Tamara Obrovac, Silvije Glojnarić i Jazz orkestar HRT-a

(S. Glojnarić na naslovnici albuma Music Conversation / Objavljeno po dopuštenju Croatia Records-a; snimio Davor Hrvoj)

Ovo je moj zadnji prikaz djelatnosti, možda i najstarijeg jazz orkestra u svijetu. Utemeljenog u sezoni 1946./1947. Bila je velika povlastica pisati o tom izvrsnom orkestru, kako su to najčešće isticali strani gosti. No i o njegovim aranžerima, dirigentima i solistima

Igor Čatić

Posljednjih nekoliko sezona prikazivao sam na portalu ZG-magazin koncerte Jazz orkestra HRT i njegovu suradnju s istaknutim domaćim i stranim gostima. Solistima i/ili dirigentima. Krajem 2020. postale su dostupna dva CD-a. Jedan, studijski, snimljene skladbe s koncerta održanog 6. lipnja 2018. pred punom dvoranom „Gorgona“. Na koncertu su nastupili uz Jazz orkestar HRT-a, jedna od najosebujnijih osobnosti hrvatskog, ne samo jazza, već glazbe, Tamara Obrovac. Uz svoj stalni prateći Transhistria Ensemble. Drugi CD, Music Conversation ostvario je tijekom 2020. Jazz orkestar HRT-a pod vodstvom svoga, svojedobnog dirigenta Silvija Glojnarića.

Pod nazivom Villa Idola CD Tamare Obrovac, zajedničko je izdanje Aquarius Recordsa i HRT-a. Valja najtoplije pozdraviti odluku da se koncert naknadno snimi u studijskim uvjetima i objavi kao CD. Time je stavljen na raspolaganje javnosti jedan od primjernih dokaza o vrsnosti hrvatskih umjetnika koji djeluju na području jazza. CD sadrži 11 skladbi od kojih je njih 10 skladala Tamara. Vrsne aranžmane su napisali, pretežno Andreas Marinello koji je dirigirao spomenuti koncert te Joe Kaplowitz, Luka Žužić i Zoran Majstorović. Na ovom mjestu prenijeti će se neke misli iz prikaza objavljenog na portalu ZG-magazin 12. lipnja 2018.

Tamara je umjetnost bez granica

»Već niz godina Tamara kao vokalistica, skladateljica, autorica tekstova i flautistica, često na dijalektima istarskog prostora, jedna je od naših najosebujnijih glazbenica. Briljirala je svojim pjevanim dionicama uz jasnu dikciju kao i vokalizama.

Ugledni jazz organizator, autor brojnih jazz emisija i jedna od najvažnijih osoba u promicanju jazza na ovom prostorima, Davor Hrvoj je napisao:

‘Tamara je umjetnost bez granica! To je dojam koji izaziva pogled na njezino stvaralaštvo. Najznačajnije umjetnice koja svoje djelo gradi na istarskoj glazbenoj tradiciji i najvažnije predstavnice hrvatske umjetnosti zasnovane na regionalnim glazbenim raznolikostima. Tamara je glazbenica snažne imaginacije i ideje, beskompromisna, kreativna i kompletna umjetnica osebujna stila kojim je postigla prepoznatljivost i visoku estetsku razinu. Uvijek je spremna na ludorije i glazbenu igru s kolegama. U svojim izvedbama treperi nad svakom pjesmom, potpuno se uživljava, stapa se s njom i preobražava u neko drugo duhovno biće. Sama postaje pjesma. Njezina je glazba osobna, inteligentna, kreativna, intrigantna, ekstravagantna, otkačena. Jedna je od najsvestranijih osobnosti na hrvatskoj glazbenoj sceni, dobitnica mnogobrojnih priznanja i nagrada‘«.

Sve navedeno zrcali ovaj CD.

“Vječni mladić” Silvije Glojnarić

S osobitim zadovoljstvom predstavljam najnoviji uradak Music Conversation, neka mi je dopušteno, mog vršnjaka, dirigenta, skladatelja, aranžera i bubnjara, Silvija Glojnarića. Glasovita sportska djelatnica Milka Babović uvijek je naglašavala. »Ponavljam, jer među gledateljstvom i slušateljstvom ima uvijek onih kojima je to po prvi puta«. Stoga prije prikaza navedenog CD-a nekoliko riječi o »vječnom mladiću« Silviju, zapravo Silvestru Glojnariću.

Silvije je diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu na odjelu kompozicije i glazbene teorije. Bubnjeve je, kao samouk, svirao u tadašnjem Plesnom orkestru RTZ-a, te u najpoznatijem hrvatskom jazz sastavu, Zagrebačkom jazz kvartetu. Kao i u Zagrebačkom jazz kvintetu. Bio je stalnim članom SFB Big Banda u Berlinu. Osim jazza, sklada i na području suvremene glazbe ozbiljne te komorne glazbe za razne ansamble kao i za tamburaški orkestar. Bio je šef dirigent Big banda HRT-a od 1996. do 2009. Njegov je prvenstveni skladateljski interes skladanje za big band u modernom jazz stilu, s primjesama swinga. Što je prisutno i na CD-u.

CD Music Conversation snimljen je početkom 2019. Svih osam skladbi je napisao i aranžirao Silvije Glojnarić, koji je ravnao Jazz orkestrom HRT-a. Što više, bio je i producent izdanja u nakladi Croatia Records (2020). Na pitanje koliko je još svirača u orkestru iz njegovog doba, pokazalo se da su oni sada u manjini. Posebno u trubačkoj sekciji, gdje je ostao sada još samo Davor Križić. No, posebnost su dva izvrsna gosta, pijanista David Gazarov i na tenor saksofonista Saša Nestorović.

Kruna dugogodišnje karijere

CD ima lijepu naslovnu sliku autora Davora Hrvoja. Vrlo temeljit prikaz svih skladbi potječe od gitariste, skladatelja i aranžera Zvonimira Tota. Za završetak prikaza ovog CD-a odabrana je njegova završna misao. »Ljepota, raznolikost izražavanja i radost stvaranja čine ovaj CD svojevrsnom krunom dugogodišnje i istaknute karijere maestra Glojnarića. Uživajte«.

Ovo je moj zadnji prikaz djelatnosti, možda i najstarijeg jazz orkestra u svijetu. Utemeljenog u sezoni 1946./1947. Bila je velika povlastica pisati o tom izvrsnom orkestru, kako su to najčešće isticali strani gosti. No i o njegovim aranžerima, dirigentima i solistima. To ne bi bilo moguće bez svesrdne podrške cijelog tima koji potpisuje svoje obavijesti s RJ Glazba HRT-a. Na čelu s Ivanom Kocelj.

Pri pisanju prikaza i dojmova s koncerata, vrlo korisnim su se pokazali programski tekstovi koje su dobivali besplatno svi posjetitelji, a koje je sastavljao Davor Hrvoj. Objavljeni tekstovi bili su oplemenjeni izvrsnim fotografijama Marije Štilinović. Valja se zahvaliti i uredniku portala ZG-magazin, Borisu Jagačiću koji je uložio veliki trud u pravodobnu pripremu tekstova za objavu. Trebalo bi naći novog izvjestitelja s tih koncerata na ovom Portalu. Portalu koji je dokazani prijatelj ovog dijela glazbe. Za prikazivača aktivnosti Jazz orkestra HRT-a proteklih sezona, to je približavanje kraja njegove aktivnosti kao prikazivača jazz zbivanja i autora jazz emisija. Koja je započela još daleke 1959.