“Sestrinstvo je temelj na kojem počiva dobra zdravstvena skrb”

„U zdravstvenim ustanovama imamo poteškoće jer nam odlaze medicinske sestre na rad izvan Hrvatske ili u druge profesije koje su bolje plaćene. Vrlo sporo se nadomještava taj odlazak medicinskih sestara drugima, a i nakon odlaska u mirovinu dugotrajan je administrativni postupak da se zaposle nove“, istaknula je Tanja Lupieri

U povodu Međunarodnog dana sestrinstva koji se obilježava 12. svibnja sinoć je u palači Dverce potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine, prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina održala prijam za medicinske sestre i tehničare.

Čestitajući Međunarodni dan sestrinstva Stavljenić-Rukavina je istaknula da je struka sestrinstva neobično važna za zdravstveni sustav u svakom pogledu, od primarne do tercijarne zdravstvene zaštite.

„Sestrinstvo je temelj na kojem počiva dobra zdravstvena skrb. Medicinske sestre gledaju na pacijente holistički, gledaju ne samo fizičke potrebe pacijenata, nego duhovne i mentalne. Prve reagiraju na određene promjene u stanju pojedinih bolesnika. To je nešto što profesiju čini specifičnom u sustavu zdravstva”, rekla je Stavljenić-Rukavina.

Naglasila je da s obzirom na napretke u medicini zadaća medicinskih sestara da se dodatno usavršavaju, a to kako je rekla čine s velikim entuzijazmom.

„Nažalost, sustav nije prepoznao sve njihove mogućnosti, sposobnosti, kompetencije i u sustavu zdravstva još nemaju mjesto koje bi trebale imati te su u tom smislu potreba određena poboljšanja“, zaključila je potpredsjednica Skupštine.

Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Mirela Šentija Knežević izrazila je zadovoljstvo što je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić ovogodišnji pokrovitelj Međunarodnog dana sestrinstva. Kazala je da je uloga medicinskih sestara iznimno važna u cjelokupnom zdravstvenom sustavu te je kroz sustav potrebno osigurati kvalitetne uvjete za ostanak medicinskih sestara u Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva Adriano Friganović je rekao da se od 5. do 12. svibnja pod sloganom „Sestrinstvo – glas koji vodi: zdravlje za sve“ održava Međunarodni tjedan sestrinstva, a organizirane su brojne aktivnosti koje doprinose promociji zdravlja te naglašavaju važnost i ulogu medicinskih sestara u društvu.

„Tijekom Međunarodnog tjedna sestrinstva želimo istaknuti da položaj medicinskih sestara u Hrvatskoj nije najbolji. Pokušavamo se okrenuti medicinskim sestrama, ali i tijelima državne uprave dati do znanja da moraju povesti više brige o medicinskim sestrama, koje nisu adekvatno plaćene, rade u teškim uvjetima i kojih nedostaje u sustavu“, istaknuo je Friganović.

Predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara Slava Šepac je rekla da je problem medicinskih sestara višeslojan.

„Nemamo regulirano temeljno obrazovanje, nemamo priznato visoko obrazovanje medicinskih sestara, medicinske sestre odlaze iz Hrvatske. Ovo zanimanje je u zadnje vrijeme postalo neatraktivno za mlade ljude, naročito u priobalnim područjima. Problem je i u zastarjelim organizacijskim sustavima koji misle da sve medicinske sestre moraju sve raditi i znati”, pojasnila je Šepac. Dodala je da neka radna mjesta zahtijevaju velika znanja i sukladno radnim mjestima sestre se trebaju obrazovati.

„U sustavu zdravstva nam je neophodna medicinska sestra sa srednjom stručnom spremom. Dodiplomski i diplomski studij, specijalizacije i doktorati su za one medicinske sestre koje se bave znanošću i žele napredovati u obrazovanju medicinskih sestara. Cilj nam je da medicinske sestre znaju i mogu obrazovati svoj kadar“, izjavila je Šepec.

Predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara Tanja Lupieri je istaknula da je odlazak medicinskih sestara iz Hrvatske zbog većih plaća i boljih uvjeta rada veliki problem.

„U zdravstvenim ustanovama imamo poteškoće jer nam odlaze medicinske sestre na rad izvan Hrvatske ili u druge profesije koje su bolje plaćene. Vrlo sporo se nadomještava taj odlazak medicinskih sestara drugima, a i nakon odlaska u mirovinu dugotrajan je administrativni postupak da se zaposle nove medicinske sestre. Također je premali broj medicinskih sestara na broj pacijenata. Ako je u Europi prosjek 750 medicinskih sestara na 100 tisuća stanovnika, a kod nas je manje od 500 medicinskih sestara na 100 tisuća stanovnika, to je ozbiljan nedostatak medicinskih sestara“,istaknula je Lupieri.

Dodala je kako je nakon niza prekovremenih sati ozbiljno narušeno fizičko i mentalno zdravlje medicinskih sestara koje unatoč problemima žele napraviti sve što je moguće za pacijente. Naglasila je da iako se javno govori o problemima medicinskih sestara nisu nađena dobra rješenja.

„Ako se ništa ne poduzme, neće biti moguće zaustaviti odlazak medicinskih sestara, jer one koje odlaze u Irsku ili zemlje Srednje Europe dobit će trostruko veću plaću, bolje uvjete rada, imat će sve potrošne materijale za svoj rad. Vlada mora poduzeti ozbiljne korake. Potrebno je motivirati mlade ljude da upisuju škole za medicinske sestre, priznati razinu njihovog obrazovanja i što više ih zapošljavati u sustav, jer će u protivnom ispaštati građani. Jedna od stvari koja bi bila dobra da se medicinske sestre nakon školovanja zaposle u Hrvatskoj je da im se osiguraju povoljniji krediti za kupnju stana. Ne može se u sustavu štedjeti na medicinskim sestrama, a izgleda se to čini “ izjavila je Lupieri.

Na zanimanje medicinske sestre s optimizmom gleda Vlatka Rafaj. Osim što je prva medicinska sestra koja je diplomirala modul Medicinska sestra u gastroenterologiji, ona je i magistra kvalitete u zdravstvu, a zaposlena je u Zavodu za gastroenterologiju KBC-a Zagreb.

„Lijepo je biti medicinska sestra ako to volite, jer bit našeg posla je empatija, altruistički pristup. To je zapravo poziv, ali je i profesija, gdje treba napredovati cijelog života. Ako želimo promjenu trebamo se educirati i u svakom pogledu napredovati, treba biti entuzijastičan, ali i ambiciozan“, rekla je za ZG-magazin Rafaj. Izrazila je zadovoljstvo što radi u timu gdje unatoč teškom i zahtjevnom poslu vlada međusobna podrška. Naglasila je da je nažalost zadnjih nekoliko mjeseci i Zavod za gastronterologiju suočen s odlaskom ljudi u inozenstvo.

Ivana Vranješ