U centru Zagreba nedostaje oko 6800 parkirališnih mjesta

U centru Zagreba nedostaje oko 6800 parkirališnih mjesta

Problem su i lokacije garaža. „Važno je da javne garaže budu u blizini gradskih središta i to na onoj strani gradskih središta iz koje dolazi najveći broj vozila. U Zagrebu najveći broj automobila dolazi iz smjera juga, istoka i zapada pa bi upravo tamo trebale biti smještene garaže“, rekao je Šoštarić.

Pronalazak parkinga, posebno u centru grada problem je s kojim se susreće veliki broj zagrebačkih vozača. Kruženje u potrazi za slobodnim parkirališnim mjestom nije rijedak slučaj na zagrebačkim cestama, ali ni u ostalim većim gradovima. Javnost je posebno zainteresirala odluka iz kolovoza ove godine kojom je Upravni sud ukinuo povlaštena parkirališna mjesta stanarima s Gornjeg grada. Od donošenja te odluke, nekad rezervirana parkirališna mjesta za stanare Gornjeg grada, postala su dostupna i za sve druge vozače. Kako su takvom odlukom u nezgodan položaj stavljeni stanovnici Gornjeg grada, koji ionako nemaju dovoljan broj parkirališnih mjesta, gradske službe nedavno su donijele odluku kojom se stanarima prodaje mjesečna parkirališna karta za 110 kuna. S druge strane ostali vozači za parkiranje na Gornjem gradu moraju izdvojiti 500 kuna za dnevnu kartu.

Viktor Forjan, načelnik Sektora za promet PUZ-a rekao je kako je jedan od velikih problema nedostatak parkirališnih mjesta u blizini zagrebačkih bolnica. „Policija progleda kroz prste vozačima koji se zaustavljaju na kolniku ispred bolnica ili se parkiraju na nogostupu. No nekada to vozači iskorištavaju“

O problemima s parkiranjem u Zagrebu bilo je govora na današnjem okruglom stolu pod nazivom „Problematika parkiranja u Gradu Zagrebu“, koji je organizirao Auto klub Siget. Na okruglom stolu sudjelovali su predsjednik Autokluba Siget dr. Damir Škaro, prof. dr. Marinko Jurčević i dr. Marko Šoštarić s Prometnog fakulteta u Zagrebu te član Nadzornog odbora AK Autokluba Siget prof. dr. Ivan Dadić.

Najbolje garaže u Petrinjskoj i Varšavskoj

Marko Šoštarić s Prometnog fakulteta u Zagrebu rekao je kako prema podacima do kojih je došao jedan od studenata s Prometnog fakulteta za potrebe diplomskog rada, centar Zagreba bi trebao raspolagati s oko 40 000 parkirališnih mjesta. Trenutačno je vozačima na raspolaganju 33 233 parkirališnih mjesta, a nedostaje ih oko 6 817.

On se osvrnuo i na lokacije postojećih javnih garaža. „Važno je da javne garaže budu u blizini gradskih središta i to na onoj strani gradskih središta iz koje dolazi najveći broj vozila. U Zagrebu najveći broj automobila dolazi iz smjera juga, istoka i zapada pa bi upravo tamo trebale biti smještene garaže“, rekao je Šoštarić. Analizirajući postojeće javne garaže, kao najbolje je izdvojio garažu u Petrinjskoj i onu u sklopu Cvjetnog centra u Varšavskoj ulici. „Jedna od najpopularnijih je garaža na Langovom trgu. Ona je u blizini centra, no nedostatak je što se nalazi na sjevernoj strani, a da bi se do nje došlo, automobili moraju proći najkritičniju točku – raskrižje Vlaške i Draškovićeve ulice. Ista stvar je s garažom na Tuškancu, koja je najbolje isprojektirana, no dolazak do nje je problematičan. Vozila moraju proći Gundulićevu, Ilicu, Mesničku, a tu dolazi do sukoba pješaka, motornih vozila i tramvaja“, pojašnjava Šoštarić.

Preuska parkirališna mjesta

Još jedan problem s kojim se susreću vozači su preuska parkirališna mjesta. Prema standardima koja su vrijedila do 2008. godine dimenzije parkirališnih mjesta su bile dužine 4,8 metara i širine 2,30 metara. „Prosjek registriranih vozila u Hrvatskoj iznosi 4,19 metara u dužini i 1,73 metara u širini. Te se dimenzije znatno razlikuju od dimenzija nekadašnjih automobila“, objasnio je Šoštarić.

Darko Knezović iz Zagrebparkinga je rekao kako je njegova tvrtka radila na širenju veličina postojećih parkirališnih mjesta na lokacijama gdje je to bilo moguće. On je istaknuo kako je u planu Grada Zagreba izgradnja javnih garaža ispod Hrvatskog narodnog kazališta i u Klaićevoj ulici. Krunoslav Tkalčić iz Ureda za prostorno uređenje, Sektora za promet u Zagrebu rekao je kako je pitanje izgradnje novih garaža u nadležnosti gradonačelnika Zagreba, ali i Gradske skupštine koja o tome odlučuje. Dotaknuo se i širenja zone naplate parkiranja te rekao kako Grad odluku o širenju donosi temeljem zahtjeva građana i predstavnika gradskih četvrti. „Uvođenjem zone naplate rješava se problem u mirovanju, ali i u kretanju“, smatra Tkalčić.

Nedostatak parkirališta u blizini bolnica

Garaža bi trebala riješiti problem parkiranja uz Kliniku za dječje bolesti

Garaža bi trebala riješiti problem parkiranja uz Kliniku za dječje bolesti

Viktor Forjan, načelnik Sektora za promet Policijske uprave zagrebačke prenio je iskustva i situacije s kojima se, kad je riječ o prometu, susreću zagrebački policajci. On je rekao kako je jedan od velikih problema nedostatak parkirališnih mjesta u blizini zagrebačkih bolnica. „Policija znade progledati kroz prste vozačima koji se zaustavljaju na kolniku ispred bolnica ili se parkiraju na nogostupu. No nekada to vozači iskorištavaju“, rekao je Forjan i kao primjer naveo Klaićevu bolnicu gdje se uz pomoć nadzornih kamera pokušalo sankcionirati nesavjesne vozače.

Sudionici okruglog stola zaključili su kako je potreban dijalog između struke, inženjera prometa i nadležnih službi iz Grada i Zagrebparkinga kako bi se pokušala pronaći rješenja za goruće pitanje parkiranja u Gradu. „Problem parkiranja nije specifičan samo za Zagreb, već i za sve veće gradove. To je urbanistički, ekološki i sociološki problem, a o njemu moramo educirati mlade generacije vozača“, zaključio je moderator okruglog stola Jurčević.

Valentina Vukoje