Sever: Automatizacija, digitalizacija i robotizacija će uzeti ogroman dio poslova

(Foto: vlada.gov.hr)

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je istaknuo da ne smijemo progutati tezu koja se plasira u Hrvatskoj i svijetu, da ćemo digitalizacijom i autoimatizacijom izgubiti neke poslove, a neke dobiti. „Treba razmišljati da svi neće biti izvrsni do te razine da se mogu ubaciti u takve poslove, informacijsku tehnologiju“, istaknuo je Sever za ZG-magazin

Ivana Vranješ

U organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava u četvrtak je na Sveučilištu u Zagrebu održana konferencija „Ususret 2030. godini i izazovi Europskog stupa socijalnih prava.“

Sudionici konferencije su govorili o digitalizaciji radnih mjesta i izazovima na modernom tržištu te o izazovima implementacije Europskog stupa socijalnih prava.

Kako je rečeno, izgradnja pravednije Europe i jačanje socijalne dimenzije ključni su prioriteti za ujednačeniji razvoj zemalja Europske unije. Stoga je prošle godine na Europskom sastanku na vrhu u Göteborgu prihvaćen Europski socijalni fond koji obuhvaća tri kategorije – jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravednije uvjete rada koji omogućavaju ravnotežu između privatnoga i poslovnoga života te odgovarajuću održivu socijalnu zaštitu i uključenost.

„Europski stup socijalnih prava predstavlja dvadeset načela. Želimo razvijati sve komponente koje su u njemu. Prvenstveno se to odnosi na tržište rada. Kontinuirani rast europskog gospodarstva preljeva se i na hrvatsko. Imamo nisku nezaposlenost od 7,9 posto i 71 tisuću više zaposlenih radnika nego prošle godine“, rekao je ministar Pavić. Naglasio je kako je smanjena nezaposlenost mladih čemu je doprinijela Europska komisija garancijom za mlade.

Usklađivanje privatnog i poslovnog života

„Za vrijeme predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine posvetit ćemo se dugotrajno nezaposlenima, edukaciji zaposlenih i povećanju njihove konkurentnosti, a treći nam je prioritet usklađivanje privatnog i poslovnog života“, najavio je ministar.

U svom izlaganju spomenuo je neke projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda kojima se utječe na pozitivne društvene promjene poput projekta “Zaželi” vrijednog milijardu kuna kojim se zapošljava 7 tisuća žena i kao primjer dobre prakse žele ga primijeniti Austrija i Irska.

„Europsko tržište rada, zajedno s hrvatskim, nalazi se pred transformacijom uzrokovanom digitalizacijom. Dinamičan tehnološki razvoj, globalizacija i demografske promjene mijenjaju brojne društvene aspekte među kojima je i svijet rada. Kako bi razvili nova radna mjesta dodane vrijednosti Vlada radi u smjeru jačanja STEM područja. Do 2023. osigurano je 17 tisuća STEM stipendija. STEM razvija analitičnost, rješavanje problema i kritičko razmišljanje. To su ključne vještine koje će trebati na tržištu rada u 21 stoljeću“, istaknuo je ministar. Najavio je projekte u području popularizacije znanosti, financijske i digitalne pismenosti. Također će se potpisati ugovori projekata financiranih iz Europskog socijalnog fonda, novi program “Zaželi”, “Vrtići za skladniji život”, “Jačanje socijalnog dijaloga”, “Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti” te osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz sport.

„Europski socijalni fond doprinosi razvoju društva, 13 milijardi kuna na raspolaganju je usmjereno na rješavanje glavnih društvenih problema. Želimo veću participaciju civilnog društva i socijalnih partnera u cijelom procesu“, poručio je Pavić.

Plenlović: Europski stup socijalnih prava je važno područje djelovanja Vlade

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je izrazio zadovoljstvo što je tema konferencije Europski stup socijalnih prava što je važno područje djelovanja Vlade RH kojemu je glavni cilj kroz jasne politike smanjiti nejednakosti u društvu i osigurati jednake mogućnosti za sve, a osobito za najranjivije skupine .

„To obuhvaća sve mjere solidarnosti, od socijalnih davanja, pomoći za zapošljavanje, socijalno uključivanje, jednaku dostupnost obrazovanju, osposobljavanju i socijalnim uslugama te smanjenju regionalnih razvojnih razlika. U tom pogledu Hrvatska se opredjeljuje za ostvarivanje visokih socijalnih standarda kojima je cilj poboljšati kvalitetu života građana“, istaknuo je Plenković.

Spomenuo je kako je svaki četvrti stanovnik Europske unije u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a u Hrvatskoj se to odnosi na 28,5 posto stanovništva.

„Zahvaljujući socijalnim naknadama i socijalnoj politici Vlade taj udio pada na 19 posto, a u EU na 17 posto. To pokazuje sav značaj mjera i aktivnosti koje se poduzimaju na tom području. No još uvijek svaki peti stanovnik Hrvatske živi u prekarnim uvjetima što zahtjeva snažan angažman države kao glavnog aktera državne solidarnosti. Cilj mora biti daljnje smanjenje rizika od siromaštva, prije svega najizloženijh sugrađana, a u tome nam treba i pomoć europske politike“, rekao je Plenković.

Naglasio je kako je smisao Europskog stupa socijalnih prava isticanje načela na kojima se treba temeljiti učinkovito i pravično tržište rada i sustav socijalne zaštite kao odgovori na nove izazove koji proizlaze iz društvenog, tehnološkog i ekonomskog razvoja svijeta koji se rapidno mijenja.

