Tragedija podmornice Kursk, IBM na tržište lansirao prvi PC

Strateška nuklearna podmornica K-141 Kursk razreda Antej, po Natovoj klasifikaciji razred Oscar II bila je ponos ruske flote, koja je simbolizirala moć i snagu ruske mornarice

Dogodilo se na današnji dan, 12. kolovoza:

1944. – Susret Tito-Churchill: Susret Winstona Churchilla i Josipa Broza Tita 12. kolovoza 1944. u Caserti kraj Napulja bio je prvi Titov izlaz iz Jugoslavije još od kraja 30-ih godina 20. stoljeća, kada je bio u Moskvi. Premda bi se očekivalo da će Broz prvo posjetiti Staljina, odlučio se na susret s jednim od zapadnih vođa antifašističke koalicije, Churchillom, koji je bio antikomunist, ali i realan političar toga vremena.

Najznačajniji su rezultati toga susreta, što se može vidjeti iz zapisnika sa sastanka, da je Tito tada odlučno branio jugoslavensku, ali i slovensku i hrvatsku nacionalnu opciju u odnosu prema Italiji. To je vjerojatno pridonijelo promjeni stava i Churchilla i zapadnih sila prema NOP-u i konačnom priznanju Titovih partizana kao saveznika.

1759. – Pruska je u sedmogodišnjem ratu nakon više velikih vojnih uspjeha teško poražena u bitci sastoji skup ruskom vojskom kod Kunovica.

1912. – Kina: Revolucionar i do 10. 3. predsjednik republike Sun Jat-sen osniva nacionalnu narodnu stranku Kuomintang.

1955. – Švicarska, Njemačka: U Zürichu umro slavni njemački književnik Thomas Mann (rođen 6. 6. 1875.), istaknuti pripovjedač 20. stoljeća, bjegunac pred nacizmom; uspješnica iz vremena stvaranja su Buddenbrookovi, poslije izvrstan Doktor Faust, a uz romane piše novele i pripovijetke (Smrt u Veneciji, Čarobna gora, Josip i njegova braća).

1960. – NASA je 1960. godine u Zemljinu orbitu postavila prvi telekomunikacijski satelit nazvan Echo 1A. Nakon neuspjelog prvog lansiranja, u drugom je na visinu od 1519 do 1687 kilometara postavljen poliestersko-metalizirani ‘balon’ promjera 30,5 metara koja je postala prvi pasivni komunikacijski satelit u Zemljinoj orbiti.

Svrha mu je bila da od svoje specijalno napravljene površine odbija telefonske, radijske i televizijske signale s jedne na drugu zemaljsku lokaciju. Uz to, zbog svojeg omjera velike površine i male mase pomogao je u prvim preciznim izračunima gustoće i sastava Zemljine atmosfere, a zbog velike reflektivne površine (bliještao je jače od većine zvijezda) bio je vidljiv golim okom u većini svijeta te se vjeruje kako ga je vidjelo više ljudi od bilo kojeg umjetnog satelita.

Nakon uspješno odrađene misije Echo 1A ušao je u Zemljinu atmosferu i izgorio 24. svibnja 1968.

1981. – Američka tvrtka IBM na tržište je 1981. godine pustila IBM – Personal Computer (PC), prvo iz danas standardne serije osobnih računala koje je zbog svoje otvorene arhitekture pokrenulo cijelu industriju kompatibilnih strojeva, a zbog svoje dostupnosti je do danas jedno od najraširenijih računalnih hardvera. Pod imenom IBM 5150 prvi PC u projektu kodnog imena CHESS stvorio je dvanaestočlani tim predvođen Donom Estridgeom.

Pod uvjetima da na tržište proizvod puste u što kraćem vremenu tim je pristupio do tada u IBM-u nekorištenoj metodi sklapanja računala od komponenti različitih proizvođača. Uz to odlučeno je i da će raditi ‘otvorenu arhitekturu’ što znači da je drugim proizvođačima omogućeno da proizvode komponente za dotični proizvod.

