Sindrom baruna Münchhausena

Sindrom baruna Münchhausena

Münchhausen je zabavljač i lažov. Gosti mu se smiju i traže još priča koje on ozbiljno i uvjerljivo priča, premda mu gosti ne vjeruju i on to zna. On je lik koji voli biti u središtu zbivanja…

Istina je najbolja opcija. Dobro je prisjetiti se Nietzscheove rečenice: „Potreslo me ne to da si me lagao, nego da ti više ne vjerujem.”

U većini slučajeva ljudi se koriste dobronamjernim obmanama (ili prešućivanjem) koje upotrebljavaju ne bi li nekoga zaštitili od neugodne istine.

Laganje je, kao dio naše svakodnevne interakcije, nevjerojatno kompleksan fenomen. Laž je dio ljudske svakodnevice.

Ilustracija: Vasilije Jordan (“Lažnivi kljukec”, slovensko izdanje o maštovitim pustolovinama baruna M. / Mladinska knjiga, 1966.)

Hieronymus Karl Friedrich von Münchhausen – njemački barun Hieronymus Carl Friedrich barun Münchhausen) rodio se 11. svibnja 1720. godine u Bodenwerderu blizu Hannovera u Njemačkoj, a umro 22. veljače 1797. godine.

Kao časnik u ruskoj službi ratovao je protiv Turaka (1735. – 39.), a poslije je pripovijedao nevjerojatne zgode o svojem boravku u Rusiji. Prve pustolovne i lažljive priče pojavile su se anonimno 1781.– 83. u časopisu Vademecum für lustige Leute. Njegove je avanture opisao Rudolf Erich Raspe 1785. na engleskom jeziku, a na njemački ih je preveo i preradio pjesnik Gottfried August Bürger, koji je dodao i osam vlastitih priča. Bürger je prikaze barunovih avantura prilagodio njemačkim poimanjima pa je njegova preradba postala njemačka pučka knjiga, a Münchhausenov vedar duh kojim svladava nevjerojatne tegobe i fantastična zbivanja prešao je u predaju.

Književni lik Münchhausen, svoj je život posvetio prepričavanju zgoda i nezgoda sa putovanja, kako osobnih, tako i tuđih, ali uvijek stavljajući sebe kao glavnoga lika. Za vrijeme mladosti proveo je život otkrivajući svijet, a kada više nije bio tako mlad, veselio ga je lov.

Münchhausen je zabavljač i lažov. Gosti mu se smiju i traže još priča koje on ozbiljno i uvjerljivo priča, premda mu gosti ne vjeruju i on to zna. On je lik koji voli biti u središtu zbivanja. Predstavnik je humora i nestvarne zbilje.

Umjesto zaključka:

Ilustracija: Vasilije Jordan

Jedom je barun bio u lovu u šumi. Nakon što je ostao bez olova, krenuo je kući, a put mu prepriječi jelen. Barun se malo uplašio, ali je brzo i domišljato reagirao. Počeo je puniti pištolj bakrom i košticama od trešanja. Tako napunjenim pištoljem omamio je jelena koji je ubrzo pobjegao.

Otkuda barunu koštice? Prije nego je sreo jelena, prolazio je kraj stabla divljih trešanja. Mnogo ih je pojeo, a koštice je stavljao u ruku baš kao da je znao što će se dogoditi. Nakon nekoliko godina, kad je došao u šumi, vidi na istom mjestu jelena s ogromnim stablom trešnje izraslim među rogovima. Ovaj put, imao je olova i ubio jelena. Uz srnetinu, odmah je dobio i umak od trešanja. (Čudna putovanja i pustolovine baruna Minhauzena)

https://youtu.be/JvVSTmfQJyk

Priredio: Ivan Remeta (Johnny)


Reference: