Svako radno mjesto je važno!

Svako radno mjesto je važno!

A tek njih 800…

Zašto Ministarstvo gospodarstva ustraje na odluci koja će zatvoriti 800 radnih mjesta u proizvodnji svih vrsta vrećica, u čemu smo barem na Balkanu prvaci, kao što su susjedi u kontejnerima?

Dr.-Ing. Viktor Simončič

Kad bi ljudi znali koliko malo pameti upravlja svijetom, umrli bi od straha. (Ivo Andrić)

Viktor Simončič

Danas je najteže starijim inženjerima, koji su studirali i radili kada je struka još hodala po zemlji. Kada su vrijedili prirodni zakoni. Oni koje su učili da je javno ispred privatnoga. Oni, koji nisu bili dubrovački kneževi, ali su im obrazovanje i moral društva ugradili ono kneževsko: Obliti privatorum publica curate (»Zaboravite privatno i brinite se za javno«).

Danas vrijedi samo dobar marketing. Sve je PR. Tako nas PR službe premijera uvjeravaju da su med i mlijeko već tu negdje. Kako se jako malo čita, danas većina nije pročitala Andersenovu bajku Carevo novo ruho, pa će još potrajati da se čuje ono »Car je gol«. I najteže je nama inženjerima iz onog vremena, jer znamo da za med i mlijeko treba nešto proizvoditi, pa smo rijetki koji znamo da je car već odavno gol.

U duhu novog ruha, u kratkom vremenu donosimo tri važna dokumenta: Strategiju razvoja RH do 2030., Niskougljičnu strategiju RH do 2030. godine i Plan oporavka i otpornosti za naredne tri godine. Netko s načinom razmišljanja iz mraka zna da su i Strategija razvoja https://zg-magazin.com.hr/i-ja-sam-svjetska-banka/ i ona Niskougljična promašene. Zašto? Rađene su paralelno, neovisno jedan od druge, prije pojave pandemije i prije novog normalnoga, kao i prije Zelenog plana EU-a. Strategija razvoja nije mogla uvažiti Zeleni plan EU-a, donijeta neposredno pred njen dovršetak. Nije mogla uvažiti niti onih 20 milijardi eura i EU-a koje će Hrvatska imati na raspolaganju zbog pandemije.

Dokument na čiju je izradu utrošeno 32 milijuna kuna

Niskougljična strategija uz sve što ne uvažava Strategija razvoja, ne uvažava niti najnoviju odluku EU-a i svjetskih čelnika da se do 2030. na svjetskoj razini napravi enorman napredak. Da je tome tako, onda bi izmijenjeni dokument mora ponovno biti na javnoj raspravi. Plan oporavka i otpornosti je izrađen sam za sebe i vjerojatno ima jako malo bitnih veza s obje Strategije.

Strategija razvoja plaćena je 32 milijuna kuna. Niskougljična strategija tko zna koliko. Mora da se platilo i za Plan oporavka i otpornosti. Mislim da bi javnost trebala znati tko je i koliko novca primio za izradu. Vjerujem da bi se pojavljivale iste ili po znanju slične osobe kao i glavni IT-ovac Ministarstva zdravstava. Onaj koji je izradio programe za praćenje cijepljenja protiv koronavirusa, po kojem je izbrisan dio onih koji su primili cjepivo, neki primili pogrešno drugo cjepivo, a liječnik na TV-u demonstrirao da se može ponovno prijaviti za cijepljenje i cijepljeni. Ravnatelj bolnice u Dubrovniku ja pak preko reda cijepio 60 i nešto osoba, neke čak i iz inozemstva, kao da je on Vučić.

Zašto ova tri dokumenta nemaju uporabnu vrijednost? Radi se o sličnim, čak i potpuno istim ciljevima, koji bi trebali biti artikulirani na gotovo isti način. Logično se postavlja pitanje koji od njih je stariji? Ispada da bi to bila Niskougljična strategija, jer se po njoj mora definirati razvoj. Mogla bi biti i Razvojna strategija, jer se njome definira i klimatski neutralna RH. Ali kada se radila Razvojna strategija nije bila na raspolaganju Niskougljična, a kada se radila ova nije bilo one.

