Strah od nezaposlenosti zbog primjene automatizacije

Strah od nezaposlenosti zbog primjene automatizacije

Strojevi će zamijeniti ljude na mnogim poslovima. Strah je pojačan i najavama da je neminovno uskoro susretanje s robotima u životnom okruženju, s tim neživim »stvorenjima« koja već mijenjaju radni okoliš i postojeće društvene odnose

prof. dr. Gojko Nikolić

Mnogo se pisalo o robotima – gdje će se oni primjenjivati, odnosu ljudi i robota te treba li se bojati ljudi ili robota. Kada je u pitanju egzistencija ljudi, vezana za ekonomsku sigurnost i radno mjesto, postoji strah od masovne primjene automatizacije, odnosno robota u gospodarstvu koji zamjenjuju radnike. To pitanje je stalno prisutno i izaziva strah. On je opravdan jer novije procjene gubitka radnih mjesta zbog primjene automatizacije su velike.

Podaci su različiti jer su ovisni o dosadašnjem stupnju primijenjene automatizacije u industriji. Predviđa se da će Kina u sljedećih deset godina izgubiti 77 % radnih mjesta, Indija 69 %, Njemačka 51 %, Japan 49 % i SAD 47 %. [1]

Obično da bi se ublažili ti šokantni podaci navode se procjene koliko će se kontinuirano otvarati potpuno nova radna mjesta. Ukazuje se da će nova radna mjesta kompenzirati nastalu nezaposlenost, ali ljudi u to ne vjeruju. Taj strah je prisutan u svim strukturama društva, neovisno jesu li to osobe s nižom ili višom naobrazbom. Očito se ne prepoznaju, niti se ima saznanje, o tim mogućim novim i brojnim radnim mjestima.

Neživa »stvorenja koja povećavaju razliku između bogatih i siromašnih

Strah je pojačan i najavama da je neminovno uskoro susretanje s robotima u životnom okruženju, s tim neživim »stvorenjima« koja ne samo da oduzimaju posao, već mijenjaju radni okoliš i postojeće društvene odnose. Pojačavaju razlike između bogatih i siromašnih. O tome govore brojne ankete koje su provedene po raznim zemljama.

Ljudi su najosjetljiviji kada imaju direktni kontakt s automatizacijom iskazanom kroz primjenu robota u neposrednom dodiru s njima, kada im o sposobnosti robota ovisi njihov život ili zdravlje. Kroz prihvaćanje npr. asistencije robota kod operacija najbolje se iskazuje povjerenje ili nepovjerenje prema sofisticiranoj automatizaciji (slika 1).

Slika 1. Prihvaćanje operacija s robotom po zemljama (preuređeni podaci iz lit. [2])
Slika 2. Prihvaćanje ili ne prihvaćanje robota i UI u zdravstvu obzirom na starosnu dob anketiranih (dijagram izrađen prema podacima iz lit. [5, 7])

Slično je i s bespilotnom vožnjom prijevoznim sredstvima, npr. budućim robo-taksijem. Iskazuje se veliko nepovjerenje, strah osobe da je u »rukama« stroja koji može pogriješiti, jer oni »nemaju korektivnog mehanizma« kao čovjek koji bi uočio pogrešku i ispravio je. 

Nasuprot većeg broja ljudi koji tako misle, oni koji znaju način rada i funkcioniranje tih automatiziranih i sofisticiranih uređaja uvjereni su u suprotno. Smatraju da su suvremeni automati s razvijenom umjetnom inteligencijom (UI), brojnim sigurnosnim sustavima i različitim senzorima, sigurniji i znatno pouzdaniji od ljudi. Na pouzdanost obavljanja složenih i odgovornih zadataka kod čovjeka utječe mnogo čimbenika. Ljudi ovise o trenutnom raspoloženju, koncentraciji, zdravlju, umoru i sl. utjecajima koji mogu doprinijeti nastanku pogreške i krive odluke. Svih tih utjecajnih čimbenika nema kod sofisticirane automatizacije. Uvijek jednako pouzdano može raditi.

Raznim anketama dobivaju se saznanja o strahu ljudi za očuvanje radnog mjesta te o percepciji pozitivnih i loših strana primjene automatizacije. Interesantne su one provedene u SAD-u, zemlji koja je tehnološki jedna od najrazvijenijih, koje daju sliku kako prosječni odrasli Amerikanac doživljava primjenu automatizacije u svojoj sredini. Slični rezultati dobiveni su i anketama u najrazvijenijim zemljama Europe.

