Stvaraju masovnu histeriju 2.0

Stvaraju masovnu histeriju 2.0

(Naslovna fotografija: Facebook / aMORE festival moru)

Ljudi koji znaju svoj posao postavili su si pitanje: „Što ako ukinemo plastično pakovanje?“ Ništa, treba „samo“ 404 % više pakovanja, obujam otpada porastao bi za 256 %, a obujam ukupno prikupljenog otpada za 213 %. Za pravljenje neplastičnih pakovanja treba 213 % više energije…

prof. emer. Igor Čatić

Igor Čatić

Prvi profesionalni „zeleni“ novinar na ovim prostorima i povjesničar napisao je 2014. opširan izvorni znanstveni rad „Ekološki pokret u Hrvatskoj 1990-ih“ (55 stranica). S vrlo opsežnim prikazom djelovanja „Zelene akcije“. Zahvaljujući činjenici što mogu čitati radove iz jedne američke baze podataka, saznao sam za taj tekst. U kojem taj autor citira pet mojih tekstova iz devedesetih i dvije knjige s početka 21. stoljeća. Takvu čast još nisam doživio. Zato sam te sada već praktički nedostupne izvore odlučio ponovno objaviti. Uz dodatak izvornom naslovu „- 2.0“ i komentarom s današnjim znanjima i spoznajama.

No najprije upadnica. U petak 16. listopada mi je potvrđeno da mogu sudjelovati u radu okruglog stola “Hrvatska bez jednokratne plastike?” u organizaciji  udruge „Zelena akcija“, u srijedu 21. listopada. Na dan 19. listopada mi je javljeno da za autora ovog teksta nema mjesta… A sada na izvorni tekst.

»Društvenim ili državnim novcima (dodatak – sada znamo i onima iz inozemstva), svejedno je, skupine građana objavljuju javno plakate sa sloganima: „Ne plastičnom otpadu“, „Ne plastici“ ili emitiraju pjesmuljke „Plastika je mrska, jer je drska“. Vrhunac toga je bilo prikazivanje plakata s navedenim sloganima tijekom TV emisije posvećene „Danu planeta zemlje“ 22. travnja.

Nažalost, za takve građane je najblaža moguća klasifikacija da su neobaviješteni. Takvima valja postaviti jednostavna pitanja: „Jeste li spremni ukloniti iz vaših ormara svu plastičnu i gumenu odjeću i obuću? Ali i sve proizvode od tih materijala iz kuhinje, računala, audio i video uređaja, športa i konačno vjerojatno iz vašeg ljubimca, osobnog vozila? Ako jeste, moguć je produbljeniji razgovor. U suprotnom može se sažeti sve u iskaz: Bez plastike i gume civilizacija bi bila naprosto drugačija. To imajte na umu svi vi kojima je „plastika mrska, jer je drska“ i koji trošite teško stečeni novac hrvatskih proizvođača, među njima upravo i onih koji rade plastične i gumene proizvode. Za stvaranje masovne histerije za koju uopće nema opravdanja.

Ljudi koji znaju svoj posao, postavili su si pitanje: „Što ako ukinemo plastično pakovanje?“ Ništa, treba „samo“ 404 % više pakovanja, obujam otpada porastao bi za 256 %, a obujam ukupno prikupljenog otpada za 213 %. Za pravljenje neplastičnih pakovanja treba 213 % više energije. Troškovi proizvodnje porasli bi za 212 %. Na vašu žalost, nijedna ekološka bilanca nije pokazala da je npr. papirno pakovanje podobnije od onog plastičnog. Možda još jedan primjer. U Indiji na jednom području izvrsno rode jabuke. Međutim, za pakiranje uroda u drvene sanduke uz njihovu peterostruku uporabu, s površine od 1 hektara jabučnjaka, treba posjeći drva s površine od deset hektara.

