Tražim(o) odgovornost JASPERS-a

(Projekt Regionalnog centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske – Piškornica / Izvor: RCO Piškornica)

JASPERS je postao pojam za nepogrešivost projekata, ma kako oni tehnički, pa i proceduralno bili upitni, a po svemu sudeći, otežava uvođenje inovativnih tehnologija, posebno onih domaćih

Dr.-Ing. Viktor Simončič

Nisam uzrujan što mi lažeš, nego zato što ti više ne mogu vjerovati. (Friedrich Nietzsche)

Otvorene su ponude za Projektiranje i izvođenje radova na izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske – Piškornica. Procijenjena vrijednost je prekoračena dvostruko. Ponude u skladu sa stanjem na području postupanja s otpadom, nakon što je Hrvatska postala EU članica.

Prije učlanjenja, ponuđena vrijednost za projektiranje i izvođenje Centra za gospodarenje s otpadom Kaštjun u Istri je bila 13 % manja od ponuđene, što spada gotovo u rubriku vjerovali ili ne, i ono poznato Delićevo: Ljudi moji, pa je li to moguće! Svakom godinom članstva, razlike između procjene i ponude rastu. Slučajno?

Kako je to moguće, kada postupak realizacije projekata unutar članica koje su se pridružile nakon 2004. godine pomno prati i u konačnici odobrava JASPERS. Agencija koja daje stručnu pomoć i odobrava projekte (Joint Assistance to Support Projects in European Regions).

Odgovorni se skrivaju iza JASPERS-a

JASPERS je postao pojam za nepogrešivost projekata, ma kako oni tehnički, pa i proceduralno bili upitni, kao što je to primjer Centra Lučino razdolje, gdje je Studija izvodljivosti, dokument koji mora biti poznat zadnjem stanovniku na prije odluke o gradnji, objavljena na dan otpisivanja ugovora o dodjeli sredstava.

Odgovorni za projekte s područja gospodarenja otpada se na svaku primjedbu pokrivaju s JASPERS-om koji im je paravan i za neodgovoran odnos spram našeg novca. Rade li ti zbog toga jer se ne razumiju u posao ili se radi o nečem drugom, nekom osobnom interesu, ne želim nagađati.

Ovako izgleda odgovor iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o nepogrešivosti projekta Babina Gora, čiji natječaj je poništen zbog dvostrukog prekoračenja procijenjene vrijednosti:

»Projekt CGO Babina gora odobren je na osnovi opsežne dokumentacije, koja je uključivala i Studiju izvodljivosti s Analizom troškova i koristi, koju su izradili iskusni strani konzultanti koje je u postupku javne nabave odabrao korisnik projekta. Korisnik projekta također je ishodio i Potvrdu o uspješno završenom projektu, koju izdaje JASPERS, kao tijelo koje u ime Europske unije sudjeluje u nadzoru postupka za velike projekte koji se sufinanciraju sredstvima EU.«

Isti odgovor će se dobiti i za Centar Piškornica, ako se netko usudi dovesti u pitanje tehničku i financijsku ispravnost projekta. Takva/takav bi mogao zaboraviti profesionalnu karijeru u Lijepoj Našoj.

Visoko prekoračenje u odnosu na procjene

Neću o tehničkim nelogičnostima tehnologija na centrima za gospodarenje s otpadom. O tome sam obavijestio nadležne u EU-u i kod nas. Koga zanima može vidjeti materijale koje sam pripremio za online konferenciju održanu 16. rujna 2021. Mene brine nešto drugo. Visoko prekoračenje ponuđenih vrijednosti u odnosu na procijenjenu vrijednost traži odgovor na pitanje: zašto je tome tako? Kako je moguće da iskusni strani konzultanti misle da se projekt može realizirati za dvostruko manju vrijednost od one koju nude iskusne strane kompanije?

Da možda iskusni strani konzultanti baš i nisu iskusni ili iskusne strane kompanije žele hvatati u mutnom? Osobno mislim da su strane tvrtke dosta realno prikazale troškove, jer se predviđene Frankensteinovske tehnologije teško mogu izvesti jeftinije. A zašto nude samo strane tvrtke? Pa znano je da za naše, uvjetima iz natječaja pod nadzorom iskusnih stranih konzultanata, vrijedi – no pasaran.

Visoko prekoračenje procijenjene vrijednosti može dovesti u pitanje iskorištavanje naših EU sredstava za izgradnju centara. Nitko na ovom svijetu neće financirati projekt čije izvođenje je dvostruko skuplje od procijenjenog. To čak nije ni dozvoljeno, jer dovodi u pitanje isplativosti i podnošljivosti za korisnike.

Struka na najnižim granama

Odustajem od prozivanja naših. To činim gotovo na dnevnoj bazi. Oni svoju odgovornost pokrivaju pozivanjem na JASPERS, kao sredstvo širokog djelovanja na svekolike promašaje, kao neku vrstu Sumameda – antibiotika širokog spektra. Zato u najboljoj namjeri pozivam Ministarstvo gospodarstva i održivi razvoj i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da se prestanu skrivati iza JASPERS-a. Da ozbiljno shvate upozorenja i da se usude zatražiti odgovornost, pa čak i nadoknadu štete od EU-a, ako zbog sve sile propusta izgubimo mogućnost povlačenja sredstava iz postojeće financijske omotnice, koja je na snazi još samo kratko vrijeme.

Novac ćemo izgubiti (i) zato jer JASPERS nije obavio svoj posao. Da ga nisu obavili naši, meni je logično. Nema(o) znanja. Struka nam je pala na najniže grane.

Još prije pet godina sam upozoravao na problematičan rad JASPERS-a, koji, kako sam već spomenuo, po svemu sudeći, onemogućuje ili barem otežava uvođenje inovativnih tehnologija i raznim proceduralnim i inim preprekama posebno onih domaćih.

Ne znam je li sve samo slučaj. Upoznat sam s analizom investicijskih troškova po instaliranom kapacitetu centara gospodarenja s otpadom u Sloveniji. Ispalo je da je za isto slično postrojenje, kada je projekt rađen bez financijske pomoći EU cijena po instaliranoj toni bila ispod 200 € po toni, a kada je isto slično postrojenje bilo rađeno uz EU financiranje, cijena je uvelike premašivala 1100 € po instaliranoj toni. Da parafraziram legendarnog Mladena Delića: Ljudi moji, kako je to moguće? 

Pregled procijenjenih i ponuđenih cijena za centre s postotnim odstupanjima