“Spalionica je ekološki prihvatljivo rješenje za zbrinjavanje otpada”

„Prema Rješenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Postrojenje za termičku obradu otpada ocijenjeno je prihvatljivim na okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša“

Razgovarao: Boris Jagačić

U Zagrebu je započela provedba projekta Zagreb energetski efikasan grad – ZagEE, u skloupu kojeg će do 2017. godine dio javne rasvjete biti zamijenjen ekološki prihvatljivijim sustavom LED javne rasvjete, dok će energijski neučinkovite javne zgrade u vlasništvu Grad Zagreba biti sanirane. O tome, ali i o novom načinu zbrinjavanju glomaznog otpada u Zagrebu te drugim temama informirao nas je Marijan Maras, pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj.

„Ambiciozan plan renoviranja 87 javnih zgrada i zamjena djela javne rasvjete sa ukupnom procijenjenom investicijom od 29.379.114  eura, rezultirat će relativno visokim uštedama energije. Dobrobiti projekta su višestruke.“

Gradska skupština je krajem prošle godine usvojila Program Zagreb energetski efikasan grad – ZagEE, koji će se provoditi do 2017. godine.  Možete li našim čitateljima ukratko približiti o čemu se konkretno radi i koje su dobrobiti ovoga projekta?

Riječ je o prvoj fazi realizacije cjelovitog programa energetske obnove zgrada i javne rasvjete. Njegov najvažniji cilj je cjelovita energetska obnova prioritetno odabranih, energetski nedovoljno učinkovitih zgrada javne namjene u vlasništvu Grada Zagreba. Obnova uključuje primjenu standardnih mjera energetske učinkovitosti (obnova fasada, krovišta, vanjske stolarije, unutarnje rasvjete, zamjena energenata …), kao i primjenu sustava obnovljivih izvora energije (solarnih kolektora i fotonaponskih sustava) na tim zgradama.

Posebno bih istaknuo modernizaciju dijela sustava javne rasvjete kao prvi projekt te veličine u Hrvatskoj kojim će se zamijeniti dio energetski neučinkovite javne rasvjete korištenjem LED rasvjete s posebnom regulacijom osvjetljavanja tijekom noći u cilju smanjenja svjetlosnog onečišćenja i energetskih ušteda. Ambiciozan plan renoviranja 87 javnih zgrada i zamjena djela javne rasvjete sa ukupnom procijenjenom investicijom od 29.379.114  eura, rezultirat će relativno visokim uštedama energije. Dobrobiti projekta su višestruke. Spomenimo samo neke:

• ušteda energije od 33.526 MWh/po godini, proizvedena energija iz obnovljivih izvora energije od 290 MWh/ po godini i smanjenje emisije stakleničkih plinova za 8.390 tCO₂ godišnje;
• povećavanje funkcionalnosti i ekonomske učinkovitosti zgrada javne namjene;
• osposobljavanje zaposlenika u javnoj administraciji u pogledu vođenja projekata cjelovite energetske obnove;
• mogućnost primjene istovrsnog projekta u drugim dijelovima Hrvatske i široj regiji;
• osiguravanje zdravijeg i ugodnijeg okoliša za korisnike zgrada javne namjene, odnosno zaposlenike, djecu i starije osobe.

Na koji način će se financirati ZagEE i kolika je njegova vrijednost?

Ukupna investicija procjenjuje se na 238.770.500 kuna. Planirani sustav financiranja Programa ZagEE uključuje sufinanciranje troškova izrade tehničke dokumentacije i pripreme projekta u čemu će sudjelovati EACI (Executive Agency for Competitiveness & Innovation) u iznosu od 75 % od 1.813.464 eura, dok se za radove na energetskoj obnovi trebaju pronaći odgovarajući izvori financiranja. Planirani sustav financiranja uključuje vlastite financijske resurse iz Gradskog proračuna, bankovne kredite te nacionalna i europska bespovratna sredstva.

Možete li navesti neke zgrade u vlasništvu Grada Zagreba odabrane kao prioritete za energetsku obnovu i po kojim je kriterijima sastavljena lista prioriteta?

