Šibice ili žigice

Šibice ili žigice

(Foto: B. Jagačić)

Godine 1844. u proizvodnju žigica umjesto bijeloga uveden je neotrovan i manje zapaljiv crveni fosfor, a od 1848.g. crveni fosfor nalazi se samo na tarilu

Cijela povijest novovjekovlja mogla bi se, u onom smislu u kojem je Eric Hobsbawm za 20. stoljeće pisao kao “najkraćem”, opisati kao povijest paljenja jedne šibice: “Rano ujutro, kada ustanem, prije nego se odjenem i uresim, ovisno o potrebi pometem i očistim kuću, ili, ako je hladno, upalim vatru”, govore stihovi neke engleske balade o ženskim zadaćama iz 17. stoljeća.

Preteče žigica u današnjem obliku bile su tzv. močilice, s glavicom od smjese kalijeva klorata, šećera i ljepila, a palile su se u dodiru sa sumpornom kiselinom. Prve žigice koje su se teško palile trenjem pojavile su se oko 1830.g. u Engleskoj. Napredak je postignut oko 1835. godine uvođenjem fosfora u zapaljivu masu. Fosforne žigice lako su se palile međusobnim trenjem pa su bile uzrok čestim požarima, osobito prilikom transporta, a bile su i otrovne.

Godine 1844. u proizvodnju žigica umjesto bijeloga uveden je neotrovan i manje zapaljiv crveni fosfor, a od 1848.g. crveni fosfor nalazi se samo na tarilu*, pa se žigice mogu zapaliti samo trenjem s tarilom (tzv. sigurnosne žigice). Njihova industrijska proizvodnja počela je oko 1860.g. u Jonkopingu u Švedskoj. Iz Amerike potječu žigice koje ne trebaju tarilo i mogu se paliti trenjem o svaku hrapavu površinu, no one su bile manje sigurne zbog prirodnih uvjeta i izloženosti djeci. Nedavnih godina istisnute su iz slobodne prodaje i uvedene u vojnu osnovnu opremu.

Tvornica žigica Drava. sastavljanje i etiketiranje kutijica, stara tehnologija (Foto https://web.facebook.com/Prijatelji.Grada.Osijeka)

Prva osječka radionica Ognjila, od 1909. Tvornica žigica “Drava”

Kemičar prof. Kammerer 1833. god., izradio je prvu laboratorijsku žigicu. Ona se 1847. god. počinje proizvoditi i za tržište, da bi već 1856. god. poduzetni Osječanin Josip Fösmayer i Mirko Reisner osnovali prvu tvornicu žigica u južnoj Europi, ujedno i prvu tvornicu u Osijeku. U “Prvoj osječkoj radionici ognjila” žigice su se proizvodile ručno, s jednostavnim alatima, sve do osamdesetih godina 19. stoljeća, kada je došlo do uporabe prvih blanjalica i sječkalica za drvca. Te strojeve pokreće para iz lokomobila, a krajem 19. stoljeća iz prvog parnog stroja u Osijeku. 1905. god. strojeve za proizvodnju žigica pokreće električna energija proizvedena u tvornici, također prva u Osijeku.

Godinu prije Univerzijade tvornica je dosegla svoj rekord – milijardu kutija (Foto: njuskalo.hr)

https://youtu.be/kJ-BWzOwbI4

Referenca: https://www.amazon.com/Swedish-Match-Three-Safety-Matches/dp/B015AJRCN8

Priredio: Ivan Remeta (Johnny)


*Posebno pripravljena hrapava površina na kutijicama za žigice

Komentiraj

*