Sto godina naziva “robot”

Sto godina naziva “robot”

(Naslovna fotografija: cyberneticzoo.com)

Prvi izrađeni stroj koji dobiva taj naziv je Robot Eric (slika 1). Njega je 1928. izradio kapetan William H. Richards, veteran Prvoga svjetskog rata, inženjer strojarstva zajedno s poznatim novinarom A.H. Reffelliem

prof. dr. sc. Gojko Nikolić

Gojko Nikolić

Nezapaženo je prošla stogodišnjica uporabe riječi i pojma robot kao naziva za umjetna čovjekolika bića. Prva predstava drame RUR (Russumovi univerzalni roboti) Karela Čapeka u Narodnom kazalištu u Pragu održana je 25. siječnja 1921. Tada je započelo korištenje riječi robot. [1]

U toj drami „umjetni ljudi“ nisu izrađeni od metala, već su živa bića. Izrađena su od „umjetnog mesa i krvi“ („protoplazme“) po posebnoj formuli znanstvenika Russuma. Oni mogu misliti svojom glavom i pamtiti mnogo informacija. No nemaju „dušu“, odnosno osjećaje. Znanstvenik Dr. Gall odlučuje u robote ugraditi osjećaje kako bi bili čovječniji i bolje se razumjeli s ljudima. Međutim, ti se osjećaji pretvaraju u mržnju prema ljudima koji ih izrabljuju. Roboti ih žele uništiti. Cijela drama ima snažne poruke usmjerene na bešćutno izrabljivanje ljudi, proizašlo iz stalne trke za profitom, kao i strah od naglog i brzog razvoja znanosti i tehnike nakon prvog svjetskog rata. [2]

Obilježje što je robot mijenjalo se s vremenom i daljnim razvojem tehnike pa i društva kao cjeline. Pojam robot se ne koristi samo kao obilježje nekog točno određenog stroja. Poprima šire značenje obilježavajući razvoj i suvremenost tehnike, industrije, društva, te odnosa ljudi spram tehnike i njenog razvoja. Tom riječju se obilježavaju i određena ponašanja i djelovanja ljudi u društvu.

Prvi izrađeni stroj koji dobiva naziv robot

Slika 1a. Richardsov Robot Eric iz 1928. u stojećem položaju

Iako su često prisutna tumačenja o razvoju automata koje se nazivaju robotima kroz povijest još od Talesa, prvi izrađeni stroj koji dobiva taj naziv je Robot Eric (slika 1). Njega je 1928. izradio kapetan William H. Richards, veteran Prvoga svjetskog rata, inženjer strojarstva zajedno s poznatim novinarom A.H. Reffelliem.

Poticaj za njegovu izradu bila je nemogućnost dolaska vojvode od Yorka na otvaranje godišnje izložbe Društva inženjera 15. rujna 1928. u Londonu. Izrađen je od aluminijskog lima. Imao je oblikovanu glavu, tijelo, ruke i noge. Mogao je sjediti, stajati, mahati rukama, okretati glavu, govoriti i odgovarati na pitanja. Bio je visok 1,83 m i težak 140 kilograma. Na prsima je imao slova RUR, što ukazuje na porijeklo inspiracije za izradu tog robota.

Slika 1b. Opis mehanizama i konstrukcijskih rješenja u tadašnjim dnevnim tiskovinama [3]

Izgled tog prvog robota sukladan je početnim definicijama robota poput one u Webster´s dictionary koja navodi da je robot automatizirani uređaj koji obavlja funkcije koje se obično pripisuju čovjeku.“ Vrlo slično navodi i Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb 1962. da je „robot automat s ljudskim likom, stroj koji vrši različite, često vrlo komplicirane operacije dirigiran elektronskim mozgom.“ Dakle, robotima se tada obilježavaju samo strojevi koji izgledaju kao ljudi i imaju ljudske osobine, tj. sposobni su raditi, kretati se.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća razvijaju se računalom upravljani manipulatori koji dobivaju naziv „industrijski roboti“. Više ne sliče ljudima, imaju najčešće jednu „robotsku ruku“ s kojom manipuliraju materijalima, proizvodima ili alatima, stalno ponavljajući iste programirane pokrete. Daljnjim razvojem oni daju ogromni doprinos unapređenju proizvodnje u industriji i pratećim djelatnostima (slika 2). Postaju mjerilo stupnja suvremenosti proizvodnje i gospodarstva neke zemlje.

