Sveučilišno blefiranje na engleskom jeziku

(ili kada se “printa rezina”)

Naziv 3D tiskanje ili 3D štampanje (nepotreban je naziv printanje, osim ako se hoće blefirati engleskim nazivom) može se shvatiti kao slengovski naziv. Postupaka aditivne proizvodnje i aditivne izradbe ima jako puno, pa je javnosti potreban kratki izraz za to područje. Međutim na predavanjima, posebice na sveučilištima očekuje se ipak preciznije razgraničenje. Posebno ako su predavači sveučilišni profesori

prof. emerit. Igor Čatić

Šuška se, kućice s natpisom Tisak dobit će novo ime. Znate li što je to aditivna proizvodnja i rezina? Zašto ova pitanja na ovom portalu?

Ovo je ipak samo prividno terminološka tema. Valja naglasiti. Portal ZG-magazin je dosljedan u naporima da javnost upozna s mogućnošću hrvatskog jezika. Tako je ukazao na pretežno besmislenu uporabu riječi ultimativni ili da se gadget može nazvati spravicom a widget, programčićem. Stoga je predstavnik portala na skupu Filozofija medija (Cres, rujna 2015.) zatražio da u nastajuću Cresku deklaraciju 2015. o medijima obvezno uđe odredba: »Hrvatski mediji poticat će stvaranje i uporabu hrvatskih naziva u medijskom prostoru«.

Odakle glasovi da će kućice s natpisom Tisak promijeniti ime u Print? Razlog je jednostavan, moćnici u hrvatskoj znanstvenoj zajednici (ne moraju biti čelnici) traže u Hrvatskoj strogu primjenu odredbi Novog poretka. Postoji samo jedan jezik i jedno rješenje. Morate objavljivati isključivo na engleskom jeziku. Pa nam sveučilišni profesori u javnim predavanjima na najuglednijim hrvatskim fakultetima printaju, za pravljenje proizvoda novom skupinom postupaka rabe rezine, nemaju u svojim računalima hrvatske dijakritičke znakove…

Revolucija u pravljenju proizvoda

Dogodila se relativno nedavno revolucionarna promjena u pravljenju proizvoda. Moguće je načiniti s pomoću kartezijskih robota, 3D-štampača ili 3D-pisača (eng. 3D printer) dijelove bez uporabe kalupa. Štoviše, mogu načiniti dijelove koje nije moguće načiniti u kalupima, npr. kule s unutrašnjim stubama. U pravljenje takvih dijelova uključili su se informatičari, materijaličari (razvijaju materijale), trgovci i mnogi drugi. Ponajmanje je onih kojima je proizvodnja dijelova osnovno zvanje. Odatle toliko nakaradnosti. Makar ni oni nisu imuni pod pritiskom engleskoga od pogrešnog prevođenja ili tumačenja. Ne samo u Hrvatskoj.

Zato će se iskoristiti neke zamisli iz rada šestoro znanstvenika iz Hrvatske i Makedonije da se objasni prva revolucionarna promjena u pravljenju početnog oblika, praoblika proizvoda, u proteklih 4,3 milijarde godina. Tada je nastao anorganski polimer, mineral cirkon. Pritom je zemljina unutrašnjost djelovala kao svojevrsni kalup.

Godine 1987. zbila se revolucionarna promjena. Razvijen je proizvodni postupak stereolitografija (SLA ili SL) koji je omogućio da se dijelovi proizvode nanošenjem slojeva organskih foto-reaktivnih smola (eng. resin) s potrebnim dodatcima, a očvršćivanje proizvoda provodi ultraljubičastim zrakama (polimeriziranje i umreživanje). Takvo pravljenje dijelova naziva se aditivnom proizvodnjom (eng. additive production), jer se najprije nanosi sloj sastojaka, a materijal potrebnih uporabnih nastaje tek osvjetljivanjem, npr. laserom. Primjer je ova haljina.

Tvrtka ju reklamira da je načinjena od digitalnih materijala. Bio je to poticaj da se analizira značenje riječi digitalni materijali (ZG-magazin, Analogni i digitalni materijali, 7. travnja 2015.). Došlo se do zaključka da je digitalni materijal onaj koji je razvijen u računalu. A proizvod, ovdje dvodijelna haljina je načinjena od fizičkog, analognog materijala. Sastoji se od dvije komponente, savitljive i krute.

Zašto printati kad možemo tiskati ili štampati?

Kasnije su razvijeni postupci aditivne izradbe (eng. additive manufacturing), gdje se npr. filamenti rastale, a očvrsnu hlađenjem. Najprije su se ti postupci rabili za pravljenje modela, prototipova a sada je sve učestalija njihova namjena pravljenje manjih serija.

Navedeno šestoro istraživača je otkrilo da je prirodni model za ove postupke nastajanje sedimentnih taložnih stijena pred kojih 3,75 milijardi godina. Nedvojbeno je da će aditivni postupci proizvodnje dobivati na važnosti, ali bit će ipak samo komplementarni postupcima proizvodnje u kalupima.

Naziv 3D tiskanje ili 3D štampanje (nepotreban je naziv printanje, osim ako se hoće blefirati engleskim nazivom) može se shvatiti kao slengovski naziv. Postupaka aditivne proizvodnje i aditivne izradbe ima jako puno, pa je javnosti potreban kratki izraz za to područje. Međutim na predavanjima, posebice na sveučilištima očekuje se ipak preciznije razgraničenje. Posebno ako su predavači sveučilišni profesori.

One kućice s natpisom Tisak, koji istina sada osim tiskovina prodaju i druge proizvode, pa su i svojevrsne pošte, nadam se da ne će se preimenovati u Print. Ma koliko se to trudili znanstveni predvodnici Novog poretka.

*Objava ovog članka je sufinacirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.