Spriječimo sutrašnje siromaštvo vodom

Spriječimo sutrašnje siromaštvo vodom

(Vodostaj Kupe, 13. rujna 2021.)

Gledajući primjere po svijetu, gdje se najveće rijeke pretvaraju u potočiće, a jezera u bare, čuvanje vode u rijekama i dohrana vodonosnika mi se čini kao dobra odluka danas, za bolje i sigurnije sutra

Dr.-Ing. Viktor Simončič

Prepoznajte veliko dok je još malo. (Sun Tzu)

Viktor Simončič

Kako je ovo je 300. poučak, odlučio sam se za nešto bez politike. Samo struka. Nešto što smatram svojom obavezom. Objavljen je novi Izvještaj o klimi. Ništa nova. Trka za profitom je još uvijek jača od opasnosti koju unatoč upozorenjima ne shvaćamo ozbiljno, pa se srljanje u moguću skoru strahotu ubrzava (https://zg-magazin.com.hr/zasto-autisticki-pristajemo-na-smrt-zemlje/).

Posljedice klimatskih promjena postaju sve dramatičnije ali i nepredvidive, što posebno zabrinjava. Je li je netko mogao predvidjeti razornost srpanjskih poplava u Njemačkoj? Da je netko radio horor film o poplavama, bi li mogao zamisliti takav scenarij, a kamo li takve efekte?

Prošli tjedan sam spominjao Kupu. Ovaj tjedan je još desetak centimetara plića. Osim toga, bez vađenja šljunka korito rijeke se polako popunjava od izvora prema ušću. U velikom dijelu postaje sve plića. Rastu i neke dosta čudne biljke. Kažu da ima i sve manje školjaka. Korito se puni, pa kod istog vodostaja danas ima manje vode nego jučer (https://zg-magazin.com.hr/kad-se-i-najmanje-kise-pretvaraju-u-bujice/).

Promjenjiva količina raspoložive vode

Hrvatska po količini dostupne vode po glavi stanovnika, od nekih 33 000 prostornih metara, spada u sam svjetski vrh. Ali većina vode je (samo) stvar statistike. Voda dođe, na tjedan ili dva podignu se razine rijeka, dođu ili nas mimoiđu poplave, a onda voda nestane u crnomorskom ili jadranskom slivu. Stanujem na lijevoj obali Kupe, prije samog ušća u Savu. Kupa je većinu godine rječica i samo par puta godišnje moćni vodotok, kada se korito raširi i podigne do samog ruba nasipa, koji grad Sisak uspješno brani od poplava od sredine prošlog stoljeća.

Unatoč velikim raspoloživim količinama razina podzemnih voda je sve niža. Navodno se vodonosni sloj panonskog dijela crpi tri puta brže nego što se prihranjuje. Negdje sam pokupio informaciju da se voda crpi u količinama od 6 m3 u sekundi, a prihranjuje samo s 2 m3. Oko Zagreba vodonosni sloj je zadnjih desetaka godina pao za 3 – 6 metara.

I evo prijedloga za danas, kako sutra ne bi ostali bez vode. Očekujem da bi ga mogli podržati i Hrvatski znanstvenici za klimu (https://zg-magazin.com.hr/znanstvenici-za-klimu-prijedite-s-apela-na-djela/).

Podizanje razine vode

Predlažem da se na rijekama, ustavama i drugim hidrološkim zahvatima, uz osiguranje ribljih staza, staništa za ptice i inih zaštita, podigne razina vode. Viši stupac vode u koritu punio bi podzemlje. Ustave bi mogle biti po sistemu protočnih hidroelektrana, kako je to napravljeno na Savi u Sloveniji, kako su to odavno napravili u Austriji… Sjećam se podatka s jedne rasprave da bogati imaju vodene akumulacije na razini tisuća kubika vode po stanovniku, a siromašni na razinu stotinu kubika.

Malo sam proguglao. I pronašao sam primjer potvrde utjecaja ustave na zagrebački vodonosnik:

»Analize mjerenja iz sedamdesetih godina u usporedbi s današnjim mjerenjima pokazuju da je zamjetan trend opadanja razina podzemnih voda. Kada se promatra zagrebački vodonosnik kao cjelina razine voda su snižene za otprilike 3 do 6 metara. Međutim, kad se uspoređuju pojedini dijelovi vodonosnika, zamjetna je razlika….. U zapadnom dijelu vodonosnika taj pad iznosi oko 1 do 2 metra približno, u središnjem dijelu 2 do 5 metara te u istočnom dijelu 1 do 3 metra. Ove razlike u razinama podzemnih voda uvjetovane su raznim čimbenicima …… 1962. godine na lijevoj obali Save, na području Žitnjaka (Savica) ….. puštena je u pogon Termoelektrana-toplana Zagreb …… izgradnjom vodenih stuba nakratko je zaustavljen trend opadanja razina vode …… 1993. godine obavljena je sanacija vodnih stuba TE-TO Zagreb pa su razine podzemne vode na uzvodnom području podignute u prosjeku za 1,5 metara pa se na tom području zaustavio pad razina podzemnih voda«*.