Različite definicije

Definicije se mijenjaju od onih koji ga opisuju kao čovjekolikog stroja, prema onima koje definiraju industrijske robote kao „… reprogramibilne multifunkcijske manipulatore, projektirane da prenose materijale, dijelove, alate i specijalne uređaje kroz različite programirane pokrete u svrhu ispunjavanja različitih zadataka“ (RIA Robot Institute of America). Danas te definicije obuhvaćaju širu lepezu suvremenih automatiziranih računalno upravljanih strojeva.

Slika 2. Roboti u američkoj automobilskoj industriji [4]

Nova suvremena definicija navodi da je „Robot fizičko proširenje računalne tehnologije koji pretvara informaciju u rad neposredno mijenjajući sebe i okolinu“ odnosno da je Robot fizička inkarnacija računala!“ (B. Jerbić). Po toj definiciji roboti su računalno upravljani strojevi od bankomata, mlijekomata, kućanskih i sl. strojeva koji nas okružuju.

Roboti su napravili ogromni korak u svemirskim istraživanjima bez obzira radi li se o letjelicima, strojevima koji miruju ili se kreću i istražuju površinu planeta. Jednako tako roboti ispituju nepregledne i neistražene morske dubine.

Slika 3. Robot RONNA na prvoj operaciji u KB Dubrava, 10. ožujka 2016. [8]

Sve više se koriste kao asistenti pri operacijama u bolnici (slika 3) poput hrvatskog neurokirurškog robota RONNA u KB Dubrava ili nedavno nabavljenog robot Da Vincia na Rebru za razne laporaskopske operacije. Tu treba nabrojati i robote medicinske sestre u bolnicama za njegu bolesnika, instrumentalke, robote za dezinfekciju bolničkih prostorija i niz drugih. Isto tako roboti se već koriste za različite vrste terapija i rehabilitacija.

Sve važnije područje korištenja je u području obrazovanja. Već duže vrijeme u Južnoj Koreji i Japanu koriste se kao nastavnici za učenje engleskog jezika. U tom smislu zanimljiv je projekt financiran od EU naziva L2TOR (Eltutor). Njegov razvoj trajao je od 2016.-2019. Namijenjen je djeci imigranata. Prema Federalnom statističkom uredu, jedna trećina djece mlađe od pet godina u Njemačkoj dolazi iz imigrantskih obitelji.

Slika 4. Robot NAO je prijatelj djece [7]

Zadatak izabranog robota NAO je da ih nauči jezik zemlje u koju su se uselili (slika 4). Da bi učenje bilo efikasno robot NAO zna i njihov materinji jezik. Dok podučava, NAO obraća pozornost na ono što djeca kažu, zajedno s njihovim izrazima lica i gestikulacijama, i pomaže im kad ne razumiju. Sadržaj tečaja obuhvaća rječnik i jednostavne gramatičke strukture. NAO može pomoći djeci da uče oblikovati rečenice. U razvoj projekta L2TOR bio je uključen veliki broj sveučilišta iz nekoliko država. [5, 6]

Sve sličniji ljudima

Slika 5. Geminoid HI-4 robotičara Hiroshi Ishiguro

Noviji pravac je izrada humanoidnih robota s umjetnom inteligencijom koji i po izgledu postaju sve više sličniji ljudima. Mnogi od njih poput robota Geminoida HI-4 (slika 5) japanskog znanstvenika Hiroshia Ishiguroa ili ginolde (robotice) Sophie tvrtke Hanson Robotics već su poznati javnosti. Imaju drugačiju namjenu prije svega komunikaciju s ljudima s ciljem da budu „sveznalice“ koji će ljudima davati točne odgovore na njihova pitanja. Roboti s razvijenom umjetnom inteligencijom naći će primjenu u dijagnostici i davanju točnih ili vjerojatnih uzroka bolesti i najboljih terapija. Biti će velika pomoć ljudima.