Drugačiji, puno optimističniji su rezultati o istim pitanjima stanovnika u nerazvijenim zemljama ili zemljama u razvoju (slika 1). Iz toga se možda nameće zaključak da obrazovaniji i bolje informiraniji ljudi više zaziru od primjene automatizacije.

Pozitivne odgovore i podržavanje primjene automatizacije i UI u medicini, koje najviše ističu anketirani u nerazvijenim zemljama, mogu se svesti na sljedeće: brža i točnija dijagnoza, bolja preporuka terapije za liječenje, zdravstvena skrb bit će dostupna većem broju ljudi (34 %), a time i dostupnost liječnika u svakom trenutku. Protivnici primjene robota u medicini imaju sljedeće razloge: kada nešto u postupku krene krivo, samo liječnik može donijeti ispravnu odluku i ispravnu terapiju, roboti su bezosjećajni, nemaju ljudskog dodira, a dio anketiranih ne razumije tu tehnologiju pa ne može zauzeti neki stav. [2]

Veća očekivanja od robota u medicini u nerazvijenijim zemljama

Iz tih obrazloženja jasno je da zbog manjka liječničke skrbi za pučanstvo u svojoj zemlji, nerazvijenije države imaju veća očekivanja od primjene robota i UI u medicini. Razvijene europske zemlje imaju dobar sustav zdravstvene zaštite i kroz manje prihvaćanje operacija uz pomoć robota iskazuju svoj strah prema »bezosjećajnim, hladnim« strojevima o kojima ovisi njihovo zdravlje, pa i život.

Prema anketi provedenoj 2017. godine među odraslim Amerikancima, njihova saznanja o mogućoj primjeni automatizacije na radnim mjestima i područjima rada, prikazana su slikom 3. [3]. Interesantno je da većina za svoj posao koji trenutno radi smatra da nije ugrožen.

Anketa ukazuje da 60 % Engleza misli da će u roku od deset godina uporaba robota i umjetne inteligencije dovesti do smanjenja broja radnih mjesta. Njih gotovo 40 % smatra da će razvoj UI predstavljati prijetnju opstanku čovječanstva. Skoro svaki drugi Englez protivi se mogućnosti da roboti s UI dobiju osobnost. [4]

Slika 3. Prema anketi Amerikanci smatraju da su primjenom automatizacije ugrožena sljedeća radna mjesta i poslovi (preuređeni dijagrami iz lit [3])

Za očekivati je da postoje razlike u razmišljanjima starijih i mlađih radnika u različitim kulturnim sredinama, slika 2. [5] Mlađi radnici i zaposlenici su generacije koje su stasale u digitalnom okruženju, koriste mnoge tehničke sofisticirane uređaje te su više upoznati sa suvremenim razvojem tehnike, koju doživljavaju kao pomoć u svakodnevnom životu. Mlađi rado prihvaćaju nove tehnologije i spremni su da ih operira robot ili da dobiju dijagnozu temeljem računalnih programa s UI, dok stariji imaju dvojbe oko prihvaćanja tih novih tehnologija u zdravstvu. [7]

Japanci ne strahuju od robota

Razlike postoje i zbog kulture, povijesti i religije (slika 4). Japanci se ne boje robota i vesele se ideji da bi oni u budućnosti mogli vladati svijetom. Razlog tome krije se vjerojatno u njihovoj kulturi, povijesti i religiji. Šintoizam, autohtona religija u Japanu ne smatra, poput kršćanstva, da su ljudi posebni i da oni jedini imaju dušu. Vjeruju da duh postoji u svemu pa i u neživim stvarima. [6]

Japanski radnici su u znatnom broju davali odgovor »ne znam«. Japan je zemlja koja najviše razvija i proizvodi robote, ali ima stav da nitko neće izgubiti posao zbog primjene robota. Vjerojatno taj stav ima utjecaja na ove odgovore japanskih radnika.

Slika 4. Odgovori japanskih i europskih radnika na pitanja mogu li njihov posao zamijeniti roboti i umjetna inteligencija, (prepravljeni dijagrami iz lit. [5])
Slika 5. Tražene vještine zaposlenika iskazane u postotku radnog vremena u periodu od 2002. do 2030. godine, za SAD i 14 zemalja u EU (dijagram nacrtan prema podacima iz lit. [2, 9])

Nova radna mjesta

Visokoobrazovani stručnjaci također često postavljaju pitanje koja su to masovna nova radna mjesta koja će se otvoriti i time kompenzirati gubitak onih zbog primjena automatizacije. Teško je predvidjeti što će donijeti razvoj znanosti i tehnike u sljedećih desetak godina iz kojih će proizaći ne samo nova radna mjesta, već i nova zanimanja s potrebnim novim vještinama. Neka su ipak već prepoznata i uključena u sustav obrazovanja pojedinih Europskih zemalja.