 „To su izazovi pred kojima se nalazi i Hrvatska i na koje možemo mnogo bolje zajednički odgovoriti zahvaljujući načelu europske solidarnosti”, istaknuo je Plenković. Kazao je kako za jednake mogućnosti i pristup tržištu rada treba stvoriti uvjete za otvaranje novih radnih mjesta kako bi svatko dostojno živio od svog rada.

Plaće od kojih se može dostojno živjeti

„Kad je riječ o pravednim radnim uvjetima mislimo na primjerenu visinu plaća s kojom se može dostojno živjeti. Kad je riječ o socijalnoj zaštiti i uključenosti upravo je dužnost države da štiti i skrbi o onima koji su najranjiviji“, poručio je Plenković. Naglasio je kako u skladu s načelima Europskog stupa socijalnih prava cilj Vlade novim zakonom o socijalnoj skrbi poboljšati kvalitetu života ranjivih skupina, smanjiti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti te poboljšati dostupnost socijalnih usluga u svim sredinama.

Na konferenciji je sudjelovala i povjerenica Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen koja je zahvalila ministru Paviću na pozivu da posjeti Hrvatsku.

„Europska unija je krenula u jedno novo poglavlje. Ne samo da se vratio rast nakon krize, nego je i zaposlenost porasla i 239 milijuna Europljana sada radi. Hrvatska ide prema rastu. Nikada prije nije bilo tako velikog pada u nezaposlenosti. Međutim, plodovi svih pozitivnih promjena nisu dostupni svima i to je ono na čemu trebamo raditi. Moramo dalje raditi na razvijanju naših politika i pripremiti se za novo doba digitalizacije, sve naše građane pripremiti za tehnološku revoluciju koja mijenja cijeli svijet rada i zaposlenja“, rekla je Thyssen. Dodala je kako je jedno od temeljnih načela Europskog stupa socijalnih prava poboljšanje i unaprjeđenje vještina, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, usavršavanja.

„Ovaj stup čini zajednički kompas koji će nas voditi kroz socijalne politike i on neće promijeniti kompetencije kako na državnoj razini tako i na razini EU. Približavamo digitalizaciju našoj stvarnosti, to smo pitanje stavili na našu agendu. Želimo stvoriti jednu platformu za ekonomiju, gdje ne samo da ćemo imati nova radna mjesta, nego ćemo i poboljšati uvjete na tim radnim mjestima. Preporučamo da se svim zaposlenim ljudima omoguće jednaki uvjeti rada, te radimo na tome da se svim majkama i očevima omogući usklađivanje rada i obiteljskog života. To su neki od naših prijedloga“, istaknula je Thyssen.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever koji je sudjelovao na panelu o digitalizaciji svijeta rada rekao je kako sindikati nemaju ništa protiv digitalizacije, ali se Hrvatska za to mora pripremiti.

„Hrvatski je problem što uvijek kaskamo, sve nas zatekne, pa i ta digitalizacija. To u Hrvatskoj ide nešto sporije, jer i poslodavci su kod nas najveći dio svoje konkurentnosti dugi niz godina gradili kroz niske plaće ili obespravljene radnike“, rekao je za ZG-magazin Sever. Dodao je kako ne smijemo progutati tezu koja se plasira u Hrvatskoj i svijetu, da ćemo izgubiti neke poslove, a neke dobiti.

„Automatizacija, digitalizacija, robotizacija sigurno će uzeti ogroman dio poslova pogotovo jednostavnijih koje su do sada radili mnogobrojni radnici i neće se jednostavno nadoknaditi novim poslovima. S druge strane, treba razmišljati da svi neće biti izvrsni do te razine da se mogu ubaciti u takve poslove, informacijsku tehnologiju“, istaknuo je Sever.

Digitalizaciji ne možemo pobjeći

Zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić je rekao kako je digitalizacija svijeta rada nešto čemu ne možemo pobjeći.

„To je nužnost, potreba, hvatanje koraka sa razvijenim svijetom i svim trendovima koji nas okružuju. Nema velikih prijepora oko prihvaćanja tehnoloških rješenja, unaprjeđenja poslovnih procesa. Oni će utjecati na međusobne odnose radnika i poslodavaca te način i oblike rada u budućnosti“, rekao je Jakelić.

Na panelu je predstavljen i projekt “Hrvatska stvara”. „ Kroz ovaj projekt mlade uvodimo u digitalnu budućnost. Napravili smo turneju po cijeloj Hrvatskoj i cilj nam je bio pokrenuti klubove u kojima osnovnoškolci mogu besplatno učiti programirati. Kroz radionice smo ih poticali da steknu STEM vještine kako bi planirali digitalnu budućnost. Digitalizacija svijeta rada je izuzetno važna jer pruža prilike svima. Kroz digitalizaciju povezani ste s cijelim svijetom i manje je prepreka prema uspjehu”, rekao je Marin Trošelj, predstavnik projekta “Hrvatska stvara”.

Digitalizaciju podržava i predsjednik uprave Chromosa boje i lakovi d.d. Aleš Ekar.

„Digitalizacija svijeta rada je proces koji je počeo i nastavit će se razvijati“, rekao je za ZG-magazin Ekar. Dodao je kako njegova tvrtka koristi i mjeru pripravništva. „Trenutno imamo tri pripravnika, dvije magistrice kemijske tehnologije i jednog inženjera računarstva koje namjeravo zaposliti kad im istekne mjera pripravništva, ako se dokažu u radu. Kao tvrtka ulažemo u usavršavanje svojih zaposlenika, to je naš interes, na to gledamo kao ulaganje, a osim u ljude ulažemo i u napredak tehnologije“, istaknuo je Ekar.