 Ti humanoidni roboti su potpuno nalik ljudima i u budućnosti biti će ih teško razlikovati te će se pojam robota moći izjednačiti s umjetnim, izuzetno inteligentnim, i znanjem obdarenim ljudima. Promijenit će mnogo toga u društvu i uvesti neka nova mjerila ponašanja, zakone i etiku.

Pravac robotike koji se danas izuzetno snažno razvija je u području mikro i nano robota, o kojima je već nedavno pisano na ZG-magazinu. Oni sasvim odstupaju od izvornog poimanja robota, ali nose taj naziv. Nanoroboti možda će jednog dana biti najvažniji roboti za zdravlje ljudi.

Obilježje suvremenog svijeta

Iz ovih nekoliko primjera razvoja robota vidljivo je koliko se mijenjala konstrukcija, pojam i značenje robota u ovih 100 godina. Danas kada se, nakon tih proteklih godina, osvrnemo na značenje riječi robot vidi se da je prerastao u simbol i pojmovno je doživio velike promjene postavši najupotrebljivije obilježje suvremenog svijeta.

Roboti bitno mijenjaju i potrebna znanja o novim tehnikama. Sve važniju ulogu ima automatizacije s umjetnom inteligencijom. To dovodi do promjena potrebnih vještina za pojedine poslove (slika 6) i potrebu za novim zanimanjima. Mijenjat će se i organizacija rada unutar proizvodnih subjekata. Tražit će se veća interakcija s korisnicima, povećana kreativnost i inicijativa zbog tržišne utakmice.

Slika 6. Očekivane promjene raznih vještina radne snage u vremenu od 2016. do 2030. godini iskazane u postocima ukupno potrebnih sati rada [8]

Obrazovanje uvijek nastoji pratiti te promjene zbog toga je danas nužno stalno korigirati nastavne programe sukladno razvijenim tehničkim rješenjima. Ciklus obrazovanja traje duže nego što nastaju promjene i nova tehnička i tehnološka rješenja. Promjene obrazovnih programa kada se uvedu u nastavu već zaostataju najmanje 4 do 5 godina.

Obljetnica nastanka i primjene riječi robot neka ponovo bude poticaj za ozbiljniji pristup korekciji programa strukovnih obrazovnih institucija. Bez suvremno obrazovanih stručnjaka nema ni napretka. Zadržavanje postojećeg stanja je zaostajanje.


*Reference:

[1] Szondy D.: Robots got their name 100 years ago today, dostupno na https://newatlas.com/robotics/rur-capek-play-word-robot-100-years/, objavljeno 25.1.2021.

[2] Ugarković T.: (ANTI)UTOPIJSKA DRAMATIKA KARELA ČAPEKA, diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, dostupno na http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/11069/1/Ugarkovi%C4%87_Tina_Dipl_rad.pdf, objavljen u veljači 2019.

[3] 1928 – Eric Robot – Capt. Richards & A.H. Reffell (English), dostupno na http://cyberneticzoo.com/robots/1928-eric-robot-capt-richards-english/, pristup 2.10.2020.

[4] Nikolić G.: Na pragu robotske revolucije, časopis OpenInfoTrend 200/09/2015, str. 66 do 69,

[5] Belpaeme T., at al: L2TOR – Second Language Tutoring using Social Robots, dospupno na https://icsrwonder2015.files.wordpress.com/2015/10/p2-belpaeme.pdf, objavljeno 2015.

[6] Pajarillo P.: Robot Teaches Language For Immigrant Kids, dostupno na http://www.itechpost.com/articles/16850/20151127/robot-teaches-language-for-immigrant-kids.htm, objavljeno 27.11.2015.

[7] Robots To Help Immigrant Children Learn German, dostupno na http://www.eurasiareview.com/23122015-robots-to-help-immigrant-children-learn-german, objavljeno 23.12.2015.

[8] Nikolić G.: Ljudi, roboti i radna mjesta. Imigranti iz tehnološke sfere, časopis OpenInfoTrend 212/2019/Q3, strana 52 do 58.

Komentiraj

*