, treba rekonstruirati i dimnjak jer većina dimnjaka u starim zgradama nije otporna na vlagu. Naime, kod kondenzacijskih bojlera stvara se hladnija para, a jedan bojler proizvede od tri do pet litara vode u danu. Kad bi se takvi bojleri priključili na cigleni dimnjak stogodišnje zgrade, dimnjak bi se zbog vlage nakon nekog vremena mogao čak i urušiti.

Osim 100.000 atmosferskih bojlera u Zagrebu, još toliko ih je u ostatku Hrvatske, no tamo je opasnost od trovanja plinom manja jer su bojleri većinom ugrađeni u kuće.

Podsjetimo, Europska komisija još je 2013. donijela uredbu o obveznoj ugradnji ekoloških kondenzacijskih bojlera prema kojoj bi i hrvatski građani trebali zamijeniti svoje dosadašnje turbobojlere novima. Riječ je o bojlerima koji se razlikuju po količini vode koju ispuštaju i temperaturi. No Net.hr navodi da ih je kod nas ugrađeno samo 10.000 kondenzacijskih bojlera. S njihovom ugradnjom hrvatski građani imaju najviše problema jer je ona prekomplicirana i za naše lisnice predviđa goleme izdatke.

Kondenzacijski bojler marke Viessmann

No u slučaju da se stari bojler pokvari, takav se više u zemljama Europske unije neće moći kupiti. Tu su tek dostatni dijelovi za popravak kojih će na tržištu biti još idućih desetak godina. Problem nastaje ako bojler nije moguće popraviti te je potrebno kupiti novi. Potrošača tada čekaju golemi izdaci jer će novac morati izdvojiti i za adaptaciju dimnjaka ili izgradnju novog, a zbog drukčije tehnologije grijanja morat će kupit i posve nove radijatore. U cijelom pothvatu prepreka bi im mogli biti i susjedi u zgradi.

Naime, Net.hr piše da prema Zakonu o vlasništvu jedan stanar može promijeniti svoj uređaj samo ako ga promijene svi susjedi na vertikali, jer na jedan dimnjak ne mogu ići dva različita uređaja. Kondenzacijski bojleri su 20 do 30 posto skuplji od klasičnih, ali navodno će veći problem biti sanacija dimnjaka. Različiti mediji navode i različitu cijenu sanacije, pa 24 sata piše da rekonstrukcija dimnjaka po stanu košta oko 3000 kuna ili 6000 kuna ako se radi o jednom stanu u objektu, dok je  Net.hr vjerojatno bliži realnosti s 18.000 kuna. No cijena ipak ovisi o samom objektu i naravno izvođaču radova.

No nameće se pitanje  zašto bi svi susjedi mijenjali svoje bojlere, odnosno rješavali pitanje dimnjaka, ako su njihovi uređaji u redu? I tu nastaje zasad nerješiv problem. (B. J.)

Komentiraj

*