Prvi PC pogonio je 8-bitni Intelov mikroprocesor 8088 brzinom od 4.77 MHz, imao je CGA grafičku karticu na koju se mogao spajati MDA ili CGA monitor ili TV, 256 kB radne memorije, floppy disk (iako je originalna zamisao bila koristiti kasete), a hard disk od 10 MB zahtijevao je ugrađivanje posebnog napajanja.

Iako su prema današnjim standardima računala iz PC i XT serije zastarjela mnoga su bila u funkciji do prije svega nekoliko godina i to poglavito zbog svog fleksibilnog modularnog dizajna i otvorenog tehničkog standarda što je kod novijih generacija PC-a, u potrazi za povećanjem profita, zamijenjeno čipovima za specijalnu namjenu (ASIC) koji brzo postaju zastarjeli, a dodatni dijelovi nedostupni.

1984. – SAD: U Los Angelesu u državi Kaliforniji završavaju 23. ljetne Olimpijske igre (početak 28. 7.) koje tada bojkotiraju države istočnog bloka. Najuspješniji je sportaš američki atletičar Carl Lewis s osvojene četiri zlatne medalje.

1985. – Japan: U japanskom putničkom zrakoplovu Boeing 747 koji se srušio na letu iz Tokija u Osaku nedaleko od Fujija poginulo je 520 ljudi.

1996. – Indija: U blizini New Delhija sudaraju se dva zrakoplova, saudijski Boeing 747 i kazahstanski Iljušin 76; poginulo je 349 ljudi.

2000. – Rusija: U Barentsovu moru zbog eksplozije vlastitog torpeda potonula najveća nuklearna podmornica na svijetu, a pod morskom površinom smrtno je stradalo svih 118 članova posade. Strateška nuklearna podmornica K-141 Kursk razreda Antej, po Natovoj klasifikaciji razred Oscar II, bila je ponos ruske flote i simbol snage ruske mornarice. Stavljena u pogon 1994. godine, 154 metra dugačka nuklearna podmornica bila je aktivna manje od šest godina u trenutku kad je potonula.

Tog subotnjeg jutra prije 20 godina, podmornica opremljena s 24 rakete i 24 torpeda je sudjelovala u pomorskoj vježbi u vodama Barentsova mora, na granici Rusije i Norveške.

U 11:28 sati po lokalnom vremenu (7:28 pp GMT-u) norveški su seizmografi zabilježili snažnu eksploziju, a dvije minute kasnije uslijedila je još jedna snažnija detonacija.

Naime, prilikom vojne vježbe ispred poluotoka Kole, podmornica Kursk je trebala izvršiti taktičko gađanje admiralskog bojnog broda Petar Veliki, koji je tom prilikom simulirao metu. Ubrzo nakon početka vojne vježbe, sonar na Petru Velikom je registrirao eksploziju koju su zabilježili i seizmografi na kopnu. Ubrzo nakon prve uslijedila je i druga eksplozija. Admirali Sjeverne flote su predugo čekali s obavještenjem ruskog predsjednika Vladimira Putina, što bi im dalo veće ovlasti za spašavanje mornara s potonule podmornice.

Mornare su pokušali spasiti mini podmornicom, ali bezuspješno zbog jakih podvodnih struja. Naposljetku su u pomoć pozvani spasilački timovi iz Velike Britanije i Norveške, ali ronioci su ustvrdili kako je cijela podmornica Kursk poplavljena te da je svih 118 mornara poginulo. Kasnija istraga utvrdila je kako je do eksplozije navodno došlo zbog neispravnog torpeda koji je tehničarima pao s dizalice dok su podmornicu pripremali u luci Zapadnayalitsa, gdje je podmornica bila usidrena prije nego što je otišla na vojne vježbe.

Podmornica na nuklearni pogon mogla je nositi do 130 ljudi. U vrijeme tragedije u podmornici je bilo 118 mornara i časnika, pod zapovjedništvom kapetana Genadija Lijačina. Većina članova posade bila je mlađa od 30 godina. (ZG-magazin)