Program ZagEE obuhvaća implementaciju mjera na zgradama u vlasništvu Grada Zagreba različitih namjena, koje uključuju dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, domove za starije i nemoćne osobe, domove zdravlja, zgrade gradske uprave i zgrade mjesne samouprave. Zgrade i odgovarajuće mjere obnove odabrane su prema prethodno obavljenim energetskim pregledima i ekonomskim izračunima povrata ulaganja. Osnovni kriteriji za odabir bili su: zgrade u isključivom vlasništvu Grada Zagreba, zgrade koje nisu pod zaštitom spomenika kulture, dostupnost podataka o energetskoj potrošnji, izvršen energetski pregled, stanje objekta, potencijal energetske uštede, uredna tehnička i upravna dokumentacija te povrat investicijskih ulaganja.

Napomenimo još da je uključivanjem zgrada javne namjene u Program ZagEE čiji putem korisnika zgrada moguće šire utjecati na promjene u ponašanju građana i ispravan odnos prema uštedama energije i zaštiti okoliša.

U kakvom je stanju sadašnja gradska rasvjeta? Kolike će se uštede postići uvođenjem LED rasvjete?

Opće stanje javne rasvjete može se smatrati zadovoljavajućim, ali stalna tehnološka poboljšanja i ambiciozni europski standardi za okoliš i energiju motivirali su Grad Zagreb da modernizira svoje sustave javne rasvjete. Modernizacija dijela sustava javne rasvjete uključuje zamjenu neučinkovitih svjetiljki inovativnom LED rasvjetom i odgovarajućom regulacijom. Nove svjetiljke imaju manji stupanj svjetlosne zagađenosti, a uz smanjenje korištenja energije, očekuje se i značajno smanjenje emisija CO₂. Godišnje uštede energije procjenjuju se na 1,47 GWh, što je gotovo 70 % manje potrošnje nego danas. Troškovi održavanja također su značajni, jer je životni tijek LED svjetiljki procijenjen na 70.000 radnih sati te se uštede na održavanju procjenjuju na 800.000 eura kroz 16 godina. Investicija će rezultirati smanjenjem emisija C0₂ za 346,9 tona godišnje.

Raspolažete li s podatkom koliko je Zagreb energetski (ne)učinkovit grad u usporedbi s glavnim gradovima susjednih nam država?

Zagreb je jedan od prvih europskih glavnih gradova koji je, prepoznavši njegovu važnost i potencijale za razvitak energetski održive urbane Europske unije, prihvatio Sporazum gradonačelnika 30. listopada 2008. Gradska skupština prihvatila je, na svojoj sjednici 20. travnja 2010. Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba do 2020., kao prvi dokument te vrste u Republici Hrvatskoj i široj regiji. Osim toga, sukladno odredbama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, Grad Zagreb je izradio  Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Grada Zagreba koji je u srpnju 2010., prihvatila Skupština.

Sama činjenica da je donesen Program ZagEE upućuje na to da je energetska politika Grada Zagreba dobro postavljena te da je u tom smislu na putu kojim su već krenuli neki od najvećih europskih gradova. Na europskoj razini, između ukupno 16 prihvaćenih projekata EACI za 2011. i 2012., slične projekte provode Newcastle, Graz , Regija Huelva te Regija Milano i Barcelona (investicijske vrijednosti preko 50 milijuna eura).

Moram još jednom istaknuti da je ZagEE prvi projekt ove veličine i složenosti u Hrvatskoj, ali i široj regiji. Stoga se očekuje da će upravo njegova provedba poslužiti kao primjer i putokaz ostalim javnim, lokalnim i regionalnim upravama koje će, zahvaljujući njemu, moći učiti kako provoditi velike energetske projekte ove namjene.

S kolikim sredstvima raspolaže vaš Ured u ovoj godini i koji su najvažniji projekti koje ćete, pored ovoga, provoditi tokom godine?

Grad Zagreb, osim provedbe projekta ZagEE, putem Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj aktivno sudjeluje kao partner u čak 17 različitih europskih projekata koji su sufinancirani iz različitih EU fondova. Sve su to razvojni projekti čiji rezultati doprinose energetski održivom razvitku Grada Zagreba. Spomenuo bih neke. To su Projekt „i-SCOPE“ (Interoperable Smart City services through Open Platform for urban Ecosystems) s ciljem izrade 3D modela grada, s prikazom disperzije energije sunca na krovištu zgrada kako bi se mogli točno procijeniti potencijali za uporabu solarne energije u zgradama, kao i korištenje 3D modela za izradu karte buke.

Projekt  „Ele.C.Tra“ (Electric City Transport) provodi se sa ciljem smanjenja zagađenja u prometu kroz razvoj i primjenu modela dijeljenja električnih skutera. Projekt „E2STORMED“ (Improvement of Energy Efficiency in the water cycle by the use of innovative storm water management in smart mediterranian cities) promovira inovativna rješenja upotrebe oborinskih voda kako bi se poboljšala energetska učinkovitost u procesu gospodarenja otpadnim vodama u gradu kroz optimizaciju sustava odvodnje.