Osim ustava i dodatne regulacije vodotoka u funkciji porasta niskog vodostaja, predlažem da počnemo dohranjivati vodonosnike. Ako se mogu raditi podzemni spremnici za plin, ne vidim zašto ne bi mogli raditi i podzemna skladišta za vodu. Dohranjivanje i skladištenje bi se moglo raditi kod visokog vodostaja – nakon prvih jesenskih kiša, pa sve do proljeća i topljenja snijega. Vode imamo u tim vremenima više nego dovoljno.

Porast potrošnje vode u poljoprivredi

Prosječni protok na Savi je nekih 1800 m3 po sekundi, a na Kupi šest puta manji. Po stanovniku trošimo nekih 50 m3 godišnje te nešto u industriji i poljoprivredi. Ukupno, po principu »π x palac« radi se oko milijardu kubika godišnje. Nisam našao noviji podatak, ali ocjenjujem da smo tu negdje. S obzirom na klimatske promjene poljoprivredna proizvodnja će i kod nas, bez navodnjavanja postati nemoguća, pa vode uz gledanje u nebo i dozivanje kiše, više neće biti dovoljno. Potrošnja vode u poljoprivredi će rasti više nego što možemo zamisliti.

Podzemne zalihe vode u Hrvatskoj imaju ukupan godišnji kapacitet od 9,133 milijuna prostornih metara, što predstavlja što je 10 % od one količine koja nam je statistički na raspolaganju. Od te vode nekih 10 % trošimo godišnje (od onih milijardu kubika). Zato neke nas onih 33 000 m3 po stanovniku godišnje ne uljuljava kako nema potrebe za akcijom. Akacija je potrebna danas, jer sutra može sigurno skuplje, ako ne i kasno. Koliko vremena imamo?

Za sada (još) nema problema. Mislim da sam uspio pokazati da situacija s vodom, čak i kod nas tako bogatih njome, mogla bi postati sve osim bajna, ako se ostane spavati na lijepim brojevima. Gledajući primjere po svijetu, gdje se najveće rijeke pretvaraju u potočiće, a jezera u bare, čuvanje vode u rijekama i dohrana vodonosnika mi se čini kao dobra odluka danas, za bolje i sigurnije sutra.


*Izvor: https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A9302/datastream/PDF/

Dijeli
KOMENTARI
  • comment-avatar
    ZekoslavacMrkva 17/09/2021

    Čovjeka se od malih nogu formira kao potrošača i onda se samo prigodničarski koji put spomenemo ekologije i to kad nam dođe voda do ušiju (ili suša).

  • comment-avatar

    Iskrene čestitke g. Simončiću na trostruko jubilarnom broju njegovih poučaka (ako je 100-ti bio prvi jubilej, onda je ovo treći).Iz vlastitog iskustva znam koliko je teško u dužem vremenskom periodu pronalaziti nove teme i obraditi ih na interesantan način. Viktor je pokazao da je pravi majstor u tome, što je posebna vrlina. A sve njegove teme, o bilo kojoj problematici, su obrađene na način koji je vrlo sugestivan, temeljen na brojkama, razumljivim zaključcima i konkretnim prijedlozima. Večina njegovih poučaka istovremeno proziva nekompetentne donositelje odluka kao i nezainteresiranu širu javnost. To mogu činiti samo doista hrabri pojedinci.
    Znam da je Viktor autor knjige Društvo umanjene vrijednosti, objavljene pred nekoliko godina. Sugeriram da se ovih 300 poučaka, dakle već gotovog teksta, objedini u e-knjizi koja bi se mogla učiniti dostupna širokoj javnosti. Nije mi poznato koliko portal zg-magazin i Viktorov poučak imaju posjetitelja (do tog parametra nije teško doći). Siguran sam da bi se na taj način izrazito povečao broj ljudi do kojih bi došle poruke iz ovih poučaka.

    • comment-avatar
      pozitivac 16/09/2021

      Pridružujem se čestitkama i prijedlogu gospodina Zdravka Krakara.

    • comment-avatar
      viktor 16/09/2021

      Hvala na lijepim riječima i sugestiji za e-knjigu. Ona bi mogla doći u obzir. Možda se odlučim i za drugi dio knjige Društvo umanjene vrijednost, ako se ovako nastavi možda s promijenjenim naslovom. Nešto u stilu Put u društvo bez vrijednosti.

