Traže se što laganija osobna vozila

Traže se što laganija osobna vozila

Zašto Borealis nastoji povisiti udio polipropilena u vozilima? Slijedi svjetske trendove: što lakše vozilo, elektromobilnost, sniženje proizvodnih troškova, održivost i prenošenje proizvodnje u pojedine dijelove svijeta zbog povećanih potreba

Do 2030. godine gradsko stanovništvo povećat će se za 60 % što zahtijeva povećanje broja vozila i energije. Jedno od rješenja je uvođenje elektromobila u gradove. Pritom nije u pitanju ukupna bilanca stakleničkih plinova, jer netko i negdje treba proizvesti energiju, već je riječ o posljedicama urbanizacije koja će brojem vozila uništiti zrak u gradovima

[box] Sto kilograma plastike u osobnom vozilu smanjuje potrošnju za 0,35 L/100 km[/box]

Igor Čatić

Jedna od najopasnijih djelatnosti za pojedinca je prognoziranje budućnosti. Obično se prevare, često budućnost stiže brže od očekivanoga ili nešto krene drugim pravcem.

Zbog njegovih prognoza, autora su opisali kao onoga koji budućnost pretvara u sadašnjost. To je zbog prognoza o kiborgizaciji ili najnovijoj u kojoj opisuju dio već sadašnjeg okruženja. Prognoza koje se može sažeti u iskaz: kiborzi su sve okruženiji humanoidima. Ovaj puta će autor odustati od vlastitih prognoza i poslužiti se onom H. Hammera i J. E. Laumeyera o Vožnji sutrašnjice. Prognoza je predstavljena tijekom susreta novinara koji pišu u stručnom tisku i stručnjaka Borealis Group u Linzu 4. lipnja 2013.

Borealis Group je svjetski poznati proizvođač najproširenije plastike, poliolefina u koje se ubrajaju svi polietileni (PE) i polipropilen (PP). Interes BG u prognozi Vožnja sutrašnjice je primjena polipropilena za potrebe suvremenog prometa, s naglaskom na osobna vozila.

Za proizvođače plastike sredstva prometa su posebno zanimljiva. Primjerice trenutno se u osobna vozila ugrađuje oko 80 kg polipropilenskih dijelova. U osobna se vozila u ovom trenutku ugrađuje 18 dijelova, načinjenih od PP-a tvrtke Borealis. Od toga otpada na vanjske dijelove njih 5 (npr. odbojnici), 10 dijelova se ugrađuje u unutrašnjost vozila (npr. obloge i poklopci) te tri ispod pokrova, popularno haube, kao npr. kućište za zračni filtar.

Osobna vozila sadrže 80 kg polipropilena

Zašto Borealis nastoji povisiti udio PP-a u vozilima? Slijedi svjetske trendove: što lakše vozilo, elektromobilnost, sniženje proizvodnih troškova, održivost i prenošenje proizvodnje u pojedine dijelove svijeta zbog povećanih potreba.

Prognoze pokazuju da će broj osobnih vozila do 2030. porasti sa sadašnjih 144 na 225 na 1 000 stanovnika. To traži i propisima regulirano sniženje težine vozila. Sto kilograma plastike u osobnom vozilu smanjuje potrošnju za 0,35 L/100 km. Na poboljšanje komfora i sigurnosti troši se 60 % ugrađene plastike a 40 % sniženje mase. Za svaku tonu emitiranog CO2 tijekom proizvodnje plastičnog dijela uštedi se 2,89 tona CO2 u odnosu na iduću najbolju alternativu u izboru materijala.  Kao rješenje nameće se PP (gustoća ~ od 0,90 do 0,95 g/cm3) i ostala lakša plastika poboljšanih svojstava.

Elektromobil nije mrtav

Do 2030. godine gradsko stanovništvo povećat će se za 60 % što zahtijeva povećanje broja vozila, a time i energije za 50 %. Jedno od rješenja je uvođenje elektromobila u gradove. Pritom nije u pitanju ukupna bilanca stakleničkih plinova, jer netko i negdje treba proizvesti energiju, već je riječ o posljedicama urbanizacije koja će brojem vozila uništiti zrak u gradovima. O trenutnim nedostatcima elektromobila pisano je na ovom portalu. Ipak može se složiti s prognozom stručnjaka koncerna VW da elektromobil nije mrtav. Međutim, pred elektromobilima još je dug put do masovnije uporabe. Ponajprije, mora im se sniziti cijena i
povećati prijeđena udaljenost.

Plastika štedi energiju i smanjuje proizvodnju stakleničkih plinova

Slika 1 - na što se potroši barel nafte (Izvor: Borealis)

Slika 1 – na što se potroši barel nafte (Izvor: Borealis)

Slika 1 prikazuju na što se troši pridobivena nafta. Za proizvodnju plastike troši se samo 4 % njezine svjetske proizvodnje a za ostalu proizvodnju kemikalija i petrokemikalija daljnjih 5 %. Na neenergijske svrhe troši se 4 %. No na transport troši se međutim 45 % a za zagrijavanje, proizvodnju električne energije 42 %, ukupno 87 %. Ako se želi štedjeti na nafti, mora se smanjiti njezina potrošnja na području transporta i te proizvodnje energije. Tome izravno pridonosi plastika u transportnim sredstvima i uporaba plastičnih izolacija. Ako se uštedi plastičnim izolacijama samo 10 % potrošene energije za grijanje, dovoljno je da se pokrije potrošnja nafte za cijelu proizvodnju plastike od više 280 milijuna tona godišnje (obujamni ekvivalent od 2,25 milijardi tona čelika).

U usporedbi s istim nosačem papučica (slika 2) načinjenim od poliamida, popularnog najlona, za proizvodnju polipropilenskog nosača potrebno je 30 % manje vode, 45 % manje energije a emisije se snižavaju za 60 %.

Slika 2 (Izvor fotografije: Borealis)

Slika 2 (Izvor fotografije: Borealis)

Još je zamjetan jedan trend. Povećani broj stanovnika tražit će, a zbog nejednolike raspodijeljenosti tvornica diljem svijeta, premještaj proizvodnje bliže kupcima. Zaključno, plastika je najzeleniji materijal 21. stoljeća i u pravilu ostavlja najmanje ekološke tragove.

Komentari su zatvoreni