Tuđmanov spomenik uzrokovao nesuglasice između likovnih umjetnika i arhitekata
Društvo likovnih umjetnika navodi kako smo sve više svjedoci da su upravo školovani arhitekti (a ne kipari ili multimedijalni umjetnici) autori javnih spomenika u Republici Hrvatskoj, a rezultati su zbog toga, kako navode – vrlo kontradiktorni
Grad Zagreb je nedavno Udruženju hrvatskih arhitekata povjerio organizaciju i provedbu natječaja za izradu umjetničkog rješenja Spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu na lokaciji Trg dr. Franje Tuđmana i Spomenika domovini na Trgu Stjepana Radića u Zagrebu.
Ova su dva natječaja mimoišla stručnu pomoć Hrvatskog društva likovnih umjetnika, koji su se u pismu, kojeg potpisuje njihov predsjednik Josip Zanki, obratili Sanji Cvjetko Jerković, predsjednici Udruženja hrvatskih arhitekata:
„Kako je došlo do toga da se nas zaboravi u pripremi natječaja, možemo samo nagađati. Međutim, ono što znamo jest da takav postupak nije nimalo kolegijalan prema krovnoj udruzi likovnih umjetnika u Republici Hrvatskoj. Ono što ste trebali napraviti jest odbiti organizaciju izrazito kiparskog natječaja Spomenika dr. Franji Tuđmanu i uputiti Grad Zagreb na instituciju koja predstavlja gotovo sve najvažnije kipare i multimedijalne umjetnike koji rade u mediju site-specific instalacija u Republici Hrvatskoj. U slučaju Spomenika domovini mogli ste kolegijalno zatražiti našu pomoć kod izrade teksta natječaja i sastavljanja žirija. Međutim, da situacija bude još naklonjenija upravo vašoj struci, Vi ste u pravu sudjelovanja na natječaju za Spomenik dr. Franji Tuđmanu uvrstili i arhitekte i dizajnere“, poručuje društvo likovnih umjetnika.
Navode kako smo sve više svjedoci da su upravo školovani arhitekti (a ne kipari ili multimedijalni umjetnici) autori javnih spomenika u Republici Hrvatskoj, a rezultati su zbog toga, kako navode – vrlo kontradiktorni.
Kod javne spomeničke plastike koja prikazuje određeni ljudski lik zainteresirani korisnici iste, u ovom slučaju građani Grada Zagreba, očekuju sličnost s likom i djelom Prvog hrvatskog predsjednika. A da bi se to postiglo treba minimum klasičnog školovanja u području portretne plastike na Likovnoj akademiji, bez obzira u kojem se mediju umjetnik izražava, navode iz HDLU-a, pritom se nadajući kako će se budući likovni natječaji prepustiti upravo Hrvatskom društvu likovnih umjetnika. (zg-m)