Slobodan Vukičević: Kad se država opredijeli da su znanje i znanost vodilje, doći će do promjena

(Foto: Hrvatski sabor)

„Kad se država opredijeli da su znanost i znanje vodilje svega doći će do značajnih promjena u kratkom vremenskom razdoblju. Tako je stvarana Njemačka, Amerika, Engleska, Francuska. Hrvatska je još u fazi kada se za to mora odlučiti”, rekao je za ZG-magazin akademik Vukičević

Ivana Vranješ

Na svečanosti u Hrvatskom saboru u ponedjeljak je dodijeljena 31 Državna nagrada za znanost za 2018 godinu. Uz brojne uzvanike dodjeli su nazočili rektor Sveučilišta Zagrebu Damir Boras i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.

Državne nagrade su dodijeljene u kategorijama nagrada za životno djelo, godišnja nagrada za znanost, godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti te godišnja nagrada za znanstvene novake. Istaknutim znanstvenicima i istraživačima nagrade su uručili potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Čestitajući nagrađenima, potpredsjednik Sabora je podsjetio je da se državna nagrada za znanost dodjeljuje 24. put za redom, a dobitnici postaju dio hrvatske povijesti. Izrazio je uvjerenje će ova nagrada biti poticaj za daljnja znanstvena ostvarenja. Spomenuo je da su u državnom poračunu povećana izdvajanja za poticanje financiranja znanstvenih projekata te obnovu i unaprjeđenje infrastrukture za istraživanje, ali da to nije dovoljno.

„U slijedećim godinama to se mora dalje povećavati. Ulaganje u razvoj i istraživanje je ključ gospodarskog rasta, a uloga znanstvenika u procesu razvoja i istraživanja je ključna“, poručio je akademik Reiner.

Ministrica Blaženka Divjak je naglasila je najboljima treba osigurati napredovanje u Hrvatskoj.

Smanjio se interes za znaost

Dobitnik nagrade za životno djelo akademik Slobodan Vukičević, redovni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je da mu ova nagrada znači puno, a pogotovo jer ju je dobio bez ikakvih lobiranja što je, kako je rekao, u Hrvatskoj vidljivo svaki dan.

“To je nagrada mom timu koji je samnom proveo niz godina na primjeni otkrića. Mislim da je osnovni smisao znanosti da pomogne ljudima, odnosno pacijentima, ako se radi o biomedicini. Testiramo lijek koji smo na različite načine razvijali 30 godina i vjerujemo da će za tri do četiri godine lijek biti na globalnom tržištu, a Hrvatska se svrstati u 10 zemalja kao zemlja koja može proizvesti vlastiti inovativni lijek. To je Osteogrow koji služi za regeneraciju kosti, u slučajevima kad kost sama ne cijeli ili kad postoji veliki defekt. Trenutno u Beču, Grazu i Linzu provodimo veliko kliničko ispitivanje koje je financirala financira Europska komisija. Radi se o induciranju ili stvaranju kosti u slabinskoj kralježnici kako bismo spriječili pritisak između dva kralješka, pogotovo kod ljudi koji imaju pojačanu slabinsku bol. Intenzivno radimo testiranje na oko 200 pacijenata”, pojasnio je akademik Vukičević.

Naglasio je da u Hrvatskoj neki centri rade kvalitetno, ali se smanjio interes za znanost, što se, rekao je, vidi se i po raspravama u Hrvatskom saboru, gdje se naglasak stavlja više na druge teme i po nekoliko dana i tjedana.

„Kad se država opredijeli da su znanost i znanje vodilje svega doći će do značajnih promjena u kratkom vremenskom razdoblju. Tako je stvarana Njemačka, Amerika, Engleska, Francuska. Hrvatska je još u fazi kada se za to mora odlučiti”, rekao je za ZG-magazin akademik Vukičević.

Nedostatno financiranje

Nagradu za životno djelo dobio je i ugledni teatrolog akademik Boris Senker. Istaknuo je da ta nagrada znači da je njegov dugogodišnji plodonosan rad ostavio neki trag na one koji su ga prepoznali.

„Osim što sam radio na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za komparativnu književnost, moj rad se najviše prepoznao po autorskim knjigama, od kojih su neke sveučilišni priručnici (ne samo u Hrvatskoj nego i okruženju) te uređivački rad na nekoliko izdanja, uvođenju studija tetarologije…“, istakuo je akademik Senker. Smatra da su danas mladim teatrolozima lakši uvjeti za dobivanje informacija lakši, da lakše dolaze do kazališnih centara u Europi i svijetu, ali se nažalost znanost ne financira dovoljno.

Jedan od dobitnika godišnje nagrade za znanstvene novake je znanstveni suradnik Instituta za fiziku dr. sc. Dino Novko, koji je objavio 15 radova u vrhunskim svjetskim znanstvenim časopisima.

„Nagrada je lijep poticaj, znači da netko cijeni moj rad. Planiram dalje napredovati, objavljivati radove u prestižnim časopisima“, istaknuo je Novko. Dodao je da je nakon magisterija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorirao u Španjolskoj te je bio na jednogodišnjem usavršavanju u Njemačkoj, u Berlinu.

„Mislim da svatko treba otići u inozenstvo i vratiti se u Hrvatsku sa stečenim znanjem. U inozemstvu su drugačiji uvjeti, konkurencija je velika, ali je više mogućnosti. U Hrvatskoj nema puno poticaja za mlade znanstvenike. Ova nagrada je jedan od poticaja, ali treba više takvih nagrada. No postoje europski projekti i neki državni projekti, pa se može za nešto od toga izboriti”, rekao je za ZG-magazin dr. sc. Novko.