Tu je i projekt „Mayors in Action“ koji će malim i srednjim gradovima omogućiti provedbu i praćenje njihovih aktivnosti i poduprijeti koordinatore i potpisnike Sporazuma gradonačelnika da ih podrže u izradi njihovih Akcijskih planova energetski održivog razvitka. A tu su i drugi europski projekti.

Grad Zagreb je također partner i na svjetskim projektima kao što su: Projekt „SCI Energy Lab“ (Sustainable Cities International Energy Lab) kroz koji se stvara multidisciplinarni forum na svjetskoj razini za rješavanje zajedničkih problema i pokretanje ideja u području energije i zaštite klime za održivi urbani razvoj gradova te projekt „Urban – LEDS“, koji podupire niskougljični razvoj u odabranim gradovima u četiri regije u razvoju (Brazil, Indija, Indonezija i Južna Afrika).

Ove godine, u gradskom proračunu za realizaciju tih projekata osigurano je 23.000.000,00 kuna, a troškove sufinancira Europska unija s 50 do 100 posto iznosa, ovisno od vrste EU fonda.  Osim navedenih projekata, Grad Zagreb putem Ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj sustavno provodi energetsku politiku, kroz izradu energetskih studija i programskih dokumenata. Kontinuirano održavamo Zagrebački energetski tjedan, subvencioniramo  primjenu obnovljivih izvora energije za fizičke i pravne osobe itd.

Iz osobnih kontakata s građanima stječe se dojam kako im nije jasno na koji način će nadalje provoditi odvoz glomaznoga otpada. Smatrate li da treba još malo više o tome informirati javnost?

Prema Odluci o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog  otpada, takav se otpad odvozi se po rasporedu odvoza davatelja usluge koji je dužan, na prikladan način, obavijestiti korisnike o danu i mjestu odvoza krupnog otpada. Također, sukladno odredbama Odluke, kao i Zakona o održivom gospodarenju otpadom, odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, drva, tekstila, krupnog  komunalnog otpada te problematičnog  otpada obavlja se i putem spremnika za biorazgradivi komunalni otpad te specijaliziranih spremnika na javnim površinama ili u reciklažnim dvorištima.

Grad Zagreb ulaže velike napore u informiranje, promidžbu, podizanje svijesti javnosti te izobrazbu javnosti u vezi zaštite okoliša i održivog razvoja. Između ostalog, tako je 2012. godine pokrenuta opsežna kampanja Moj zeleni Zagreb s ciljem edukacije građana Grada Zagreba svih dobnih skupina o pravilnom postupanju s otpadom, odnosno o potrebi osobnog doprinosa svakog pojedinca smanjenju nastanka otpada koji se odlaže na odlagalište. U Zagrebu se trenutno provodi međunarodni projekt Regije za recikliranje u kojem sudjeluje 13 gradova i regija diljem Europe. I tim se projektom podiže svijest javnosti o  recikliranju to jest, iskorištavanju vrijednih svojstava otpada. Naravno, građani će i dalje biti pravovremeno informirani o gospodarenju otpadom na području Grada Zagreba.

Jeste li uvjereni da su kontejneri po kvartovima baš najbolje rješenje za zbrinjavanje glomaznog otpada?

Sukladno odredbama članka 35. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, obveza je Grada Zagreba osigurati obvezu odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:

1. funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području,

2. postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini,

3. obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila,

4. uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Prema navedenom, Grad Zagreb ulaže velike napore kako bi se osigurao dovoljan broj reciklažnih dvorišta i veći broj lokacija na javnim površinama za postavljanje spremnika za odvojeno sakupljanje otpada.

Što će se točno graditi u Resniku? Hoće li tamo biti i odlagalište otpada?

Lokacija Resnik nije buduća lokacija odlagališta. Na lokaciji Resnik predviđa se izgradnja Centra za gospodarenje otpadom. Prema izmijenjenom Nacrtu prijedloga Plana za gospodarenje otpadom, Centar za gospodarenje otpadom sadržavat će objekte i aktivnosti važne za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kao što su: postrojenje za mehaničko-biološku obradu (razvrstavanje), kompostanu, reciklažno dvorište građevinskog otpada, postrojenje za termičku obradu otpada s pratećim sadržajima, reciklažno dvorište za skladištenje problematičnog otpada iz kućanstva i drugo. Lokacija na Resniku za izgradnju postrojenja za termičku obradu otpada već je u Prostornom Planu Grada Zagreba, kao i Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Kako će Gradska uprava izaći na kraj s tamošnjim nezadovoljnim lokalnim stanovništvom i postoji li alternativna lokacija na kojoj bi se mogao izgraditi Centar za gospodarenje otpadom?

