Srbija će proizvoditi Sputnjik V, a Hrvatska?

Srbija će proizvoditi Sputnjik V, a Hrvatska?

Nisam zavidan susjedima kada napreduju. Dapače, volio bih da su svi oko mene bogati, pa da nešto dobroga od njih i meni pretekne. Žalim što nazadujemo i što je još poraznije – da smo se na nazadovanje u odnosu na nama slične, navikli…

Dr.-Ing. Viktor Simmončič

Nekada su pokuse radili na majmunima i imali trošak. Danas eksperimentiraju na nama i za naš račun. (Viktor Simončič)

Viktor Simončič

Umjesto 282. poučka napisao sam Javni apel premijeru Plenkoviću – zaustavite pljačku.  

Apel sam poslao svim parlamentarnim strankama, medijima, nevladinim organizacijama i na par stotina e-adresa. Izuzev nekoliko privatnih komentara, niti jedan odgovor ili potvrda prijma. Da nema odgovora od premijera, to je standardni način ponašanja. Demokracija na balkanski način. Nema čak niti onoga »zaprimili smo poruku, javit ćemo vam se«.

Odavno zastupam tvrdnju da je naše cijelo društvo negdje na istoj razinu, na razini trenutno predzadnje, a uskoro zadnje države EU članice. Kapacitet političara, medija, akademske i civilne javnosti odgovara najlošijima u EU-u. Da tome nije tako, zar bismo inače pali na dno? Bugarska je (još?) iza nas, ali i ona s trendom napretka. Mi godinama s trendom gospodarskog pada. Može predsjednik Vlade Plenković sam sebe veličati i pričati na svim jezicima svijeta – po kriteriju gospodarskog napretka on je najlošiji premijer u Europskoj uniji.

Ne znam kako pomoći. Ako ne pomaže činjenica da smo još prije krize iz 2008. godine bili ispred mnogih u EU-u, da ne slijedimo njihovim primjerima, možda bi za otrežnjenje mogla pomoći, što se tiče gospodarstva, usporedba sa Srbijom.

Uništili smo Imunološki, sisačku i splitsku željezaru…

Srbija nije uništila svoj Institut za virusologiju, vakcine i serume »Torlak« u Beogradu (Институт за вирусологијувакцине и серуме »Торлак«). Sačuvali ga i sada počinju proizvoditi COVID cjepiva. Odlučili su se za proizvodnju tih cjepiva, jer očekuju da bi cijepljenje mogla postati svakodnevica. Mi smo naš Imunološki zavod, koji je na svjetskoj razini bio vrh vrhova, doslovno očerupali i brutalno dotukli. Sada možemo na poduku relativno blizu. Možda i nama dostave pokoje cjepivo. Ta susjedi smo.

Srbija je, kao i sve (odgovorne) države Srednje i Istočne Europe, padom Berlinskog zida, sačuvala željezaru – Željezaru Smederevo. Mi jedini nismo. Željezaru Sisak smo mrcvarili i očerupali. Proizvodila je za cijeli svijet vrhunske cijevi za najzahtjevnije namjene. Koliko je bila dobra proizvodnja svjedoči činjenica da su valjaonicu bešavnih cijevi, prije desetak i nešto godina, prebacili u Novi Meksiko, a u Sisku su ostale kulise za snimanje bitke za Staljingrad. Splitsku željezaru smo zatvorili kada je trebalo najviše betonskog (građevinskog) željeza, kod obnove i izgradnje autoputova. Ne treba se pitati zašto, zar ne!

Beograd planira do 2022. godine sanirati neuređeno odlagalište otpada Vinča. Uz sanaciju, grade energanu na gorivo iz otpada. Ministar Tomislav Ćorić od 2019., po sistemu ćemo ben, radi studiju kako bi utvrdio bi li se i kod nas moglo koristiti gorivo iz otpada, kada to rade svi razvijeni. Da mi ne spadamo u nerazvijene? Zagreb je jubilarno barem deseti put od podobnih naručio studiju studijine studije. Beč smo već izgustirali pa ćemo narednih godina moći ići putovati do Beograda da vidimo kako se to radi.

Ina je nekad bila pojam

Srbija je rafineriju u Pančevu tehnološki digla na svjetsku razinu. Ina je zatvorila sisačku rafineriju, a modernizacija riječke se odlaže i bojim da će je zateći sisačka sudbina (https://zg-magazin.com.hr/na-zacelju-eu-a-smo-zbog-odluka-od-jucer/). Prije 30 godina Ina je bila misaona imenica za rafinerijsku proizvodnju Balkana, a i šireg okruženja. Danas možemo otići na poduku u Pančevo.

Što se tiče Ine postoji i primjera gdje će susjedi moći doći kod nas i vidjeti što im nikako ne treba umjesto rafinerije. Komentirao sam nacrt sažetka, Plana oporavka i stabilnosti kojim se u Sisku planirana biorafinerija. Jedina tako planirana biorafinerija radi u Italiji,. ali s »dječjim bolestima«. Kažu da bi se benzin mogao prodavati, ako će biti jeftiniji. No dodaju da to neće biti jer je sirovina, miskantus – neka brzo rastuća trava, skuplja po jedinici proizvedenog benzina od nafte, a i operativni troškovi su veći od onih u klasičnoj rafineriji.

Srbija se priključila na magistralni plinovod »Balkanski tok«, dio plinovoda »Turski tok«, kojim se doprema ruski plin preko Turske i Bugarske. Kapacitet  15,75 milijardi kubnih metara plina. Mi imamo naš LNG od 2,5 milijardi kubnih metara plina, skupljeg od ruskog.

Srbija nije podlegla pritisku da se preko noći odreknu ugljena. Čak grade novu elektranu. Mi nemamo ugljena, ali navodim ovo jer pratim druge susjede, kako se trude umiliti se EU-u i ubrzavaju zatvaranje ugljenokopa.

Učiti od susjeda na ovim prostorima nije »in«

Primjeri na kojima se može pokazati da radimo pogrešno i protiv vlastite koristi, posebno uspoređujući se s nama sličnim EU državama ne pomažu. Mogu li pomoći onda pozitivni primjeri od susjednih država koje nisu EU članice? Susjedi nisu EU članice, ali primjeri pokazuju da se unatoč toga izgleda dobro snalaze u gospodarstvu.

Pratim, imaju naši susjedi itekakvih problema. Problema koji čak niti kod više odavno ne postoje. Naravno da bi i oni mogli učiti od nas. A učiti od susjeda na ovim prostorima više nije »in«. Medije i ostalo neću komentirati. Tu smo negdje. Mediji tamo posvećuju otprilike isti postotak vremena premijeru Vučiću, kao naši premijeru Plenkoviću. Obojice tjedno više na TV-u nego Tita u godinu dana.  

Nisam zavidan susjedima kada napreduju. Dapače, volio bih da su svi oko mene bogati, pa da nešto dobroga od njih i meni pretekne. Žalim što nazadujemo i što je još poraznije, da smo se na nazadovanje u odnosu na nama slične, navikli.

Komentiraj

*