Struka postaje grobarom hrvatskoga jezika?

Struka postaje grobarom hrvatskoga jezika?

(Ilustracija: Udžbenici za hrvatski jezik / Izvor: Školska knjiga)

Stručnjaci imaju potpuno pogrešan pristup kad smatraju da je prilagodba nakaradnih izraza hrvatskome jeziku zadatak jezikoslovaca. Strukovno nazivlje moraju stvarati stručnjaci, a jezikoslovci odobravati je li rješenje jezično ispravno

prof. emeritus Igor Čatić

igor čatić, foto boris jagačić

Prof. emer. Igor Čatić

Urednik portala ZG-magazin je primio je poziv da prisustvuje konferenciji na daljinu u povodu održavanja digitalnog foruma Blockchain tehnologija za cirkularnu ekonomiju. Profesionalni novinari rijetko podrobnije poznaju tehničko područje, stoga sam zamoljen za pomoć u tumačenju javnosti. Analizirat će se dopis organizatora, MIPRO.

»Poštovani predstavnici medija, živimo u vremenu velikih izazova i promjena. Digitalizacija postaje imperativ napretka i progresa. Strategija Europske unije je uvođenje gospodarskih iskoraka na temelju novih tehnologija blockchaina i cirkularne ekonomije. Učinkoviti i sigurni servisi ostvarit će iskorak u Industriju 4:0 i predstavljat će osnovu za novu industrijsku revoluciju 5:0. MIPRO pokušava usmjeriti stremljenja i postupke da se nove ICT tehnologije brže i učinkovitije uvedu u gospodarske tokove u Hrvatskoj. Zato se održava Forum na temu Blockchaina i cirkularne ekonomije.«

»Cirkularna ekonomija« je kružno gospodarstvo

Evo analize poziva. Cirkularna ekonomija pravopisno je i izgovorno hrvatskomu jeziku prilagođen engleski naziv, no u hrvatskom jeziku cirkularna se zamjenjuje s kružna. Economy, ako se prevede s ekonomija znači znanost. Economy ima još neka značenja, a jedno je od njih privreda. Privreda je devedesetih pretvorena u gospodarstvo (V. Brodnjak). Ispravni prijevod je dakle kružno gospodarstvo.

Danas je najspornija strukova riječ, tehnologija. Sve je postalo tehnologijom. Prva, nešto dopunjena definicija potječe od agronoma i kameralista, Johanna Beckmanna iz 1777. i glasi: »Tehnologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, društva i humanizma«. Upotrebljava se i u smislu hrvatskog naziva tehnika, npr. tehnički fakulteti.

Nažalost, većina stručnjaka koja se bavi područjem Industrija 4.0 ne zna da to nije četvrta industrijska revolucija. To je iznimno uspješan proizvod njemačkih marketinških stručnjaka. Riječ je o konceptu u kojem se rad robota odvija u ograđenom prostoru. S prof. dr. sc. G. Nikolićem definiran je koncept Industrija 5.0 gdje se pojavljuju suradnički roboti, koboti. Taj koncept ima neovisno i jedna danska tvrtka koja proizvodi kobote. Projekt »Ronna G4«, razvoj neurokirurga, voditelj prof. dr. sc. B. Jerbić, potaknuo je uvođenje naziva Medicina 5.0. Prema tome stručnjaci Fakulteta strojarstva i brodogradnje intenzivno rade na područjima koja pripadaju Industriji 5.0.

Nemaju se vremena baviti »jezičnim finesama«

Da se razumije značenje sintagme »blockchain tehnologija«, bila je potrebna pomoć interneta i jezikoslovaca. Na temelju dijela dostupnih internetskih definicija sastavljen je prijedlog hrvatskih naziva i tekst definicije. Za englesku riječ blockchain postoje tri mogućnosti. Lanac blokova (najčešće), ulančani blokovi ili lančani blokovi. Na temelju mišljenja jezikoslovaca najbolje je rješenje ulančani blokovi, blokovi koji su povezani. U tom slučaju definicija ulančanih blokova glasi: Ulančani blokovi su sustav pohrane informacija kojim se otežava ili onemogućuje promjenu, hakiranje ili varanje blokova.

Lanac blokova je u osnovi digitalna knjiga transakcija koja se umnožava i raspodjeljuje duž mreže računalnih sustava. Pritom se imalo na umu da po Leidenskom manifestu, osim izvornika, mora se stvarati nazive i materinskom, u ovom slučaju, hrvatskom jeziku.

Upoznalo se stručnjake, sazivače Foruma s tim nedostatcima. Odgovoreno je da stručnjaci nemaju vremena baviti se s tim finesama, da će se već nekako te nakaradne izraze prilagoditi hrvatskom jeziku, da je to zadatak jezikoslovaca. Potpuno pogrješan pristup. Strukovno nazivlje moraju stvarati stručnjaci, jezikoslovci samo odobravati je li rješenje jezično ispravno.

A da hrvatski fakulteti prijeđu na engleski jezik?

Kada jednom neki strani naziv uđe u svakodnevni jezik, nema povratka. Tako imamo najlonske ili PVC vrećice. Koje nikada nisu postojale. Zato je ispravan opći naziv plastične vrećice. Ili, sve je postalo »set«, npr. mjera. Mene su učili da postoji teorija skupova, a ne setova, dakle donosi se skup mjera itd. Treći su primjer naočale. Gotovo svi govore da se naočale sastoje od okvira i stakala. Umjesto leća koje mogu biti od stakla ili plastike.

Treba navesti jednog suvremenog borca za gledišta da je potrebno nazivlje na materinskom jeziku. To je glasoviti tvorac riječi oporaba, prof. Bulcsú László. Za njega je akademik Stjepan Babić rekao. »hrvatski Šulek naših dana«. Taj hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je govorio 40 jezika, započeo je studirati elektrotehniku. Bio je poznat kao veliki borac protiv tuđica (posebice anglizama i balkanskih riječi) u hrvatskome jeziku. To je put koji slijedi autor ovog teksta pri ovoj analizi.

Ako je tako, predlaže se da najveći dio fakulteta prijeđe isključivo na engleski jezik. A što ih šira javnost ne razumije, stručnjake se to ne tiče. Oni pišu radove samo na engleskome, jer se tekstovi na hrvatskome ne priznaju. Čine se da hrvatski znanstvenici, uz pomoć struktura postaju grobari najvažnije sastavnice identiteta osobnosti, materinskog jezika.

Komentiraj

*