SDP predlaže da se prosječna mirovina poveća za 300 kuna i ojača II. stup

Predloženoj mirovinskoj reformi protive se i sindikati. Krešimir Sever je rekao kako u Hrvatskoj tehnološki uvjeti i način života pokazuju da nema razloga za produljenje radnog vijeka. Naglasio je kako su sindikati 2013. godine bili protiv produljenja radnog vijeka. Vladajuća struktura je tada bila u oporbi i glasovali su protiv, a sada predlažu još gori zakon

Ivana Vranješ

Uoči ovotjedne saborske rasprave o mirovinskoj reformi saborski Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo u srijedu je održao sjednicu na kojoj je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić zastupnicima predstavio paket zakona cjelovite mirovinske reforme.

U svom izlaganju Pavić je naglasio je da isplata mirovina nije ugrožena i da će mirovine biti veće.

„Mirovinski sustav je dugoročno održiv, želimo ga učiniti još održivijim. Želimo dovesti do toga da mirovine rastu, a isto tako da ne diskriminiramo niti jednu generaciju unutar mirovinskog sustava. Trenutno na mirovine odlazi otprilike 39 milijardi kuna, 17 milijardi kuna iz državnog proračuna, rashod za mirovine je 10,5 % BDP-a. Iako se povećava omjer onih koji rada u odnosu na one koji su u mirovini, odnosno povećava se zapošljavanje, on je još malen – 1,27 zaposlenih na jednog umirovljenika. Izazov je to što imamo mali broj korisnika starosne mirovine s mirovinskim stažem od 40 godina, samo 19 posto umirovljenika ima staž od 40 godina ili više”, istaknuo je Pavić.

Pojasnio je da se u mirovinsku reformu išlo zbog onih koji su rođeni 1962. ili su mlađi, a u mirovinu bi išli od sljedeće godine te bi u prosjeku imali 600 do 700 kuna manju mirovinu.

„To su većinom žene i njih je do 2020. godine bit će ih tri tisuće”, dodao je Pavić. Što se primjerice tiče prijedloga izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju, cilj je stimulirati odlazak u mirovinu osoba starije životne dobi s duljim mirovinskim stažem.

Prema njegovim riječima, predlaže se i ubrzavanje izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu muškaraca i žena. Tako bi se za njih odlazak u mirovinu sa 65 godina izjednačio do 2027., a sa 67 godina do 2028. godine. Stimulirat će se i kasniji odlazak u starosnu mirovinu povećanjem polaznog faktora takozvane bonifikacije sa sadašnjih 0,15 na 0,34 za svaki mjesec kasnijeg odlaska.

“Isto tako, ubrzat će se izjednačavanje dobi za prijevremenu starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, sa sadašnjih 3 na 4 mjeseca te bi od 1. siječnja 2027. godine izjednačavali muškarce i žene na 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Paralelno s tim povećat će se umanjenje kod privremene mirovine i to linearno za 0,34 posto za svaki mjesec, odnosno 4 posto za godinu dana prijevremenog umirovljenja. Redefinirat će se uvjeti stjecanja prava na starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika tek od 2027. godine“, pojasnio je ministar Pavić.

Naglasio je kako je mirovinska reforma usmjerena na tri generacije umirovljenika. „Za sadašnje umirovljenike ćemo proširiti krug osiguranika koji mogu raditi i primati mirovinu, moći će raditi do četiri sata, pola radnog vremena i primati punu mirovinu. Za najugroženije umirovljenike ćemo od 1. srpnja povećati najnižu mirovinu za 3,13 posto“, dodao je Pavić.

Neki su prijedlozi vezani i za osobe s invaliditetom. Tako će se propisati obvezno stjecanje prava na profesionalnu rehabilitaciju za određenu kategoriju osiguranika te će se povećati naknade za profesionalnu rehabilitaciju. Isto tako kod HZMO-a osnivat će mirovinsko osiguravajuće društvo koje će obavljati isplatu iz II. i III. mirovinskog stupa.

Saborski zastupnik SDP-a i predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Gordan Maras je rekao kako SDP će učiniti sve što je moguće da ne prođe katastrofalna reforma na štetu građana.

“Bilo je za F-16-ice, a nema za umirovljenike”

„SDP ne želi braniti ljudima da rade ukoliko mogu, ali ima razumijevanje za životni vijek građana koji se u Hrvatskoj smanjuje katastrofalnim zdravstvenim sustavom i ima razumijevanje za one struke gdje se ne može izdržati raditi do 67 godina. Povećanje sankcioniranja za prijevremeni odlazak u mirovinu je nešto nedopustivo“, istaknuo je Maras. SDP predlaže da se od 1. siječnja 2019. prosječna mirovina poveća 300 kuna. Maras smatra da ako se izdvaja za vojne vježbe, za novu vojnu opremu, povećanje proračuna za obranu, može izdvajati i 2 milijarde kuna za umirovljenike.

„Kao što se ministar Krstičević izborio za F-16, tako se treba izboriti i za stotine tisuća umirovljenika koji od 2000 kuna ne mogu živjeti. Za njih 300 kuna život znače”, rekao je Maras. PredlažIo je ministru Paviću da do drugog čitanja da prijedlog za porast mirovina, koji će SDP podržati. „Ovo je pitanje egzistencije naših umirovljenika“, tvrdi Maras. Naglasio je i da SDP traži da osnaživanje II. mirovinskog stupa.

Predloženoj mirovinskoj reformi protive se i sindikati. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je rekao kako u Hrvatskoj tehnološki uvjeti i način života pokazuju da nema razloga za produljenje radnog vijeka.

Naglasio je kako su sindikati 2013. godine bili protiv produljenja radnog vijeka, vladajuća struktura je bila u oporbi i glasovali su protiv, a sada predlažu zakon koji je još gori od onoga protiv kojeg su bili u prosincu 2013. godine. Ponovio je kako sindikati predlažu da se radni vijek spusti na 65 godina da se ne povećava penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu.

„Imamo prijedlog da se otvori mogućnost rada na četiri sata i pola mirovine. Podupiremo rad umirovljenika u drugim oblicima, ali spuštanje dobi na 65 godina ne bi značilo za nas prijedlog ‘cementiranja‘ te dobi, nego bi značilo da netko tko ima 65 godina starosti i 15 godina staža osiguranja može ostvariti pravo na punu mirovinu, a da se ostavi zakonska mogućnost da se može raditi do 67 – 68 godina, uz dogovor radnika i poslodavca. Što se tiče dodataka na mirovinu, to smatramo dobrim, a sustav II. stupa treba preispitati“, istaknuo je Sever.

Saborska zastupnica HDZ-a Ljubica Lukačić izrazila je zadovoljstvo što su prihvaćeni prijedlozi Zajednice saveza osoba s invaliditetom koje već dugi niz godina pokušavaju uvrstiti u Zakon o mirovinskom osiguranju ili u Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.

„U protekloj godini HZMO za profesionalnu rehabilitaciju nije dao niti jedno rješenje. To je nešto što nismo očekivali 2015. godine kada je profesionalna rehabilitacija na neki način zaživjela. Mislili smo da će osobe s invaliditetom putem profesionalne rehabilitacije više ući u svijet rada. To se nije dogodilo. Povećanjem naknada za vrijeme kad netko provede na profesionalnoj rehabilitaciji mislim da ćete omogućiti da što veći broj osoba s invaliditetom doista ostane u svijetu rada. No treba pokušati da se do drugog čitanja omogući da se uvrste i osobe s Downovim sindromom i određene kategorije osoba s intelektualnim oštećenjem te dobiju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem“, istaknula je Lukačić.