Svestrani radnici URIHO-a izrađuju ukrase, šivaju uniforme i proizvode dijelove za Končar

Danas je u URIHO-u zaposleno 506 djelatnika prosječne dobi 47 godina. Ustanova zapošljava 60 posto osoba s invaliditetom koje imaju urednu medicinsku dokumentaciju. Zbog prirode posla, većinska radna snaga je ženska

Kad god je riječ o osobama s invaliditetom i tržištu rada, mnogima od nas prvo na pamet padne Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (URIHO). Ova najveća, najrazvijenija i najstarija ustanova u Hrvatskoj u kojoj se provodi profesionalna rehabilitcija i osposobljavanje osoba s invaliditetom, ove godine slavi 70 godina svoga postojanja. Naime, riječ je o ustanovi koja djeluje od 1996. godine i koja je pravna nasljednica najstarije zaštitne radionice u Hrvatskoj koja se zvala „Ivančica“ koja je nastala je vrlo brzo nakon Drugog svjetskog rata, točnije 1946. godine.

Osnivači ustanove URIHO su Grad Zagreb i Hrvatski savez gluhih i nagluhih osoba.

Temeljna djelatnost URIHO-a je stručna rehabilitacija i habilitacija hendikepiranih osoba. Pod tim se misli na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koje čekaju zaposlenje, koje su privremeno bez stalnog zaposlenja te osobe koje ne ispunjavaju uvjete za ostvarenje trajne socijalne sigurnosti umirovljenjem, a prema utvrđenim radnim i općim sposobnostima ne mogu ostvariti socijalnu sigurnost radom na otvorenom tržištu rada.

Osobe s invaliditetom mogu se zaposliti u zaštitnim radionicama to jest pogonima za izradbu i doradu tekstila i tekstilnih proizvoda (na primjer krojenje i šivanje odjeće za kuhare i medicinsko osoblje), proizvoda od kože, ortopedskih pomagala, tiskarskih proizvoda, proizvoda od kartona i uveza te kitničarskih i keramičkih proizvoda.

Pet trgovina na granici rentabilnosti

Poslovni i radni prostori u vlasništvu URIHO-a nalaze se na nekoliko lokacija u Zagrebu. Većina proizvodnje odvija se na Kajzerici dok se u Supilovoj ulici izrađuju proizvodi od kože. U Držićevoj ulici je smještena uprava i tvornički dućan. Kad je riječ o dućanima i vlastitoj prodajnoj mreži, URIHO danas ima pet zagrebačkih dućana na granici rentabilnosti. Spomenuti dućani dijele sudbinu svih onih dućana sa sličnim asortimanom i pomalo gube bitku sa velikim trgovačkim centrima.

Izuzetno značajan korak za URIHO učino je Grad Zagreb 20. lipnja 2000. kada je jednoglasno prihvaćen Program restrukturiranja i saniranja. Na temelju tog programa učinjen je strateški bitan zaokret u poslovanju. Osim sanacije, tada je postavljen veliki zadatak – izgradnja novog poslovno – proizvodnog objekta na Kajzerici. Novi kompleks je od iznimne važnosti ne samo za Zagreb i Zagrebačku županiju.

„Riječ je o velikom projektu od nacionalne važnosti. To je vjerojatno najpripremljeniji projekt u svakom smislu: uredni su vlasnički papiri, idejno je potpuno razrađen, a do sredine 2017. trebali bismo imati i gotovu građevinsku dozvolu. Projekt se sufinancira iz EU fondova oko 80 posto, vrijednost gradnje i opremanja cijelog kompleksa procjenjuje se na oko 40 milijuna eura, a realno je prognozirati da će novi prostor na Kajzerici biti gotov za pet do šest godina“, pojasnio nam je Josip Držaić, ravnatelj URIHO-a.

Na mjestu ravnatelja URIHO-a Josip Držaić je od veljače 2000. godine. U šesnaest godina njegova upravljanja ustanovom napravljena je sanacija, sačuvana je imovina, otklonjene su prijetnje poslovanju i sanirani dugovi i problemi koji su mučili ustanovu u ranijem periodu od 1990. do 2000. godine. Restrukturiranje ustanove je podrazumijevalo izravno utjecanje na zakone i njihovo poboljšanje, lobiranje te zauzimanje čvršće i prepoznatljvije pozicije u javnosti, i naravno senzibiliziranje javnosti kad su u pitanju osobe s invaliditetom.