  • comment-avatar
    Krsto 14/09/2021

    Iskrene čestitke za upornost, znanje i profesionalnost u poučavanju o životu svakog čovjeka i Prirode. Voda je život za sve životinje (uključujući i čovjeka) i biljke. Danas sam kupio litru vode, platio 10 kn, obrađena je da se može duže koristiti! A smeće je također život. Moraš izbaciti nekud iz sebe i stana što ti ne treba. To je normalno. I sve to odlazi u vode kao i kemikalije za održavanje higijene i čistoće.
    Na sreću onečišćenje voda industrijskim otpadom je smanjeno, gotovo svi veliki industrijski pogoni su zatvoreni.
    Priroda čovjeku uzvraća udarac ( nije SF film “Imperija uzvraća udarac”).Mi ljudi je pokušavamo stoljećima uništiti ( sječa šuma, usmjeravanje vodotoka rijeka, brane, navodnjavanja polja, onečišćenja mora i rijeka…). Posljedice vidimo i doživljavamo svakodnevno. Klimatske promjene, novi virusi sa tisuće svakodnevnih promjena ( mutacija)
    Poučavaj i dalje. Ako želiš biti sretan, radi ono što voliš, a ako i ne voliš radi to profesionalno kao što si to uvijek radio.

  • comment-avatar
    Žarko Kotur 14/09/2021

    Da vas malo pošpotam. Svi govorite o količinama i bogatstvu s vodama. OK stoji ovo što ste napisali. Međutim nitko ne piše o kvaliteti voda. Voda u Slavoniji je zagađena arsenom i pesticidima. Pola Hrvatske je u krškom području a zna se kakva je voda u kršu i velika mogućnost zagađenja. Vode u Hrvatskoj, podzemne, mikrobiološki i virusno čiste je malo, čak i premalo. Voda klorirana i obrađena recimo s UV zrakama je za ljudsku upotrebu ali to više nije “živa” voda. Sad kad lijepo izgrade 11 CGO iznad strateških rezervi pitke vode i vodocrpilišta za gradove Split, Dubrovnik, Karlovac itd… Evo recimo primjer idiotizma. Iznad vodocrpilišta pored treće zaštitne zone koje napaja okolno stanovništvo i jednim djelom grad Karlovac imaju namjeru graditi megalomanski regionalni CGO. To što će se sigurno zagaditi vode koje sam spomenuo u komentaru koga briga i to što će tu istu vodu piti i njihova djeca nije ih briga. Ili rijeka Jadro kraški biser količinski ogroman potencijal, vodocrpilište itd ali, ali iznad izvorišta ide ogroman CGO u Lećevici i što sad imamo mi i dalje količinu ali upitnu kvalitetu. Klor, filteri deferizacija vode, itd… sve će to upotrebiti ali će mojih 250 000 dalmatinaca piti “mrtvu” vodu. Ok reći će netko pa jedemo i sva ona schranja iz stranih trgovačkih centara pa što fali da to zalijemo sa ubavom vodom. Kvaliteta s obzirom na kvantitet je upitna a to je najbitnije.

    • comment-avatar
      viktor 14/09/2021

      Poštovani Žarko, hvala na komentaru. Pisao sam o količinama koje će nam biti potrebne. Znam za onečišćenja vode našim djelovanjem …. O tome nekom drugom prilikom…

  • comment-avatar
    Davorin Krakar 13/09/2021

    Nijemci su već u prošlom stoljeću svoje glavne rijeke opslužili meandrima, akumulacijama etc. u namjeri povećanja površina pod vodom, vratili autohtonu floru, obnovili retencije za povratak riba i ptica. Šume lužnjaka mogu na promjenu nivoa reagirati do svoje starosti od 70 god. Poslije se suše oslabljene fiziologije. Šume poljskog jasena se masovno suše iz istih razloga i stradaju od nekih novih gljiva s kojima se jasen nije susreo.
    Dok sam studirao svakog proljeća je Sava poplavila sve do autoputa. I tako godinama s nekoliko mjeseci retencije vode.Šumari su lancima vezali izrađeni drvni materijal da ne otplovi.
    Bojim se da kao u svemu nemamo međustrukovnih kompetencija za napraviti zaokret dok nije kasno.
    Bokić Zmago i pozdrav obitelji!

  • comment-avatar

    Najiskrenije čestitke Viktoru na 300. poučku. Drago mi je da je svojedobno prihvatio poziv da piše za ovaj portal. Koji je vremenom okupio velike znalce. Najviše me impresionira da Viktor uspijeva naći gotovo svaki tjedan relevantnu temu. Svaka čast i dočekamo još koju okruglu brojku. P1

    • comment-avatar
      viktor 13/09/2021

      Hvala dragi P1. Dobro je da imamo Borisa koji “trpi” (šala mala) naše teme …. Bez njega bi i naš prostor bio sužen …..

  • Odgovori

    You have to agree to the comment policy.