Tko je kriv što je gotovo 3000 Zagrepčana ostalo bez liječnika obiteljske medicine?

Tko je kriv što je gotovo 3000 Zagrepčana ostalo bez liječnika obiteljske medicine?

(Foto: Boris Jagačić)

Predsjednik Gradske organizacije HSLS-a i član Saborskog odbora za zdravstvo Darko Klasić danas je održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o zatvaranju ordinacija obiteljske medicine u okviru Doma zdravlja – Centar.

»Početkom nove godine 2913 naših sugrađana neugodno se iznenadilo nakon što je ostalo bez svojih obiteljskih liječnika, što je većina vjerojatno doznala iz medija. Nažalost, nije riječ o iznimci, nego o pravilo u zdravstvenom sustavu Grada Zagreba jer se ordinacije već dulje vrijeme zatvaraju odlaskom liječnika u mirovinu, pri čemu se često propusti obavijestiti njihove korisnike«, istaknuo je Klasić.

Dodao je kako pacijenti uglavnom saznaju za umirovljenje svojeg obiteljskog liječnika tek kada zatrebaju liječničku pomoć i naiđu na zatvorena vrata svoje ordinacije.

Klasić tvrdi da je organizacija rada domova zdravlja i primarne zdravstvene zaštite u Zagrebu u isključivoj je nadležnosti Gradske uprave i gradonačelnika Tomaševića. Naime, upravo su stranke SDP i Možemo imenovale sve članove upravnih vijeća i ravnatelje zdravstvenih ustanova u Gradu Zagrebu kojima upravlja Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, napominje Klasić.

“Zdravstvena zaštita nije prioritet aktualne gradske vlasti”

Ustvrdio je kako je nakon gotovo polovice njezina mandata »primjetno da zdravstvena zaštita građana nije među prioritetima rada nove gradske vlasti«, što je također razvidno iz novog organizacijskog ustroja gradskih ureda.

»U konkretnom slučaju DZ Zagreb Centar i Grad Zagreb, kao osnivač navedene zdravstvene ustanove, bili su obvezni obavijestiti pacijente koji su bili dodijeljeni timovima koji prestaju s radom o mogućnosti prijave kod drugog liječnika«, kaže čelnik zagrebačkog HSLS-a.

Poručio je kako je zakonska obveza svakog doma zdravlja i županije, kao osnivača zdravstvene ustanove, organizirati i pružati adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu skrb pacijentima na njihovu području. To uključuje i pravodobno informiranje pacijenata o promjeni njihova liječnika.

»To je u konačnici učinjeno, ali sa zakašnjenjem i na štetu pacijenata koji su na vrhuncu respiratornih bolesti tragali za svojim liječnicima. Kaže se da tko radi, taj i griješi, ali da se više ne bi ponavljale iste ili slične pogreške, cjelokupan slučaj trebao se pravilno komunicirati, i to s prave adrese, odnosno one Doma zdravlja Zagreb – Centar te Gradske uprave i gradonačelnika Tomaševića: Ponajprije treba se ispričati pacijentima, koji jedno vrijeme nisu znali kome da se obrate i gdje da potraže zdravstvenu pomoć«, zaključio je Klasić. (ZG-m)

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni