Samoborski fašnik kroz povijest

Fašnički običaji maskiranja u Samoboru imaju višestoljetnu tradiciju, a pisani dokumenti sa sigurnošću potvrđuju da su se fašnički balovi u Gradskoj vijećnici održavali još 1827. godine / Samoborski fašnik i dalje je najveća zabavna ali i turističko – gospodarska manifestacija Samobora, na kojoj važnu ulogu igra eno – gastronomska fašnička ponuda samoborskih ugostitelja.

“Bedaki noriju s’aki dan, a pametni samo na Fašnik!”

Karnevalska tradicija svoje korijene pronalazi u kršćanstvu. U devetom stoljeću, u vrijeme Grgura Velikog, propisana je crkvena mjera da se u ponedjeljak i utorak, uoči Čiste srijede ili Pepelnice, posti. Nedjelja koja je prethodila Pepelnici nazvana je, latinski, dominica carnis privii, ili bezmesna nedjelja. Narod ju je pojednostavljeno nazvao «karneval» ili, u prijevodu «mesopust», bezmesje.

Spaljivanje princa Fašnika

Negdje oko 15. vijeka, post je u najširim krugovima zamijenjen izrazito suprotnim običajima – jakom hranom, zabavom, pićem i maskiranjem pod kojim je sve dopušteno. Tako su nastala karnevalska veselja, ili poklade. Riječ «poklade» dolazi od riječi «klasti» ili maskirati, prerušavati se. «Fašnik» dolazi od naziva za pokladni utorak, kojeg su u starom Zagrebu nazivali – «fašenk».

Fašnički običaji maskiranja u Samoboru imaju višestoljetnu tradiciju, a pisani dokumenti sa sigurnošću potvrđuju da su se fašnički balovi u Gradskoj vijećnici održavali još 1827. godine, pa je to uzeto za službeni podatak, koji garantira da je ovogodišnji Samoborski fašnik 187. po redu. Od 1860. godine samoborski fašnik organizira Josip Kompare, čije su šale, bilježe kroničari, često bile politički obojane. Kompare je uveo i “alegorijska” kola u maskirane povorke, koja su satirički  komentar aktualnih društvenih zbivanja, a taj se običaj održao do danas i njeguju ga samoborski mjesni odbori u svojim fašničkim povorkama. Fašničke “spelancije” Kompare je smišljao cijele godine, a izgovarao ih je s pozornice na gradskom trgu gotovo trideset godina, pa je često imao problema s vlastima, a 1884. mu je zabranjena maskirana povorka. Napisao je i objavio knjigu uspomena “Ričet iz domaće kuhinje 1860-1880”, koja je prava antologija Kompareova humora. Njegovu tradiciju nastavlja Ogranak Matice hrvatske Samobor, koji svake godine za fašnik izdaje svoj satiričko – humoristički list istoga naziva.

Samoborski fašnik ima i svoje službeno glasilo. List „Sraka“ počeo je izlaziti za fašnik 1904. kao “satirično-ozbiljni-gospodarstveno- trgovačko-literarno-financijsko-politički prvi ilustrirani samoborski dnevnik”, kojeg je izdavalo tamošnje Turističko društvo. Nakladnik je bio samoborski tiskar Eugen Košak, koji je te godine pokrenuo i mjesečnik “Samoborski list – ljetovališni vjesnik”. Pod motom “Sraka ima dugi rep i pisano perje”, daje se satirični prikaz tog vremena, uz intrigantna lokalna podbadanja i šale. Od doba Austrougarske monarhije, preko jugoslavenskih država, do suvremene Hrvatske, “Sraka” bilježi vrijeme i običaje, rugajući se autoritetima svojim humorom i ironijom. “Sraka” se nikad nije zasnivala samo na lokalnim događajima i ljudima, iako je bila i ostala simbol Samoborskog fašnika. U izdanju Turističke zajednice grada Samobora, 110 godina stara „Sraka“ izići će i ove godine.

Narodna predaja kaže kako je fašnik “god” ili praznik svih muškaraca, pa se u samoborskom kraju na pokladni utorak priređuje svečani ručak, najčešće je to bila purica s mlincima te se obilno zalije vinom. Kao desert služe se krafne, ili kako vele Samoborci – “krafli”. Za to da fašnički izbor jela u današnje vrijeme bude daleko bogatiji, pobrinuli su se maštoviti samoborski ugostitelji, koji uz tradicionalne fašničke balove i izbor najboljih maski, u svojim objektima nude i brojne druge fašničke programe za djecu i odrasle.

Turistička atrakcija

Samoborski fašnik imao je i ima još uvijek važnu ulogu za turizam Grada.  Kao pogranično, tranzitno mjesto na slovensko-hrvatskoj granici, nije do 1862. godine trebao brinuti o turistima, prolazili su i dolazili ponovno. No te ga je godine željeznička pruga Zidani Most – Zagreb zaobišla, pa su Samobor i njegovi hoteli i restorani ostali  u zapećku. Tada je Odbor za uljepšavanje Samobora – prvo hrvatsko turističko društvo, osnovano još 1820. – pokrenulo niz akcija za turistički preporod grada. Gradonačelnik Šmidhen uspio je urediti termalno kupalište na postojećem sumpornom vrelu u Sv. Heleni kod Samobora, kasnije bilo poznato kao Šmidhenovo kupalište. U Samoborskom gorju održani su, u organizaciji Hrvatskog planinarskog društva i Hrvatskog sokola, 1875. prvi planinarski izleti u ovom dijelu Europe.I Fašnik je, tada u najboljim godinama i bez konkurencije, privlačio turiste, najviše Zagrepčane.

