Tvornica motora Zagreb 1947 – 1963

Tvornica motora Zagreb 1947 – 1963

(Izvor fotografija: Arhiv Tehničkog muzeja “Nikola Tesla”)

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u subotu, 23. listopada će biti održana promocija knjige Tvornica motora Zagreb 1947 – 1963, koju potpisuje prof. ak. slik. Živko Skuhala.

Knjiga je rezultat autorovog dugogodišnjeg prikupljanja proizvoda i dokumentacije vezane za Tvornicu motora Zagreb. Radi se o izdanju u boji sa 170 stranica, bogato ilustriranoj fotografijama, nacrtima i prospektima vezanim za povijest tvornice. Sadržaj knjige podijeljen je u više poglavlja koja obrađuju pojedine proizvode, a tu je i osvrt samog autora u kontekstu odnosa spram ove jedinstvene industrije na području Hrvatske. Uz promociju knjiga će se prodavati po prigodnoj cijeni.

Stvaranje nove motorne industrije

Nakon završetka II. svjetskog rata, paralelno s izgradnjom ostale industrije, nametnula se u Jugoslaviji potreba podizanja i stvaranja nove motorne industrije, koja će biti u stanju zadovoljiti potrebe zemlje, ali i poslužiti za međunarodnu razmjenu. Tvornica motora Zagreb nastala je tako iz male radionice, koju je 1948. osnovalo tadašnje Ministarstvo industrije NRH. Radionica je djelovala u okviru tzv. Industrijsko-Projektnog zavoda, a bila je smještena u tadašnjoj Bleiweisovoj ulici.

Nekolicina entuzijasta na čelu s inženjerom Rudolfom Fizirom raspolagala je tek ručnim alatom uz pomoć kojeg su i izradili prva četiri prototipa, zapravo kopije predratnog BMW motocikla sa 750 ccm. Bile su to tek romantičarske želje nove vlasti, koja je ponosno javnosti predstavila taj „domaći“ uradak i na prvomajskoj paradi 1948.

No, taj početni impuls bio je 1949. dovoljan za službeno osnivanje Tvornice motora Zagreb s lokacijom na Žitnjaku. Proizvodnja je u početku bila pod nadzorom našeg provjerenog i iskusnog stručnjaka ing. Rudolfa Fizira.

Prvi zadatak Fizirove ekipe bila je izrada malolitražnih benzinskih motora za pogon traktora, plugova, okopačica, motornih kosilica, motora za motorne pile, pa čak i za pogon manjih ribarskih čamaca. Tako se 1952. na tržištu konačno pojavila Savica 285 kao potpuno domaća konstrukcija i proizvodnja.

Pouzdani moped od 50 ccm

Premda je primarni cilj bio proizvodnja motocikala, za taj korak trebalo je još pričekati. Konstruktori su u tvornici odmah po osnutku pristupili izradi prototipova motocikala od 350 i 500 ccm, čija je serijska proizvodnja bila u planu za najkasnije 1954.

Nakon odustajanja od proizvodnje većih motocikala, TMZ je 1957. sklopio licencni ugovor s austrijskom tvornicom HMW, prema kojem je preuzela od Austrijanaca svu tehničku dokumentaciju za proizvodnju mopeda, budućeg TMZ 50 SL. Radilo se o pouzdanom, jednostavnom i cijenom vrlo pristupačnom proizvodu s dvije brzine.

Pokretao ga jezrakom hlađeni jednocilindrični dvotaktni motor obujma 49,9 ccm i snage 2,2 KS pri 6100 o/min. Moped je bio težak 51 kg, a najveća brzina iznosila je oko 50 km/h. TMZ ga je u svojim promidžbenim materijalima reklamirao kao proizvod za koji nije potreban ispit i registracija.