Plastični proizvodi su neotrovni, mogu se prikupiti, ponovno upotrijebiti (materijalno recikliranje) razložiti na početne sastojke, plin ili ulje (kemijsko recikliranje) ili ako ništa drugo, mogu se takvi proizvodi spaliti (energijsko recikliranje, sada energijska oporaba). Gore izvanredno i pri dobrom vođenju procesa izgaranja, nema pojave štetnih proizvoda izgaranja. Posebno treba naglasiti da plastika i guma ne zagađuje okoliš, već to rade ljudi bacanjem plastičnih i gumenih proizvoda. A to je bitna razlika.

Umjesto da prouče o čemu pričaju, neobaviještene skupine pojedinaca troše oskudna sredstva za krivu promidžbu. Taj novac može se korisnije upotrijebiti, npr. za poziv pučanstvu da ne baca plastenke ili stare autogume u okoliš, već da ih pohranjuju na za to predviđena mjesta.

Ne može se organizirati javno uništavanje tzv. „PVC najlonskih vrećica“ i pritom autoritativno tvrditi da Hrvatska tek pola godine te vrećice pravi od polietilena. Pravi ih se od polietilena od prvog dana otkako je uvedena proizvodnja tog vrlo proširenog proizvoda. A polietilen gori poput svijeće, bez ostatka i štetnih sastojaka i izuzetno je kalorično gorivo.

Zainteresirana industrija i stručne udruge trebali bi najhitnije poduzeti najširu akciju da se spriječi takvo neopravdano zbunjivanje javnosti. Jedna takva akcija je upravo u pripremi.

Od 15. do 18. lipnja 1993. održat će se u Zagrebu, „11. dani Društva plastičara i gumaraca“. Jedna od središnjih tema je recikliranje plastike i gume. Pozivamo sve koji viču „Ne, plastičnom otpadu“, „Ne plastici“ da se jave Društvu, rado ćemo ih pozdraviti kao naše goste na tom savjetovanju. Ako treba, objasniti ćemo im da je ekološki aspekt samo jedan od vrlo brojnih kriterija razvoja uspješnog proizvoda, pa i onog od plastike ili gume. Postoje mnogi drugi, važniji, npr. blagostanje pučanstva, razvoj ličnosti i kvaliteta društva. Opisanim akcijama ne pridonosi se ni blagostanju, ni razvoju ličnosti i društva, upravo suprotno.«

Vjesnik, 6. svibnja 1993.

Dodatak 19. listopada 2020.

U rujnu 2020. autor je na tržnici kupio čvarke. Stavljeni su u papirnatu vrećicu. Odmah se sve zamastilo, pa je taj paketić stavio u plastičnu vrećicu. Koju stalno nosi sa sobom.

Papirnata vrećica s čvarcima (tamna mrlja) uložena je u plastičnu vrećicu za kruh mase 3,65 grama (Foto: Igor Čatić).

“Ekološka”, papirnata vrećica se raspada na kiši

Mali proračun. Ako je plastična vrećica mase od 3,65 grama, njih 274 ima masu od 1 kg. Za njihovu proizvodnju potrebno je 180 L vode. Za 1 kg pamuka, osnovnog vlakna u tekstilnom platnu, potrebno je 20.000 L vode. A suvremeni traper sadrži osim pamuka i tri vrste drugih vlakana, lycru, elastan i najnovije, poliester.

Na dan objave ovog teksta 21. listopada 2020. „Zelena akcija“ organizira konferenciju za medije, gdje će se hvaliti što su načinili zajedno sa svojim financijerima na izbacivanju, ne plastike, već plastičnih proizvoda iz Hrvatske. Za sada se mogu ograničiti samo na 9 jednokratnih plastičnih proizvoda. Jedan je u međuvremenu ispao iz EU – Direktive usvojene u lipnju 2019. Dogovorom su izbačeni filtri cigareta, načinjeni od bioplastike, celoloznog acetata. Nikada to čuo od predstavnika „zelenih“ . A znam jer sam recenzirao primjedbe na tekst EU-Direktive o jednokratnoj plastici.

Pitanje za zelene aktiviste iz Zlarina. Kojeg sam zadnji puta napustio 18. kolovoza 1991. Koji su proglasili „Zlarin bez plastike“. Jeste li se odrekli plastičnih mreža, čamaca i svega što je nabrojeno u članku iz 1993.?

Komentiraj

*