Samoborski fašnik i dalje je najveća zabavna ali i turističko – gospodarska manifestacija Samobora, na kojoj važnu ulogu igra eno – gastronomska fašnička ponuda samoborskih ugostitelja.

Fašnički likovi – Sudec i princeza Sraka

Tradicionalni krpeni “fašnik”, lutak kojeg se na kraju spaljuje, dio je fašnika od njegovih prvih dana do danas. Od 1906. godine u fašničku ceremoniju uvodi se uloga živog Princa Fašnika, kojem  na pozornici fašnički Sudec, na pokladni utorak dosudi lomaču. Živahni Princ Fašnik donosi promjene i pri ceremoniji otvaranja fašnika. Od 1906. on “preuzima vlast” u Samoborskoj slobodnoj fašničkoj republici, najčešće od gradonačelnika, te objavljuje “proglas”. Osim njega, fašnički likovi, koji s pozornice zabavljaju pučanstvo pričajući im šale i ironične komentare društvenih zbivanja, su Sudec, princeza Sraka (brbljava ptica koja sve zna, rado se sprda i ogovara) te Fiškal, čija je zadaća (neuspješna) obrana princa Fašnika.

Obje nedjelje za vrijeme trajanja fašnika, povorke mjesnih odbora na alegorijskim kolima, na originalan i satirički način „obrađuju“ aktualne (uglavnom političke) lokalne i globalne teme i tako nikomu ne ostaju dužni te oduševljavaju brojnu publiku na trgu i ulicama. Za nastup se pripremaju mjesecima, što se vidi po bogatoj scenografiji, kostimima, koreografiji i pomno pripremljenim tekstovima i podijeljenim ulogama. Grad Samobor im osigurava materijale za maskiranje te vrijedan novčani fond nagrada, koje se, ovisno od osvojenog mjesta, dijele svima. Ove godine će 13 mjesnih odbora podijeliti (prema zaslugama) 90.000 kuna samo za nagrade. Nastup mjesnih odbora ocjenjuje Prosudbena komisija, a kriteriji su kvaliteta i broj alegorijskih kola (minimalno 2), kvaliteta grupne maske (minimalno 30 sudionika), scenarij, scenski nastup i aktualnost. A svoje KUD-ove te bogatu tradicijsku ponudu eno i gastro specijaliteta svoga kraja, mjesni odbori predstavljaju u svojim taborima na ETNOcestu duž šetnice od Samoborskog muzeja do kraja Livadićeve ulice i tamo je dobra zabava zajamčena.

Dječji i Halternativni fašnik

Posebno atraktivne i posjećene obje su nedjelje povorke dječjih vrtića i osnovnih škola s područja Samobora. Mnoštvo djece, roditelja, odgajateljica i učiteljica svake je godine aktivno uključeno u kreiranje maštovitih povorki Dječjeg fašnika, u kojima nastupa oko 2.500 djece. Osim dječjih skupina iz područja Samobora uvijek se veselimo i malenim gostima iz cijele Hrvatske. Sva su djeca uvijek nagrađena krafnama i sponzorskim paketićima, a najoriginalnija maskirana skupina osnovnih škola na Pokladni utorak na glavnoj pozornici dobiva kipec Srake.

Posebne nagrade osigurane su i za najbrže i najsnalažljivije u fašničkoj orijentacijskoj trci za djecu “Srakotrk”, u organizaciji  OK Japetić, od muzeja do glavne pozornice. Djeca pronalaze kontrolne točke, gdje dobivaju oznaku prolaza na kartončiću. Prolaskom kroz cilj svako dijete dobiva zlatnu medalju i poklon paketiće sponzora. U trci sudjeluje 300-tinjak djece.

Dio Dječjeg fašnika je i SrakaFEST na maloj pozornici na Trgu Matice hrvatske, brojni ulični zabavljači, bubnjari, Sraka i srakice, klaun Ludek, pantomimičari, dječi zborovi… te radionice na kojima djeca pod stručnim vodstvom izrađuju maske u Maloj dvorani samoborskog kina.

Novi fašnički sport „Metloboj“ – hokej s metlama, po prvi put će se predstaviti na samoborskom klizalištu. Natjecati se mogu djeca, mame, tate, rodbina…kako kome  paše. Tamo će biti fašnički Sudec ali i profesionalni suci hokejaši iz Zagreba, a nagrade za najbolje bit će osigurane. Subotama i nedjeljama na klizalištu će biti Ples pod maskama, a za maskirane velike i male klizače, i klizanje i najam klizaljki bit će besplatni.

A za zagrijavanje i okrijepu, tu je i nova lokacija za najmlađe, Šator s kupolama pri muzeju, gdje mogu povesti i svoje roditelje na iće, piće, ples i zabavu!

Halternativni fašnik je od 2010. godine dio redovitog fašničkog programa, osmišljen kako bismo (uglavnom) mladima pružili nešto novo i drugačije, osvježili uhodani program te mu, kako i ime kaže, dali alternativu. Tamo su nastupala brojna poznata imena hrvatske rock scene, a na svoje su mogli doći i slušatelji elektronike. Ove će se godine održati na parkiralištu kod Samoborskog muzeja, u suradnji sa zagrebačkom Rakijarnicom, a nastupit će vinkovačka Septica našeg renomiranog strip crtača Dubravka Matakovića te zagrebački Antenat. Tamo će se odvijati i program izrade maski, nastupat će razni neafirmirani glazbeni izvođači te će okupiti  stare samoborske bendove iz 90-ih.

I na kraju, Samoborci imaju brojne mudre izreke, a od fašničkih, najpoznatije su dvije:

“Bedaki noriju s’aki dan, a pametni samo na Fašnik!”

“Deni masku, pa buš lepši!”

(zg-magazin)