Svi smo mi smetlari i bankari

Svi smo mi smetlari i bankari

A što znači da smo svi postali bankari? Traži se da samostalno obavljamo, inače tradicijski posao bankarskih službenika. Naime, želi se smanjiti broj zaposlenih na šalterima, da klijent sve sam rješava putem računala ili mobitela. I za to nas kažnjavaju s provizijom od 9,5 do 13,5 %…

prof. emer. Igor Čatić

Svi smo mi smetlari i bankari. Razvrstavamo otpad, a ne znamo što se s njim dalje radi. A banke naplaćuju za slanje 450 kuna članarine u stranom strukovnom društvu, između 70 i 100 kuna, ako nemaš devizni račun i ne znaš sam to poslati.

Zašto smo smetlari? Dobili smo plastične vreće za odvajanje biootpada te plastike i metala. One su došle na kućanstvo, neovisno o broju članova. Bez uputa od kada ih treba početi upotrebljavati, kada će se taj otpad odvoziti. Zanimljivo te vreće su također »single-use plastics«. Dakle, za jednokratnu uporabu, a protiv čega se ljubitelji okoliša tako zdušno bore. Posebni su problem vreće za biootpad. Nigdje nema naznačeno od čega su načinjene. Jesu li biorazgradljive ili od uobičajenih materijala za takve vreće? Zanima me što se radi s tako sakupljenim otpadom? Ako su biorazgradljive, treba posebni sustav za gospodarenje takvim plastičnim otpadom.

Nije mi jasno što se radi sa sadržajem takvih vreća, jer je to mješoviti plastični otpad koji se sastoji od 6 osnovnih vrsta i ostale plastike. Po obveznim brojevima to su: PET [poli(etilen-tereftalat), 1], PE-HD (polietilen visoke gustoće, 2), PVC [poli(vinil-klorid), 3], PE-LD (polietilen niske gustoće, 4), PP (polipropilen, 5), PS (polistiren, 6), ostali višeslojni materijali (7). Raspolaže li, primjerice Zagreb postrojenjem za razdvajanje tog otpada i njegovu mehaničku oporabu, recikliranje. Odnosno, možda spalionicu.

Postoje i kante za papir. Jeste li kada razmislili o tome kakav je to otpad? Papir je mješoviti otpad. Posebno novine, luksuzni časopisi, bilježnice. Ako donesete u reciklažno dvorište i razvrstate doneseni papir možete dobiti npr. 7 kuna. A onda vas obavijeste poreznici da ste imali taj ekstra prihod. Možda bi i papir morao imati oznake za najučestalije vrste kao što to ima plastika.

Koju će nam novu dužnost nametnuti?

Poseban su slučaj tako lijepe kante za sakupljanje otpada. Mislim da ih samo u Zagrebu ima više od milijun komada. I one će kroz neko vrijeme postati plastični otpad. Gdje će se on odložiti i kako? Recikliranje, često baš i nije jako isplativo. A kako je sada spaljivanje u Zagrebu, zahvaljujući »prijateljima prirode« nezamislivo, gdje će se s takvim otpadom. Koga će usrećiti?

A što znači da smo svi postali bankari? Traži se da samostalno obavljamo, inače tradicijski posao bankarskih službenika. Naime, želi se smanjiti broj zaposlenih na šalterima. Da pojedinac sve rješava putem računala ili mobitela. Imamo li za to ostvarene preduvjete? Rekao bih da ih nemamo. Zato nas kažnjavaju s provizijom od 9,5 do 13,5 posto. Tko je odgovoran da se dopušta ipak previsoka naknada za ovu zemlju?

Kada raspravljamo zaista o velikom problemu, svekolikom otpadu, zašto ne govorimo i o drugim vrstama otpada. Na EU listi su opušci. Što treba poduzeti da ih nema npr. na plažama?

I na kraju, koju novu dužnost će nam nametnuti? Je li bi se moglo u zaštiti okoliša, npr. proizvođačima mobitela nametnuti da ne mogu svake godine izbaciti na tržište novi model. Ili da perilice rublja ili posuđa ne traju samo do isteka garantnog roka.

Vrsta oporabe, objavljeno ovih dana u Jeziku.

*Jezik 66(4-5)179-182(2019)

';return t.replace("ID",e)+a}function lazyLoadYoutubeIframe(){var e=document.createElement("iframe"),t="ID?autoplay=1";t+=0===this.dataset.query.length?'':'&'+this.dataset.query;e.setAttribute("src",t.replace("ID",this.dataset.src)),e.setAttribute("frameborder","0"),e.setAttribute("allowfullscreen","1"),e.setAttribute("allow", "accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture"),this.parentNode.replaceChild(e,this)}document.addEventListener("DOMContentLoaded",function(){var e,t,a=document.getElementsByClassName("rll-youtube-player");for(t=0;t