Totalni fijasko zabrane korištenja plastičnih vrećica

(Naslovnica Jutarnjeg lista od 13. svibnja 2023. )

Logično je da loši đaci ne vide dalje od onoga što prepisuju. Kako osim direktive koju su prepisivali postoje i druge direktive, zaboravili su da postoji i obaveza o oporabi plastike, pa za svaku tonu koja se ne oporabi, od nedavno, EU države penalizira s 800 €

Dr. -Ing. Viktor Simončič

Mnogi nesposobni su daleko dogurali. Nesposobni mogu raditi sve. Sposobni rade samo ono što znaju. (Duško Radović)

Naslov ovog poučka sam preuzeo iz subotnjeg Jutarnjeg lista. Totalni fijasko je očekivan za one koji znaju. Godinama upozoravaju, posebno na ovom portalu (https://zg-magazin.com.hr/zasto-ne-treba-oporezivati-ili-zabranjivati-plasticne-vrecice/). Nažalost, nemaju koga. Jedini iznenađeni su zeleni i loši đaci u ministarstvu.

Naime, loši đaci su loši prepisivači. Oni prepisuju doslovno bez da razumiju što prepisuju. Oni prepisuju EU zakonodavstvo doslovno, što bi naši susjedi rekli „samo onako“. Čak toliko površno, da se ne bakću s preporukama, kako se kod preuzimanja zajedničkog zakonodavstva mogu uvažiti lokalne specifičnosti.

Loši đaci su prepisali Direktivu EU, po kojoj države članice moraju smanjiti potrošnju laganih plastičnih vrećica, debljine veće od 15 µm i manje od 50 µm. Da se ne lažemo, i u EU sjede loši đaci, koji su „samo onako“ odlučili sotonizirali samo taj dio plastičnih vrećica. Po njima je problem samo ako je netko veći ili manji od nečega. No, EU loši đaci nisu toliko loši kao HR loši đaci, koji su umjesto preporuke EU, da se raznim mjerama smanji potrošnja većih od i manjih od sotoniziranih vrećica, odlučili potpuno zabraniti vrećice manje od i veće od.

Zabrana vrećica – pucanj u okoliš

Rijetki su tako loši đaci u drugim EU državama, kakve mi imamo. Izgleda da su drugi znali nešto što HR loši đaci nisu dokučili. Istina, potpunom zabranom manjih od i većih od sotoniziranih vrećica njihova količina, u tonama upotrebljene plastike je pala s blizu 1500 tona u 2021. na samo cca 300 tona u 2022. Siguran sam da prvi među HR lošim đacima, koji je donio potpunu zabranu manjih od i većih od sotoniziranih plastičnih vrećica, tadašnji ministar, tu zabranu velikim slovima upisuje u svoj CV. Nikada se ne zna, kakva mu se prilika može pružiti za neku okolišnu poziciju u Bruxellesu.

I sve bi bilo OK da zabrana manjih od i većih od vrećica nije bio pucanj u plastični okoliš Lijepe Naše. Naime, tadašnji ministar Tomislav Ćorić, nije znao, jer kao nestručnjak nije mogao znati, ali je morao znati kao ministar, da će se prekonoćna zabrana jednih nadomjestiti neke druge vrećice. I što se dogodilo? Plastične vrećice veće od 50 µm su dobile zamah, pa se u 2022. godini, umjesto od 538 tona iz 2021. godine, proizvelo vrećica većih od 50 µm iz preko 2 000 tona.

Zamah su dobile i vrećice manje od 15 µm, pa je njih na tržištu završilo skoro za petinu više. I tako smo mi, zahvaljujući lošim đacima, unatoč zabrani manjih od i većih od vrećica 2022. godine proizveli za čak 450 tona više plastičnih vrećica svih fela, nego godinu dana ranije.

Dio plastičnih vrećica zamijenjen je papirnatima

Logično je da loši đaci ne vide dalje od onoga što prepisuju. Kako osim direktive koju su prepisivali postoje i druge direktive, zaboravili su da postoji i obaveza o oporabi plastike, pa za svaku tonu koja se ne oporabi, od nedavno, EU države penalizira s 800 €. Pitanje prvome današnjem zaštitaru okoliša, ministru Filipoviću, je li ju 2022. godini povećana oporaba plastičnog otpada, barem za 450 tona, kako ne bi morali u EU platiti 360.000 €?

I nije to sve. Dio većih od i manjih od plastičnih vrećica zamijenjen je vjerojatno papirnatim. Koliko je za njih posjećeno šuma?

Ipak, nešto može veseliti naše loše đake. Naši loši đaci prepisuju od manje loših đaka u Bruxellesu. U našem susjedstvu, loši đaci prepisuju od naših loših đaka. Iako koristimo razne jezike (bosanski, crnogorski, hrvatski, srpski), i unatoč činjenici da neki nisu učili jezik drugih, lakše je prepisati s jezika koji se nije učio, nego primjerice s engleskoga, za kojeg većina danas ima diplomu.

Rijeke se više uopće ne čiste od taloga i nanosa

Sjećam se, gotovo anegdote, kada su neki loši đaci u Crnoj Gori prepisali neki pravilnik za označavanje etiketa na bocama za piće od nas. Prepisali su da etiketa pića mora biti na latinici, zaboravivši da se kod njih službeno koristi i ćirilica, pa je na etiketi, svjetski poznate loze Круна trebalo pisati Kruna.

Pratim poplave. Mene ne čude. Čudilo bi me da ih nema i kod manjih kiša. Područje voda, kao većinu stvari kod nas, također vode neki loši đaci, koji ne znaju, a morali bi znati, da se korita rijeka moraju redovno čistiti od taloga i nanosa. Kod nas se to ne radi od vremena mraka, kada je to bila dnevna praksa, pa se svaka, imalo veća kiša pretvara u poplavu https://zg-magazin.com.hr/kad-se-i-najmanje-kise-pretvaraju-u-bujice/

Stanujem na obali Kupe. Od 1990. nije prošao brod koji bi vadio pijesak i mulj. Ministre Filipoviću, kao ekonomist sigurno znate da je potrebno redovno čistiti korita rijeka. Pojasnite to onima u Hrvatskim vodama?