Temeljem provedbe postupka izrade Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu do 2015. i Strateške studije o utjecaju na okoliš, naknadno je predložena djelomična izmjena i dopuna cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu. Izmjenom je predloženo da se sustav mehaničko-biološke obrade otpada (MBO) izgradi u sklopu Centra za gospodarenje otpadom koji se zajedno sa svim ostalim pripadajućim sadržajima premješta s planirane lokacije u Dumovečkom lugu na lokaciju u istraživanju u Resniku.

Grad još planira razmotriti i proanalizirati navedene izmjene sustava gospodarenja otpadom, a Strateškom studijom ocijeniti moguće značajne utjecaje takvog izmijenjenog prijedloga Plana na okoliš i ekološku mrežu. Studijom će se dodatno razmatrati prihvatljivost predložene lokacije u Resniku za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom s obzirom na glavne značajke okoliša (tlo, zrak, voda, buka, biološka i krajobrazna raznolikost, područja Ekološke mreže, kulturno-povijesna baština), te s obzirom na upotrebljivost za predviđene funkcije (trenutni način korištenja, raspoloživa površina, blizina naselja, prometno priključenje).

Napominjem da će stalnim informiranjem javnosti građani uvidjeti da će budući Centar za gospodarenje otpadom imati minimalni utjecaj na njihov okoliš.

Kad je riječ o zbrinjavanju otpada, neki domaći stručnjaci upozoravaju da spalionica nije dobro rješenje. Navode da ona opasno zagađuje zrak te da bi od 450.000 tona, koliko bi se godišnje spaljivalo, ostajao značajan udio još opasnijeg kemijskog otpada. K tome, dodaju i da smeće ima slabu energetsku učinkovitost, pa bi se iz spalionice zapravo dobilo malo struje. Kako sve to komentirate?

Planirano postrojenje za termičku obradu otpada u Gradu Zagrebu (PTOO) je kogeneracijsko postrojenje s energentom koji potpada u kategoriju obnovljivih izvora energije.  To je kogeneracijsko postrojenje jer u jedinstvenom procesu istovremeno proizvodi električnu i korisnu toplinsku  energiju, a potpada u kategoriju obnovljivih izvora energije, jer koristi obnovljive energente, ostatak komunalnog otpada nakon reciklaže i kanalizacijski mulj izdvojen iz Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Gradu Zagrebu.

Korištenjem obnovljivih izvora energije i kogeneracije ostvaruju se interesi Republike Hrvatske u području energetike utvrđeni Strategijom energetskog razvoja RH, zakonima i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, osobito u pogledu:

•                 dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata,
•                 učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš,
•                 otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici,
•                 poticanja razvoja novih tehnologija i domaćeg gospodarstva u cjelini,
•                 diverzifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe.

PTOO će isporučivati u elektroenergetski sustav Hrvatske elektroprivrede energiju od najviše 212.800 MWh/god (električna snaga od 28 MW), a najmanje od 83.000 MWh/god (električna snaga od 11 MW), u kom slučaju isporučuje u Centralni toplinski sustav Grada Zagreba toplinsku energiju od najviše 544.000 MWh/god za potrebe grijanja Grada i pripreme potrošne tople vode (snaga 75 MW).

Osim toga, u postrojenju se nakon magnetske separacije šljake nastale termičkom obradom otpada, izdvaja oko 7.000 t/god željeznih ostataka, koji su vrijedna sirovina za proizvodnju čelika.

Sukladno navedenom, planira se termička obrada ostatnog otpada uz korištenje električne i toplinske energije, što se ocjenjuje optimalnim kako s ekonomskog aspekta, tako i sa aspekta utjecaja na okoliš. Točan odabir tehnologije termičke obrade treba prepustiti studiji izvodljivosti.  Prema Rješenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Postrojenje za termičku obradu otpada ocijenjeno je prihvatljivim na okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, te se uz pridržavanje propisanih mjera za sprječavanje onečišćenosti zraka u okolici objekta ne očekuju koncentracije specifičnih onečišćujućih tvari koje bi prelazile propisane granične vrijednosti.