World Economic Forum je 2018. najavio da će u razdoblju 2018. – 2022. godine 75 milijuna radnih mjesta biti automatizirano, ali da će se istovremeno otvoriti novih 133 milijuna radnih mjesta prilagođenih novoj podjeli rada. [8]

U Velikoj Britaniji procijene za njihovu zemlju govore da se očekuje da će se primjenom automatizacije s umjetnom inteligencijom izgubiti 7 milijuna radnih mjesta, ali i stvoriti 7,2 milijuna novih. [6] I druge razvijene zemlje poput Njemačke imaju slične prognoze.

Zbog razvoja tehnike čak 96 % novih, ali i starih poslova bit će, prema procjeni, vezani uz rad na računalu i obradu podataka. [9] Prisutna su dva koncepta koji značajno utječu na razvoj i preustroj industrije, a time i radnih mjesta. To je koncept industrije 4.0 (5.0), te koncept kružnog gospodarstva (Circular Economy). Oba koncepta zahtijevaju drugačija, ali i nova radna mjesta s novim znanjima i vještinama.

Istraživanja koje napravila Njemačka u vezi implementacije koncepta industrije 4.0 i promjenama proizvodnih poslova i zaposlenost do 2025. godine ukazuje na deset ključnih utjecajnih čimbenika. Oni određuju i buduća nova radna mjesta i zanimanja. To su:

1. Kontrola velikog broja podataka (Big-Data). Automatska obrada velikog broja podataka smanjit će potrebni broj radnika u proizvodnji za poslove kontrole, planiranja i pripreme. Nastat će potreba za informatičkim stručnjacima za obradu velikog broja industrijskih podataka.

2. Robotizirana proizvodnja. Roboti i koboti zamijenit će radnike na različitim poslovima u proizvodnji i montaži. Smanjit će se potreba ručnog rada, a otvoriti nova radna mjesta koordinatora poslova i održavanja robota.

3. Autonomna logistička vozila. Distribucija materijala i proizvoda unutar tvornice i skladišta obavljat će se automatiziranim transportnim inteligentnim vozilima. Time se smanjuje potreba za logističkim osobljem, ali traže se stručnjaci za programiranje sustava.

4. Simulacija proizvodnih linija. Za optimizaciju proizvodnih linija, provjeravanje parametra za optimalizaciju poslovanja obavljat će se računalna simulacija rada. Tu vrstu poslova obavljat će inženjeri i informatičari.

5. Pametna (Smart) mreža dobavljača i kupaca. Nastat će sustav mreža dobavljača i kupaca, koja omogućuje bolje poslovne odluke. Nužna će biti razrada takvog sustava, njegov nadzor i praćenje. Smanjit će se broj radnih mjesta u planiranju, a stvoriti potreba za koordinatorima opskrbnih lanaca i distribucijskih centara.

6. Preventivno održavanje. Iako je u održavanju i do sada postojalo preventivno održavanje, ono sada dobiva novu dimenziju. Omogućen je daljinski nadzor i dijagnostika opreme te priprema dijelova za zamjenu prije nego što nastane kvar. Otvaraju se nova radna mjesta inženjera za daljinski nadzor rada opreme, a smanjuje se potreba za tradicionalnim tehničarima u servisima.

7. Strojevi kao usluga. Sve više se uspostavlja novi trend poslovanja koji preferira umjesto prodaje strojeva i uređaja, usluge korištenja, odnosno iznajmljivanja strojeva ili produkta tih strojeva. To je jedan od budućih načela rada kod kružnog gospodarstva. Proizvođač – iznajmljivač se brine o ispravnom radu, nadogradnji i održavanju. Uz poticanje rasta zaposlenosti u proizvodnji i usluzi, ovaj poslovni model zahtijeva povećanje zaposlenika u prodaji i održavanju.

8. Samoorganizirajuća proizvodnja. Temeljna koncepcija industrije 4.0 su automatski, međusobno koordinirani strojevi, koji po potrebi mogu mijenjati radne parametre sukladno promjenama materijala, odnosno finalnog proizvoda. Ovakav način rada će smanjiti potražnju za radnicima u planiranju proizvodnje, ali i povećati potražnju za stručnjacima za modeliranje i obradu podataka.

9. Aditivna proizvodnja složenih dijelova. To je proizvodnja pomoću 3D pisača koji stvaraju kompleksne dijelove u jednom koraku, a montaža je postala suvišna. To je nova tehnika koja zahtjeva novu obučenu stručnu radnu snagu u projektiranju proizvoda, proizvodnji i održavanju.

10. Rad, održavanje i usluge s proširenom stvarnošću. Naočale za proširenu stvarnost daju nove informacije o opremi i uputama te skeniraju bar kodove. Omogućavaju operativno vođenje, pomoć na daljinu i dokumentiranje. Povećava se učinkovitost procesa servisnih tehničara, a stvara potreba za dodatnim informatičarima. [10]

Sve ovo ukazuje da će se smanjiti broj fizički zahtjevnih te rutinskih, odnosno repetitivnih poslova. Za nove vrste poslova tražit će se nova znanja i vještine.

Iz gornjeg prikaza poslova proizlazi da će biti potrebni brojni i specifični stručnjaci, informatičari te robotičari.

Osim stručnog znanja za uvođenje novih koncepata proizvodnje poput Industrije 4.0, prema Future of Jobs Report, World Economic Forum, 2015. bit će nužno ovladati s vještinama: rješavanje kompleksnih problema, kritičko razmišljanje, kreativnost, upravljanje ljudskim resursima, koordinacija s drugim suradnicima, emocionalna inteligencija, procjena i donošenje odluka, orijentacija na usluge, pregovaranje i kognitivna fleksibilnost. [11]

Ankete provedene među rukovoditeljima najpoznatijih industrija u nizu zemalja prikazuju njihova razmišljanja o potrebnim znanjima i vještinama na radnim mjestima u novim uvjetima proizvodnje, slika 5. Stjecanje svih tih znanja i vještine bit će potrebno kroz sustav obrazovanja, koji mora poprimiti drugačiju funkciju i pristup.

Već je sada nužno stvaranje novih zanimanja, viših i srednjih kvalifikacija. Kod strukovnih zanimanja iskristalizirala su se nova zanimanja poput: računalni tehničar za obradu industrijskih podataka, koordinator rada robota i tehničar za aditivnu proizvodnju. [7, 12] Uvođenje tih novih zanimanja s opisom sadržaja njihove obuke je pred dvije godine nas nekoliko sveučilišnih profesora koji se bave ovom problematikom predložilo Ministarstvu obrazovanja, ali nažalost ono nije pokazalo interes.

Ovome treba dodati postojeća radna mjesta u IT sektoru koja će se sve više tražiti poput analitičari informacijske sigurnosti, stručnjaci za umjetnu inteligenciju i strojno učenje, programeri aplikacija za mobilne uređaje, web programeri, administratori baze podataka, analitičari poslovne inteligencije, dizajneri i analitičari poslovnih sustava i slična zanimanja.

I dalje će biti potrebni inženjeri različitih struka, financijski stručnjaci, odvjetnici, voditelji projekata i slična druga zanimanja. [13, 14]

Zaustaviti pad interesa za klasična zanatska zanimanja

Mora se također zaustaviti pad interesa za klasična zanatska zanimanja poput vodoinstalatera, elektroinstalatera, instalatera toplinskih i klima uređaja, ličilaca, roletara, građevinskih radnika i sl. zanimanja čija je potreba stalna. Manjak takvih obrazovnih stručnjaka je danas značajan. Potreba za njima neće se promijeniti nikakvom automatizacijom, robotizacijom ili najavljenim mogućim novim modelima poslovanja poput iznajmljivanja kućanskih aparata i sličnih uređaja.

Stalna potreba rada na više radnih zadataka, koji nisu povezani s temeljnim stručnim obrazovanjem, uvjetovat će pri zapošljavanju znanja i vještine, a ne formalni stupanj obrazovanja. To daje prostora stjecanju znanja dopunskim obrazovanjem, izvan formalnog sustava, na mjestima koja ga mogu osigurati (druge tvrtke, instituti, razni ad hoc seminari i sl.) [10, 15].

Prirodne katastrofe koje postaju sve češće, u što smo se uvjerili i ove godine, pokazuju da su zahvati predviđeni strategijom kružnog gospodarstva neophodni. Zbog nužnosti zbrinjavanja otpada stvorit će se nova radna mjesta »Green Jobs«, odnosno »Environmental Jobs«. Procjenjuje se da će se otvoriti jedno radno mjesto za svakih 10.000 t otpada koje se spaljuje, 36 radnih mjesta ako se otpad mehanički reciklira, a 296 ako se otpad ponovo iskorištava. [16, 17] Po toj osnovi moglo bi se u EU do 2030. otvoriti 700.000 novih radnih mjesta. [9, 18]

Strojevi će zamijeniti ljude na mnogim poslovima. Neki autori, poput Justina Lokitza, tvrde da će se za svaki posao koji preuzmu strojevi stvoriti jednak broj novih poslova koje će obavljati ljudi. Dio tih poslova bit će kreativan. U mnogim će se slučajevima ljudi i strojevi naći u simbiotskim odnosima, pomažući jedni drugima u tome što rade najbolje. Ljudi i strojevi radit će zajedno u budućnosti, ali to često čine već i danas. To je koncept industrije 5.0. [19, 20]


*Reference:

[1] Uništavaju li roboti radna mjesta?, dostupno na https://www.dw.com/hr/uni%C5%A1tavaju-li-roboti-radna-mjesta/av-36243589, pristup 15.2.2021.

[2] Bughin J., Hazan E., Lund S., Dahlström P., Wiesinger A. & Subramaniam A.: Skill Shift Automation And The Future Of The Workforce, McKinsey Global Institute, https://www.mckinsey.com/~/media/mckinsey/industries/public%20and%20social%20sector/our%20insights/skill%20shift%20automation%20and%20the%20future%20of%20the%20workforce/mgi-skill-shift-automation-and-future-of-the-workforce-may-2018.pdf, svibanj 2018.

[3] Smith A., Anderson M.: 2. Americans’ attitudes toward a future in which robots and computers can do many human jobs, dostupno na https://www.pewinternet.org/2017/10/04/americans-attitudes-toward-a-future-in-which-robots-and-computers-can-do-many-human-jobs/, objavljeno 4.10.2017.

[4] New survey on public attitudes towards robots: comfortable or confused?, dostupno na https://dreamingrobotsblog.wordpress.com/2016/03/13/new-survey-on-public-attitudes-towards-robots-comfortable-or-confused/, objavljeno 13.3.2016.

[5] Global Employment Trends for Youth 2020: Technology and the future of jobs, International Labour Organization, dostupno na https://www.researchgate.net/publication/341510310_Global_Employment_Trends_for_Youth_2020_Technology_and_the_future_of_jobs/figures?lo=1, objavljeno ožujak 2020.

[6] Lahovnik M.: Zašto se zapadnjaci boje robota, a Japanci ne?, dostupno na https://lider.media/aktualno/zasto-se-zapadnjaci-boje-robota-a-japanci-ne-29125, objavljeno 5. 8. 2018.

[7] Nikolić G.: Bojimo li se robota?, Liječničke novine, broj 178, travanj 2019, strana 82 – 86

[8] Parschau C., HaugeIs J.: Is automation stealing manufacturing jobs? Evidence from South Africa’s apparel industry, dostupno na https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0016718520301871, objavljeno 2020.

[9] Nikolić G.: Industrija 4.0- radna mjesta, potrebna znanja i vještine. Navike stare zanimanja nova, Smart InfoTrend, 213/2019/Q4, strana 50-55

[10] Lorenz M., Rainer Strack M., Lueth K. & Bolle M.: Man and Machine in Industry 4.0, dostupno na https://www.bcg.com/publications/2015/technology-business-transformation-engineered-products-infrastructure-man-machine-industry-4.aspx, objavljeno 28. 9. 2015.

[11] The Future of Jobs Employment, Skills and Workforce Strategy for the Fourth Industrial Revolution, Global Challenge Insight Report, dostupno na http://www3.weforum.org/docs/WEF_Future_of_Jobs.pdf, objavljeno siječanj 2016.

[12] Top 10 Jobs in 2030: Skills You Need Now to Land the Jobs of the Future, dostupno na https://www.crimsoneducation.org/za/blog/jobs-of-the-future, pristup 7.1.2018.

[13] Nikolić G.: Industrija 4.0 i obrazovni sustav, časopis Smart InfoTrend 207/3/2018, strana 28-36

[14] Tuffley D.: Job survival in the age of robots and intelligent machines, dostupno na http://theconversation.com/job-survival-in-the-age-of-robots-and-intelligent-machines-33906, objavljeno 1.1.2015.

[15] Blanuša, B. (2017.): Robotizacija-četvrta industrijska revolucija koja preti tržištu rada, dostupno na http://www.ekonomski.net/robotizacija-cetvrta-industrijska-revolucija-koja-preti-trzistu-rada, objavljeno 11. 01. 2017.

[16] Srića V.: Kružno gospodarstvo, Problemi i izazovi, časopis SmartInfoTrend 210/2018/Q1, strana 36-43 http://www.infotrend.hr/UserFiles/file/listanje/210/36/index.html#zoom=z

[17] Nikolić G.: Kružno gospodarstvo traži drugačiji način razmišljanja i promjenu navika, ZG-magazin, dostupno na https://zg-magazin.com.hr/kruzno-gospodarstvo-trazi-drugaciji-nacin-razmisljanja-i-promjenu-navika/, objavljeno 26/05/2021.

[18] Kružno gospodarstvo: Definicija, vrijednosti i korist, dostupno na: https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/economy/20151201STO05603/kruzno-gospodarstvo-definicija-vrijednosti-i-korist, objavljeno 16-02-2021

[19] Lokitz J.: The future of work: How humans and machines are evolving to work together, dostupno na https://www.businessmodelsinc.com/machines/, pristup 12.7.2021.

[20] Nikolić G.: Je li industrija 5.0 odgovor na industriju 4.0 ili njen nastavak?, Polytechnic & Design, Vol. 6, No. 2, 2018., strana 66-73

Dijeli
KOMENTARI
  • comment-avatar
    Potrošačččč 18/08/2021

    Molim da mi neko objasni u kakvoj budu se to “kreativnoj industriji” zaposlile npr. blagajnice iz jednog zagrebačkog dućana (na Britancu) koje su zamijenili automati za brzo plaćanje!? Ostala je raditi samo jedna žena na blagajni. Ta radna mjesta ne budu popunili serviseri navedenih automata jer će njih ipak puno manje trebati nego prodavača.

  • comment-avatar
    PetraPitalica 04/08/2021

    Bojim se da se ništa tu ne promišlja, već da se pristupa stihijski. Robotizaciju guraju vlasnici kapitala u želji za ostvarenjem većeg profita (manji trošak radne snage). Navode se nekakva apstraktna nova radna mjesta da. Nekako se pak čini da nas napredak na jednom polju koči i unazađuje na drugom. Primjer su društvene mreže koje su navodno trebale doprinijeti boljoj društvenoj komunikacija koja je međutim pala na najniže grane.

  • comment-avatar
    Dr. Morbius 02/08/2021

    Ljudi s razlogom strahuju jer se toliki broj radnih mjesta koliko će ih nestati neće uspjeti generirati. A vlasnici robota koji će stvarati velike profite vjerojatno se neće samovoljno odreći dijela prihoda da se puni nekakav socijalni fond za ljude koji neće imati što raditi (i to je jedan od scenarija za budućnost koji se također razmatra). Što bi se iz te situacije moglo izroditi nije teško zaključiti.

  • comment-avatar
    nenad 02/08/2021

    Ovo se pitanje postavlja od početaka industrijske revolucije. Tkalci su razbijali automatske tkalačke strojeve jer će im oduzeti posao. No tkalački su strojevi donijeli jeftin tekstil, povećali proizvodnju i potrošnju, a s time i zaposlenost. Ljudske potrebe nisu ograničene, pa stoga nema kraja ni proizvodnji ni potrošnji. Nagli tehnilčki napredak može izazvati poremećaje u zaposlenosti, ali se ti poremećaji ne traju dugo. Ipak, jako je dobro da se na to unaprijed misli, kao u slučaju robotizacije.

  • comment-avatar
    šumitelj 30/07/2021

    Poučan i izvan serijski tekst. Sreća da postoje portali poput ZG-magazina gdje se mogu objaviti tako visoko stručni a istovremeno popularni tekstovi. Ovo je jedan od najboljih tekstova na stranicama ovog portala u duljem razdoblju. Članak otvara vrlo ozbiljno pitanje. Bi li imao vremena autor vremena da napiše tekst da je u radnom odnosu? Gdje naša znanstvena vrhuška, podupirući brojanje radova na tuđim jezicima priznaje samo radove na tuđim jezicima ali ne i na materinskom. Svaka čast prof. dr. G. Nikoliću na ovom tekstu. Bio bi izvrstan tekst npr. u nekadašnjem časopisu „Strojarstvo“. Ali nema više ni tog časopisa.

  • Odgovori

    You have to agree to the comment policy.