Stojak: “Mladi trebaju sudjelovati u kreiranju obrazovnih programa”

Stojak: “Mladi trebaju sudjelovati u kreiranju obrazovnih programa”

“Mladi su najsposobniji dio našeg društva, a mi stariji im moramo omogućiti da izražavaju svoje sposobnosti, svoj stav“, poručio je Stojak. Smatra da je Program za mlade Grada Zagreba relativno uspješno napisan, ali da to nije dovoljno

Ivana Vranješ

U organizaciji zagrebačkog HNS-a sinoć je u Tribini grada Zagreba održana panel rasprava pod nazivom “Odgoj i obrazovanje mlade publike te stvaralaštvo djece i mladih”.

O poticanju mladih na sudjelovanje u aktivnostima na području kulture i umjetnosti govorili su dirigent i predsjednik Hrvatske glazbene mladeži Tonči Bilić, pijanistica i redovna profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu Katarina Krpan, ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog Dražen Siriščević, glavna tajnica Hrvatske glazbene mladeži Dubravka Dujmović-Kušan, učiteljica glazbene kulture u OŠ Lovre pl. Matačića u Zagrebu i glavni savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja dr. sc. Marko Košiček.

Sudionici rasprave su se složili da je od ranog djetinjstva nužno sudjelovanje u kulturnim događanjima. Naime, senzibiliziranjem mladih na aktivno sudjelovanje u području kulture i umjetnosti te se njihovom edukacijom potencijalno stvaraju osobe koje doprinose povećanju kulturnog kapitala svake zajednice.

Glavna tajnica Hrvatske glazbene mladeži Dubravka Dujmović- Kušan spomenula je dva osnovna područja djelovanja, a to su mlada publika i mladi glazbenici.

„Kad se radi o razvoju mlade publike već 65 godina promišljamo programe koji su namijenjeni određenim uzrastima. Usmjereni smo i na druge umjetničke izričaje, ali težište nam je glazba”, rekla je Dujmović-Kušan. Naglasila je da se u današnje vrijeme, kad prevladavaju vijesti iz politike, razni skandali te senzacionalizam svim građanima daje poruka da umjetnost nije važna. Smatra da mediji mogu odigrati važnu ulogu da se to promijeni jer kreiraju javno mnijenje, ali je važan i sustav te je nužna politička volja.

Dodala je da se škole mogu predstavljati kroz razne kulturne sadržaje. „Unutar škole se mogu održavati razni programi, a zanemaruje se javna uloga škole“, rekla je Dujmović-Kušan.

Učiteljica glazbene kulture zagrebačke OŠ Lovre pl. Matačića Vesna Zaimović predstavila je svoj način rada s učenicima: Naglasila je kako je ova škola glazbeno prepoznatljiva, jer svaki učenik svira neki instrument. Osim toga učenici imaju terensku nastavu te kada se obilježavaju obljetnice poznatih skladatelja posjećuju europske gradove u kojima su oni živjeli i djelovali. Uz učenike na ta putovanja odlaze roditelji i učitelji. Također, obljetnice skladatelja obilježavaju se predstavama u kojima sudjeluju djeca koja ih glume. Učenici su uključeni i u programe Hrvatske glazbene mladeži.

Pijanistica i redovna profesorica na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji Katarina Krpan pohvalila je takav način rada s učenicima. Naglasila je da neke škole nemaju instrumentarij, a nažalost niti pijanino te je upozorila na neke probleme na kojima se konačno treba početi raditi.

„Glazbeni odgoj u školama je sveden na sat tjedno, što nije dovoljno da se naprave pomaci. Čak je i tjelesni odgoj više zastupljen nego glazbeni. Profesori drugih predmeta idu na edukacije, ali ne i glazbenog odgoja. Profesori se trebaju dodatno educirati, pogotovo u današnje vrijeme kada mladi ljudi odrastaju uz tehnologije 4 D i 5 D2”, rekla je profesorica Krpan. Spomenula je da su mladi na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji uistinu dio svjetske glazbene scene.

„Imamo fantastične glazbenike koji osvajaju sva natjecanja, međutim to nitko ne zna. U svijetu su zvijezde, a u Hrvatskoj za njih nitko ne zna. Da bi to postali deset godina idu u glazbenu školu, nakon toga na studij. Njihova natjecanja financiraju roditelji, jer sustav financiranja nemamo. Drago mi je da se poneki student Muzičke akademije našao na listi stipendije Ministarstva znanosti i obrazovanja, što prijašnjih godina nije bio slučaj. Naši studenti se nisu imali kome obratiti da bi platili svoja putovanja“, istaknula je profesorica Krpan.

Gradski zastupnik i predsjednik zagrebačkog HNS-a Tomislav Stojak je rekao kako je panel rasprava organizirana jer HNS smatra da je važno s ljudima iz struke, koji se bave mladima i njihovom kreativnošću, definirati politiku prema mladima u području kulture, obrazovanja, znanosti.

„Želljeli smo čuti iskustva Dražena Siriščevića, koji dugi niz godina uspješno vodi Koncertu dvoranu Vatroslava Lisinskog ili Tončija Bilića te o tome što misle na koji način pristupiti mladima u segmentu kulture, kako ih motivirati da se od predškolskog odgoja, kroz čitav školski sustav što više uključe u aktivnosti vezane uz kulturu, obrazovanje, stvaralaštvo, kreativnost. Iskustva i prijedlozi tih stručnjaka pomoći će nam da kao odgovorna politička stranka u Zagrebu pokušamo Gradu Zagrebu predložiti modifikaciju ili nove politike u tom segmentu, jer smatramo da mladima treba otvoriti prostor u kulturi, znanosti, obrazovanju“, rekao je za ZG-magazin Stojak. Dodao je da mladim ljudima treba dati mogućnost da izražavaju svoju kreativnost i budu inicijatori kulturnih događanja.

„Moramo slušati ljude s puno iskustva, ali moramo razgovarati s mladima i saznati što oni žele. Kroz školski sustav, obrazovnu reformu treba ih motivirati da preuzmu glavnu riječ u kreiranju nastavnih programa. Mladi su najsposobniji dio našeg društva, a mi stariji im moramo omogućiti da izražavaju svoje sposobnosti, svoj stav“, poručio je Stojak. Smatra da je Program za mlade Grada Zagreba relativno uspješno napisan, ali to nije dovoljno.

„Moramo ga pojačati. Potrebno je više uključiti udruge mladih u kreiranje i ostvarivanje tog programa. On je slovo na papiru koje još nije dovoljno definirano i ne prepoznaju se potrebe mladih. Kroz Gradsku skupštinu, gdje imamo prilike razgovarati o tim programima, moramo puno više slušati i Savjet mladih Grada Zagreba i ono što predlažu Skupštini i Gradskoj upravi da uključe njihove prijedloge u te programe “, dodao je Stojak.