Tiskana VItezovićeva Kronika, Vandali zauzeli Rim

(Vandalsko pljačkanje Rima u očima umjetnika Karla Pavloviča Brjulova (1833-1836) / Izvor: Wikipedija)

Sabor je 1696. Vitezoviću povjerio vođenje Zemaljske tiskare, pa u Zagrebu te godine tiska Kroniku – aliti szpomen zsvega szvieta vikov… u kojoj obrađuje razdoblje od početka svijeta do 1690.

Dogodilo se na današnji dan, 2. lipnja:

1696. – Vitezovićeva Kronika: Desetak godina nakon uništenja obitelji Zrinski, Pavao Ritter-Vitezović priklanja se Habsburzima i carskom dvoru. Njegova odanost Zrinskima iskazuje se i u njegovoj Kronici – to povjesničarsko djelo sastavljeno je tako da je Vitezović na Vrančevu Kroniku dodao događaje svojega vremena. Sabor je 1696. Vitezoviću povjerio vođenje Zemaljske tiskare, pa u Zagrebu te godine tiska Kroniku – aliti szpomen zsvega szvieta vikov… u kojoj obrađuje razdoblje od početka svijeta do 1690. Kao i sva njegova djela, i Kronika je u prvom redu bila sredstvo borbe za ujedinjenje hrvatskih zemalja.

1924. – Hrvatski prozni pisac moderne, pripovjedač i putopisac Franjo Hrovat Kiš umro je u Zagrebu, 2. lipnja 1924. u 48. godini života. Pisao je pjesme, feljtone, prikaze i stručne pedagoške članke te surađivao u mnogim vodećim časopisima. U književnosti je poznat po novelama i putopisnoj prozi, a osnovna mu je tema ljubav. Na početku stvaralaštva bavio se sudbinama malih ljudi, kao npr. u zbirci Ženici, te širim društvenim temama u pripovijestima Zašto i Obijalo. Književno je najuvjerljiviji u putopisima od Zagreba preko Sofije do Carigrada – Viđeno i neviđeno – te posebno u putopisu Istarski puti. Bio je i dugogodišnji tajnik Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

1955. – Tijekom posjeta sovjetskoga državno-partijskoga izaslanstva pod vodstvom prvoga partijskog sekretara Nikite S. Hruščova Jugoslaviji posve se normaliziraju odnosi prekinuti još 1948. godine zbog Informbiroa. Potpisuju Beogradsku deklaraciju kojom potvrđuju da je razvoj socijalizma stvar pojedinih naroda, odnosno država, pa tako taj akt ima i širu međunarodnu važnost.

455. – Vandali, koji od 429. godine imaju prvu državu na rimskom tlu, porazili su rimsku flotu, zauzeli Rim te ga nakon obećanja papi da ga neće spaliti, dva tjedna pljačkaju.

1924. – SAD: Indijanci, nakon 150 godina postojanja države i neprestanoga ugnjetavanja, pokolja i pogroma u bezvrijednu zemlju, u kojoj im se osnivaju rezervati , napokon su dobili građanska prava iako njihova stvarna jednakopravnost u cijelosti još nije bila osigurana.

1946. – Italija: Građani su na referendumu odlučili o budućem ustroju države; odlučivanjem za republiku 1947. godine, označen je kraj ustavne monarhije, koja je bila uvedena prigodom ujedinjenja Italije 17. 3. 1861.

1953. – U Londonu je svečano okrunjena nova britanska kraljica Elizabeta II., najstarija kći kralja Đure VI., koji je umro 6. 2. 1952.; obred prvi put uživo prenosi televizija. (zg-magazin)