Neusklađenost nacionalnih strategija

Mogao bih zakomplicirati stvari jer je u to vrijeme bilo na snazi nekih 1000 i kusur raznih strateških dokumenata. Je li kod njihove izrade postojala koordinacija? Da je bio koordiniran i da ciljevi imaju smisla, onda bi za naredne 3 – 4 godine krovni dokument trebao biti Plan oporavka i stabilnosti. Jesu li na njegovoj izradi glavnu riječ vodili izrađivači Razvojne i Niskougljučne strategije? Da jesu, oni bi se konačno lako uskladili i samo ojačali i ubrzali operativnost u njima kompatibilnih ciljeva. Onih, koji najviše doprinose razvoju – povećanju blagostanja, otpornosti na moguće klimatske promjene i neke nove pandemije te nas jačaju za novo normalno.

Prošli »poučak«, u kojem sam na dobrim primjerima iz Srbije želio prodrmati našu pasivnost. https://zg-magazin.com.hr/srbija-ce-proizvoditi-sputnjik-v-a-hrvatska/ komentirao je sarajevski prijatelja Aco: Kada čitam Tvoje priloge moja je reakcija uvijek da je u BiH još gore. Impozantno je kako to sve Srbija radi. Hoće da bude glavna na Balkanu.

Odgovorio sam mu: Srbija ide nevjerojatno naprijed. Vučić je kakav je, ali izgleda u privredi, jedini na Balkanu, osim Slovenije, zna svoj posao. Izgradili su autoputove, sada grade željeznicu Beograd- Budimpešta…. Imaju dug od samo nekih 57 – 58 % BDP, a mi nekih 85 %…. Rastu dvostruko brže od Hrvatske (planiraju 6 %, a mi ako uhvatimo 3 % biti će dobro)…. Mi smo trenutno zaokupljeni da kao jedini zabranimo tanke plastične vrećice i zatvorimo nekih 800 radnih mjesta, jer nitko u Vladi ne razumije što govori strategija smanjenja plastičnog otpada … dobri su i u trošenju naših EU para, pa za naše EU novce proizvode za nas kante za otpad i drugo….

Susjedi izvoze, a mi ćemo zatvoriti i ono što imamo

Na u prošlom poučku spomenute kante, osvanuo je komentar Šumitelja: »Pogledao sam novi kontejner pred kućni vratima. U pomoć pozvao internet.
https://www.komunal.hr/vijesti/kante-iz-srbije-plastik-gogic-iz-indije-lansirao-novu-liniju-proizvoda/
«.

»Pogledao sam i ja. Tvrtka Plastika Gogić se prilagodila potrebama EU tržišta. Proizvode kante/kontejnere za Švicarsku, Dansku, Njemačku, Austriju, Mađarsku, za nas i još 30 i nešto država svijeta. Kada nismo znali iskoristiti proizvodnju kontejnera iz plastike koju smo imali prije 30 godina (Straža iz Huma na Sutli), ne trebamo se više upuštati u to. Sada mi je logično da za naš novac to rade i nama. Radije susjedi nego netko drugi.

Ono što meni nije jasno, kako da naš premijer, uz puste strategije i novce EU-a, ne vidi isto što i Vučić samo na bazi zdrave seljačke pameti? Oni su svjetski prvaci u plastičnim kontejnerima, zašto mi nismo svjetska velesila s proizvodima u kojima smo svjetska klasa, kao što je i MO-BO-TO iz Tehnixa. Istina, rade po svijetu, ali kako nažalost postrojenje ne mogu pokazati kod kuće, strance moraju voditi susjedima. Legitimno je pitanje: Zašto i za čiji račun ministar Ćorić uporno forsira kod nas okolišno inferiornije i višestruko skuplje strane tehnologije?

Zašto se naša Vlada trudi da, suprotno EU smjernicama i direktivama, suprotno praksi naših zapadnih susjeda i inih država EU članica, zabrani korištenje tankih plastičnih vrećica i ne dozvoli korištenje istih ako su izrađene iz reciklata? Zašto ministar Ćorić ustraje na odluci koja će zatvoriti 800 radnih mjesta u proizvodnji svih vrsta vrećica, u čemu smo barem na Balkanu prvaci, kao što su susjedi u kontejnerima? U kampanji protiv plastičnih vrećica, na TV-u je bila gotovo cinična izjava predstavnice zelenih kako naši mogu i dalje proizvoditi, ali ne za hrvatsko tržište!

 Legitimno je pitanje: Ministre Ćoriću za čiji račun i u čijem interesu želite zatvoriti 800 radnih mjesta?

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni