Štednja slabi cijelo društvo
MMF sad i službeno savjetuje manje proračunske rezove zbog nepredviđenog stalnog rasta nezaposlenosti i izostanka ekonomskog rasta
Vilim Ribić: Sadašnja i prošle hrvatske vlade slijedile su neoliberalni fundamentalizam MMF-a te pretjeranim kontrakcijama potrošnje postigle suprotni učinak od željenog izlaska iz krize, jer su zbog pada potrošnje pale proizvodnja i trgovina, zbog čega je, pak, povećan broj nezaposlenih
Vodeći ekonomisti MMF-a, Olivier Blanchard i Daniel Leigh, sastavili su radni izvještaj pod nazivom ‘Greške u prognozama rasta i fiskalni multiplikatori’ u kojem rezimiraju vlastite pogreške u prognozama učinka mjera štednje u europskim ekonomijama.Novi dokument matematičkim formulama pokazuje da su prognoze bile pogrešne kada se izračunavao efekt oštrih rezova i štednje u zemljama kao što su Grčka, Portugal i Španjolska
„Smatramo da je u naprednim ekonomijama jače planirana fiskalna konsolidacija bila popraćena nižim rastom od očekivanog, s tim da je taj odnos bio posebno izražen, statistički i ekonomski, u početku krize. Prognoze su značajno podcijenile porast nezaposlenosti i pad domaće potrošnje, vezano uz fiskalnu konsolidaciju“, tvrdi se u izvještaju.
Premda izvještaj ne izražava službene stavova MMF-a, teško je u njemu ne prepoznati stanovito otriježnjenje MMF-a koji je, zajedno s Europskom komisijom i Europskom središnjom bankom, formirajući tzv. trojku, bio ključan u implementiranju mjera štednje u Europi. Iz ostale dvije institucije zasad još nema indikacija o tome da bi se dogovoreni program štednje trebao ili usporiti ili modificirati. MMF sad i službeno savjetuje manje proračunske rezove zbog nepredviđenog stalnog rasta nezaposlenosti i izostanka ekonomskog rasta.
Primjerice, Portugal, koji je 2011. bio primoran zatražiti pomoć za otkup duga od MMF-a, sada traži reviziju nametnutih mjera štednje. Naime, tamošnji je sud već proglasio protuustavnim niz mjera štednje, a pred trećom uzastopnom godinom recesije, stopa nezaposlenosti digla se na 17 posto, a među mladima iznosi i do 40 posto.
Fiskalni su multiplikatori, objašnjava se, matematički koeficijent koji odražava učinak reformi na rast, a ispali su mnogo viši no što se to inicijalno predviđalo. Tako su, primjerice, za 2010. iznosili 1,6, dok bi nula kao konačni rezultat jedina značila da nije bilo pogreške u procjenama.
Autori izvještaja upozoravaju da njihove nalaze treba analizirati, odnosno primijeniti s velikim oprezom, jer ne postoji jedan multiplikator za sva vremena, i za sve zemlje. Za sada se sigurnim pristupom za fiskalnu konsolidaciju čini onaj koji uzima više mulitiplikatore nego prije krize, a treba naglasiti da rezultati ne podrazumijevaju da je fiskalna konsolidacija nepoželjna. Kratkoročni efekti fiskalne politike na ekonomsku aktivnost samo su neki od mnogih faktora koji trebaju biti uzeti u obzir u određivanju primjerenog ritma fiskalne konsolidacije za svaku pojedinu zemlju, zaključuju ekonomisti MMF-a.
Uzimati privilegiranima
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić je na jučerašnjoj konferenciji za novinare ocijenio da je Vladina politika štednje i smanjenja javne potrošnje „pogrešna i promašena te ne pridonosi izlasku iz krize“.
Povod njegova istupa bila je upravo objava dokumenta glavnih ekonomista MMF-a u kojem se priznaju pogreške u procjenama utjecaja štednje na europska gospodarstva. Ribić kaže da su sadašnja i prošle hrvatske vlade slijedile neoliberalni fundamentalizam MMF-a te pretjeranim kontrakcijama potrošnje postigle suprotni učinak od željenog izlaska iz krize, jer su zbog pada potrošnje pale proizvodnja i trgovina, zbog čega je, pak, povećan broj nezaposlenih.
Matica hrvatskih sindikata, ističe Ribić, više godina upozorava i javno traži napuštanje modela pretjerane štednje naglašavajući da se usred krize potrošnja ne smije sputavati već održavati usporedo s provedbom reformi koje će omogućiti rast proizvodnje i izvoza. Potrošnja se, kaže Ribić, treba održavati i pod cijenu inflacije i tiskanja novca jer o njoj ovise mnoga radna mjesta, ali za takvo što, prema njegovim riječima, unutar hrvatske vlasti nema kompetencija, smjelosti niti kulture dijaloga sa zagovarateljima poticanja potrošnje.
Vlada je žestoko udarila po standardu zaposlenih u javnim službama nesvjesna da tako slabi cijelo društvo, umjesto da je štednju temeljila na smanjenju prava privilegiranih skupina čemu se ni Matica ne protivi, kaže Ribić. (tportal / hrt / zgm)