U Zagrebu su prve godine samo montirali proizvod od dijelova pristiglih iz Austrije, a paralelno je počeo i rad na izradi alata i uređaja za kompletnu vlastitu produkciju. Tvornica je imala plan godišnje proizvesti oko 5000 primjeraka. Paralelno sa širenjem proizvodnog programa rastao je i broj zaposlenika tvornice. S početnih 77 radnika 1950. u tvornici je 1954. radilo 191 te 1957. već 215 zaposlenika.

Ambiciozni planovi

U sjeni uspjeha TMZ-a 50 SL, stručni kadar tvornice i dalje je mučila želja za potpuno vlastitim proizvodom. Ona postaje stvarnost 1959. kada je nakon dvije godine razvoja predstavljen Švrća. Legendarni lik Walta Disneya posudio je ime novom skuteru, a koji je i imao puno sličnosti s crtanim junakom. Bio je to lagan, živ i vrlo pokretan proizvod na dva kotača. Za razliku od SL-a, Švrća je imao tri brzine.

Planovi tvornice bili su i dalje vrlo ambiciozni. Već se ozbiljno razmišljalo o proizvodnji izvanbrodskih motora, a testirali su i mala motorna teretna kolica/kariolu za tvornički krug.

Proizvodne mogućnosti tvornice 1960. s dvjestotinjak zaposlenih iznosile su 2700 mopeda i skutera, oko 3000 stabilnih motora i 500 malih poljoprivrednih traktora, a o čijoj je licencnoj proizvodnji TMZ pregovarao s francuskom tvornicom Staub. Naročito je bilo zanimljivo da su u TMZ-u imali plan proizvodnje i malih dizel motora. U svoj toj euforičnosti, TMZ je zaboravio da presudnu riječ u svemu ima politika. Planska privreda u tadašnjoj Jugoslaviji temeljila se na činjenici da Hrvatskoj ne treba motorna industrija, a naročito ne ona čiji se proizvodni program preklapa s onim iz drugih republika. Moped 50 SL ozbiljno je konkurirao Colibriju iz Tomosa, dok je Švrća bio trn u oku Tomosovom Galebu i Primi iz Pretisa.

Tadašnji gradonačelnik Holjevac pokušao je sve kako bi TMZ o(p)stao. No, političke direktive su bile ipak iznad njegovog autoriteta i lokalpatriotizma. Preuzimanjem TMZ-a od strane Prvomajske 1961. realiziran je prvi dio plana u cilju likvidacije tvrtke.

 O autoru:

Živko Skuhala rođen je u selu Vinica kod Varaždina 1951. godine. Nakon osnovne škole nastavlja školovanje u Zagrebu na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn te Pedagoškoj i Likovnoj akademiji.

Od mladosti je povezan s mehanikom i motornim vozilima. Osnovao je prvi Moto klub Varaždin 1982., a zatim BMW moto klub Jugoslavije i Oldtimer klub Varaždin kojeg je bio i predsjednik. Među prvima u Hrvatskoj počinje prikupljati i restaurirati stare motocikle, automobile i bicikle te 2018. otvara „Muzej oldtimera i stare tehnike“ u Varaždinu.

Interes za Tvornicu motora Zagreb počeo je sasvim slučajno 1970. godine. Tada je u Varaždinu pronašao rastavljeni motocikl BMW 750, za koji se kasnije ispostavilo da je TMZ-ov, odnosno zagrebačka ručno rađena kopija BMW-a R 71 (predratni BMW model iz razdoblja 1938. – 1941.)

Tijekom školovanja u Zagrebu, družeći se s motoristima iz Trnja, upoznao je i stare zagrebačke majstore za motocikle. Uz njihovu pomoć u očevoj radionici uspio je sastaviti svoj prvi TMZ i dovesti ga u vozno stanje. Velika zbirka prikupljenih motocikala, bicikala i ostale stare tehnike navela ga je na razmišljanje o muzeju u kojem bi proizvodi TMZ-a bili izdvojeni kao posebni i najvažniji dio zbirke. Logičan slijed bio je pisanje knjige zbog koje je krenuo i u ozbiljnije istraživanje dostupne literature u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Dijeli
KOMENTARI

Odgovori

You have to agree to the comment policy.