U URIHO-u mogu odraditi cijeli radni vijek

Prema onome što smo doznali od ravnatelja Držaića, danas je u URIHO-u zaposleno 506 djelatnika (prosječna dob je 47 godina), što je u skladu s ciljevima i nastojanjima ustanove. Broj zaposlenih je varirao od 480 do 874. Ustanova zapošljava 60 posto osoba s invaliditetom koje imaju urednu medicinsku dokumentaciju. Zbog prirode posla, većinska radna snaga je ženska.

Ono što je doista dobra vijest je to da osobe s invaliditetom koje se zaposle u ovoj ustanovi mogu u njoj odraditi svoj cijeli radni vijek. Za svladavanje svakodnevnih radnih i drugih obaveza je potrebna velika volja i strpljenje. S obzirom da u URIHO-u rade i ljudi u invalidskim kolicima, njima primjerice pomažu radne kolege, hrane ih i slično.

Nije jednostavno rješavati prepreke u zaposlenju osoba u takozvanom nepovoljnom položaju budući da ta kategorija još uvijek kod nas nije precizno definirana.

Radna svakodnevica u ustanovi URIHO predstavlja neprestano zalaganje za nova praktičnija rješenja te zalaganje za unapređivanje administrativno – zakonskih odredbi.

Na samom ulazu u ustanovu dočekat će vas recepcioneri. To nisu čuvari i osiguranje u klasičnom smislu riječi jer su to osobe s invaliditetom, ali u slučaju bilo kakvog problema, provale i slično, povezani su sa zagrebačkom policijom koja stiže na lice mjesta najkasnije u roku od četiri minute.

Specijalna oprema za MORH

Ustanova URIHO poslovno je čvrsto povezana s Gradom Zagrebom, Zagrebačkim holdingom i domovima za starije i nemoćne. Na državnoj razini njihova je suradnja vrlo konkretna s Ministarstvom obrane za koje šivaju odore i izrađuju torbe i specijalnu opremu.

Snježana Stanić je 30 godina poslovotkinja tvorničkog dućana URIHO ističe kako su godinama bili prisutni na Floraartu, različitim promocijama… »Osim što vodim dućan već se godinama bavim i veleprodajom što iziskuje terenski dio posla izvan dućana. Trudimo se iako situacija na tržištu nije jednostavna. Razvijamo novi program – odjeću za dječje vrtiće. To mi je izrazito drago, kaže Stanić.

Odjel pomoći u radu u službi rehabilitacije odrađuje dio poslova za tvrtku Končar. Tu se izrađuju dijelovi koje Končar ugrađuje u transformatore. Odjel već osam godina vodi Mirko Sraga koji je u URIHO-u odradio skupio 39 godina staža. Vrlo je tražena tekstila roba URIHO-a: kuharska odjela, odjeća za medicinsko osoblje, pregače za tete u vrtićima ili vojne odore, a po izrađuju i predmete od kovanog željeza, po narudžbi – ograde, stalke za cvijeće, stolove i stolice, okvire za ogledala…

Posla im ne nedostaje, ali ih muči kontinuitet posla zbog javnih nadmetanja i natječaja koji se objavljuju u zadnji čas što im utječe na skraćeni rok isporuke. Najčešće u prva tri mjeseca u godini nemaju previše posla, a onda u lipnju često nastane gužva. Naprosto se moraju prilagođavati zadanim poslovnim i tržišnim uvjetima.

URIHO je uspostavio suradnju s odgovarajućim institucijama za profesionalnu orijentaciju djece i mladeži s teškoćama u razvoju te za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje odraslih osoba s invaliditetom u državama članicama Europske unije koje su svoje djelovanje uskladile s načelima europskog socijalnog modela. Kroz takvu suradnju URIHO prenosi europska iskustva našim sturčnjacima kako bi se, teoretski i praktično, počeli što prije primjenjivati europski standardi.

„Danas u Švicarskoj postoji 800 zaštitnih radionica, u susjednoj Sloveniji ih je 150, a zaposleno je šest tisuća ljudi. U našoj zemlji imamo sedam, osam zaštitnih radionica i nešto manje od tisuću zaposlenih“, pojasnila nam je Vesna Ivetić, savjetnica i desna ruka ravnatelja Držaića. I upravo zbog ovakvih statističkih podataka, URIHO će i dalje predano lobirati za ljudska i radnička prava osoba s invaliditetom.

„Naš je dugogodišnji san da novi suvremeni dom na Kajzerici bude mjesto susreta i rada, mjesto gdje će osobe s invaliditetom osim rehabilitacije i zapošljavanja, dobiti priliku pokazati svoje sposobnosti i nadarenosti, u umjetnosti ili sportu, a što dugoročno pridonosi većoj prepoznatljivost i njihovovoj afirmaciju u društvu“, zaključio je ravnatelj Držaić.

Melita Funda