Tko o čemu, Mrak-Taritaš o trošku (su)financiranja gradskih udruga

Tko o čemu, Mrak-Taritaš o trošku (su)financiranja gradskih udruga

Saborska i gradska zastupnica prokomentirala je način na koji Grad (su) financira udruge, no zaboravila je spomenuti da njezini mjesečni prihodi iz državnog i gradskog proračuna premašuju iznos potpore koju je neka udruga dobila za sufinanciranje cjelogodišnjeg rada, odnosno aktivnosti

Predsjednica Kluba gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a, Anka Mrak-Taritaš u petak se na konferenciji za novinare u Staroj gradskoj vijećnici osvrnula na izvršenje gradskog proračuna za prvih šest mjeseci i rebalans proračuna o čemu će se na saborskoj sjednici raspravljati idući tjedan.

Naglasila je da se iz brojki u proračunu vidi kako se upravlja Gradom. „Kad je riječ o ulaganjima u komunalnu infrastrukturu realizacija je 26,8 posto, a tamo gdje se financiraju udruge realizacija je 87,8 posto. Primjerice, najzanimljivije je financiranje udruga ljubitelja božura, ne znam zašto nema udruga ljubitelja crvenih ruža ili ivančica, ali do sljedećeg proračuna možda i to vidimo“, rekla je ironično Mrak-Taritaš, koja, treba napomenuti, prima plaću kao saborska zastupnica te naknadu i kao gradska zastupnica. Drugim riječima, njezina mjesečna primanja koja se plaćaju iz državnog i gradskog proračuna premašuju iznos potpore koju je neka udruga dobila za sufinanciranje cjelogodišnjeg rada, odnosno aktivnosti.

Kad je riječ o proračunu Anka Mrak-Taritaš je spomenula kako se u njemu vidi da je od 2008. do 2016. godine za održavanje sportskih objekata utrošeno nešto više od 13 milijuna kuna, a samo u ovoj godini kroz rebalans proračuna na školske odore i knjige uz 36 milijuna kuna će se utrošiti još dodatnih 22 milijuna kuna.

Navela je i primjer žičare za koju je 2018. godine osigurano 128 milijuna kuna, a za njezinu obnovu utrošeno je vrlo malo. Mrak-Taritaš smatra kako to pokazuje da se građani neće 2019. godine voziti žičarom.

„Voljela bih da se svi zajedno 2020. vozimo žičarom, ali povijest je učiteljica života pa je to teško za očekivati“, istaknula je Mrak-Taritaš. Također se postavlja pitanje financiranja garaže ispod srednjoškolskog igrališta. Mrak-Taritaš je podsjetila kako je gradonačelnika Bandića pitala koliko je novaca utrošeno i koliko dozvola izdano za tu garažu.

„Prva dozvola je izdana 2005., a zadnja 2010. te je utrošeno 7,5 milijuna kuna za sve te dozvole, ali vidimo da se u proračunu i dalje rade analize“, rekla je Mrak-Taritaš. Spomenula je i korištenje fondova Europske unije za određene projekte.

„Kroz proračun veliki je naglasak stavljen na potrebu održavanja objekata javne namjene, pogotovo škola koje nisu dovoljno energetski učinkovite. Iz proračuna se vidi da je 39 objekata financirano iz gradskog proračuna, a samo pet će ubuduće biti financirano iz fondova Europske unije. Grad Zagreb je samo njih pet prijavio na natječaj“, istaknula je Mrak –Taritaš. Za usporedbu je spomenula Rijeku, gdje niti jedan objekt nije financiran iz gradskog proračuna, nego svi iz fondova EU. Smatra kako je svima jasno zašto se tako ne financira u Zagrebu.

„Kad financirate iz Unije postoje jasni hodogrami, procedure i ne možete pogodovati, dati posao kunu, prijatelju”, dodala je Mrak- Taritaš. Smatra kako je gradonačelniku Bandiću važno da financira udruge i na taj način veže ne samo zastupnike Gradske skupštine i pojedine stranke, nego i saborske zastupnike preko kojih šalje poruku premijeru Vlade Andreju Plenkoviću.

I gradska zastupnica Sonja König je prozvala Gradsku upravu zbog “nelogičnog” i ”neracionalnog” trošenja novca. Spomenula je natječaj na mrežnim stranicama Gradske uprave za dizajn čaša, bokala i posuda za vodu kojima će se promovirati konzumacija zagrebačke vode, za što je predviđeno 1,63 milijuna kuna.

„Istovremeno u našem gradu se svakodnevno gubi 40 posto vode zbog zastarjelih instalacija i vodopskrbnog sustava. Vidimo da za čaše, fontane, spomenike očito ima novaca, dok za sustav kanalizacije i odvodnje nema, jer u 21. stoljeću u Zagrebu 30 tisuća ljudi nije spojeno na sustav komunalne odvodnje“, upozorila je König.

Spomenula je i neke projekte koje je gradonačelnik Milan Bandić obećao, a nisu realizirani. Riječ je o početku gradnje Jarunskog mosta, obnovi 80 oronulih fasada, tramvajske linije do zračne luke, početku gradnje tunela kroz Medvednicu, zatim uređenje Zagrebačkog velesajma, besplatni internet u cijelom gradu, uređenje gradskih tržnica.

„Neka su obećanja dana još 2001., a 17 godina kasnije imamo fontane, spomenike, plan dizajna čaša za vodu, ali sustav vodovoda, odvodnje i kanalizacije je u rasulu. To se može promijeniti, racionalnim i strateškim vođenjem grada, ali po izvršenju proračuna vidimo da to neće biti tako skoro“, poručila je König.

(Ivana Vranješ / Boris Jagačić)

Komentari su zatvoreni