Tko su sve krivci za slab gospodarski potencijal Hrvatske?

Tko su sve krivci za slab gospodarski potencijal Hrvatske?

Brojni učitelji i nastavnici godinama rade s krivotvorenim ili nepostojećim diplomama jer i znanstvena zajednica nije informatički uvezana i dostupna korisnicima. Burza poljoprivrednih proizvoda nije saživjela, uvozi se ne samo zbog profita već i zbog nepostojanja informacija o domaćim proizvodima. Na terenu svaka općina, grad ili županija koriste drugačije obrasce

Žarko Delač

Žarko Delač

Vraćajući se s godišnjeg odmora u nepreglednoj koloni vozila lako je bilo primijetiti veliki broj stranih registracija. Pri tome se bez pozornijeg zapažanja moglo zamijetiti kako su vozači iz nekadašnjih socijalističkih zemalja poput Mađarske, Poljske ili Češke vozili neusporedivo kvalitetnija vozila od domaćih vozača. Bez ljubomore i zavisti možemo se samo prisjetiti kako je ne tako davno bilo obratno. Poljaci su dolazili najčešće s Ladama, Mađari s Trabantima, a često se moglo vidjeti i Zaporošce. Uz to, pri povratku su ovi nekadašnji turisti prodavali kamp opremu, alat i slične potrepštine kako bi imali za gorivo i usput nešto i zaradili. Ova gola činjenica samo je dodatan dokaz najnovijem istraživanju o gospodarskom rastu i ekonomskom potencijalu europskih država po kojem se nalazimo na začelju.

Konstatacija je i zaključak brojnih analitičara kako tome nije u prvom redu uzrok Domovinski rat, već gospodarska politika ili jednostavno rečeno političari koji su na vlasti. Mogli bi reći da su ipak korupcija, lopovluk, podmićivanje, nejednakost i konvertiti osnovni uzrok takvog stanja, ali za sve je to na koncu zaslužan politički establišment. Imajući to u vidu još se jednom treba osvrnuti na banalan primjer velikih prometnih gužvi na prometnicama ovog vikenda. Pri tome od Zadra do Zagreba putujući starom cestom nisam primijetio niti jednog prometnog policajca i naravno kako su se pred Karlovcem i Slunjem stvorili kilometarski čepovi. Postavlja se logično pitanje zbog čega se to nije moglo spriječiti i prevenirati, ili bolje rečeno zbog čega nema koordinacije između državnih službi i institucija.

Politički procesi koče naš sveukupni razvoj i prosperitet

Zbog takve situacije još uvijek su nam baze podataka korisnika socijalne službe nesređene i pojedinci koristeći tu situaciju love u mutnom. Nesređeni su i podaci u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, MUP-u ili Uredima za obranu i u međusobnom kolanju potrebnih dokumenata vrlo je lako izigrati sustav. Tako je moguće i da brojni učitelji i nastavnici godinama rade s krivotvorenim ili nepostojećim diplomama jer i znanstvena zajednica nije informatički uvezana i dostupna korisnicima. Nadalje, burza poljoprivrednih proizvoda nije zaživjela, uvozi se ne samo zbog profita već i zbog nepostojanja informacija o domaćim proizvodima, nedostaju kvalitetni ažurni podaci o domaćem znanju i tako bi mogli nabrajati unedogled. Stoga je prava riječ za naše nedaće nedostatak koordinacija i zajedničkog upravljanja.

Nažalost, kada na terenu svaka općina, grad ili županija koriste drugačije obrasce, tumače različito zakone i provode različito odluke ne možemo očekivati bolje rezultate. Stoga nije daleko od istine zaključak kako politički procesi koče naš sveukupni razvoj i prosperitet. Pri tome je očigledan i nedostatak autoriteta, koji se ne stječe položajem i funkcijom, već znanjem, vjerodostojnošću, radom za opće dobro ili na zaštiti nacionalnih interesa. Stoga je, svidjelo se to nekome ili ne, za vrijeme obnašanja dužnosti prvog hrvatskog predsjednika bila kvalitetnija društvena i politička klima. Za one koji ne dijele ovo mišljenje neka si postave samo pitanje tko bi nas danas bio u stanju okupiti i provesti vojne operacije »Bljesak« i »Oluja« ili mirno završiti reintegraciju Podunavlja?

Komentiraj

*