Samo oko 6 % slijepih u Hrvatskoj ima posao

Samo oko 6 % slijepih u Hrvatskoj ima posao

Slijepe osobe u ruralnim sredinama su izložene riziku od diskriminacije i siromaštva

Predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić je na okruglom stolu u Hrvatskom saboru spomenuo i inkluzivni doplatak koji je u Hrvatskoj za slijepu osobu najniži u Europi

Ivana Vranješ

U povodu Dana Hrvatskog saveza slijepih u srijedu je u Hrvatskom saboru održan okrugli stol pod nazivom „Položaj slijepih i slabovidnih osoba u Republici Hrvatskoj”, na kojem su sudjelovali predstavnici ministarstava, Hrvatskog saveza slijepih te udruga slijepih i slabovidnih.

Okrugli stol je organizirala saborska zastupnica Ljubica Lukačić ne bi li senzibilizirala javnost, ali i potaknule mjerodavne institucije u rješavanju dugogodišnjih problema slijepih i slabovidnih.

Predsjednik Udruge slijepih Varaždinske županije Davor Janjušević je kao jedan od aktualnih problema istaknuo zapošljavanje slijepih što predstavlja vrh njihove integracije u društvo.

„Slijepa osoba je već u teškoj situaciji i mogućnost je da dođe u socijalnu izolaciju, a osobito ako je i nezaposlena”, rekao je Janjušević. Naglasio je kako je poražavajuće da je od 6000 slijepih u Hrvatskoj zaposleno njih između 5 i 7 %, a razlog tomu je što se te osobe obrazuju za nekonkurentna zanimanja na tržištu rada.

Na lošu situaciju u zapošljavanju slijepih osvrnuo se i predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić koji je rekao da se slijepe osobe obrazuju za zanimanja koja praktički ne više postoje. No naglasio je da slijepa osoba koja se obrazovala za telefonistu može raditi kao operater u pozivnom centru u raznim uredima i ministarstvima, ali se na tim mjestima vrlo malo zapošljavaju slijepe osobe.

Omogućiti obvezno učenje brajice

Kazao je da je važno slijepoj djeci omogućiti obvezno učenje brajice u školi te očekuje da će to podržati Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a i Hrvatski sabor u svojoj raspravi.

Perić je spomenuo i inkluzivni doplatak koji je u Hrvatskoj za slijepu osobu najniži u Europi. Taj doplatak je kompenzacijski novac kojim se pokrivaju troškovi prouzročeni invaliditetom i ne smiju se vezati uz imovinski cenzus.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak je naglasila je da mnoge slijepe osobe, posebno u manjim i ruralnim sredinama teže dolaze do prilika pa su isključene iz svijeta rada, ovise o socijalnim naknadama i na taj način su izložene riziku od siromaštva i diskriminacije.

„Vezano uz pritužbe slijepih i slabovidnih osoba istaknula bih postupanje u vezi ostvarivanja podrške roditeljstvu i ostvarivanja prava na rad u skladu sa stečenim obrazovanjem. Otvara se čitav niz pitanja, od nepostojanja adekvatne podrške roditeljstvu, do pitanja odabira obrazovnih smjerova”, izjavila je Slonjšak.

Državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa je istaknula da Vlada RH i Povjerenstvo Vlade za osobe s invaliditetom sustavno djeluju s ciljem učinkovitijeg rješavanja problema svih osoba s invaliditetom, pa tako i slijepih i slabovidnih.

„Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi u proteklom smo razdoblju nastojali poboljšati materijalni status osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi, kroz povećanje osnovice za osobnu invalidninu i dodatak za njegu i pomoć. Prošireno je pravo na status roditelja-njegovatelja osoba s teškim invaliditetom te se primjenjuje i na ostale članove obitelji, a ne samo na djecu. Trenutno 280 osoba ima status njegovatelja, a za ovaj instrument u 2018 godini je izdvojeno gotovo 200 milijuna kuna”, kazala je Pletikosa.

Osobni asistenti osigurani za 1700 korisnika

Naglasila je da u svrhu neovisnog života u zajednici Ministarstvo osiguralo usluge osobnog asistenta koje koristi više od 1700 korisnika. Također, u udrugama gluhih, nagluhih i gluhoslijepih je zaposlen 81 tumač znakovnog jezika te u udrugama slijepih 35 videćih pratitelja.

Za 2019. godinu za ove usluge osigurano je više od 125 milijuna kuna, a to je u odnosu na proteklo razdoblje povećanje za 30 milijuna kuna godišnje.

S ciljem osiguranja podrške i kretanja slijepih i slabovidnih osoba u travnju ove godine donesen je novi Zakon o korištenju psa pomagača.

Sanja Horvatić iz MZO-a je rekla da je Ministarstvo opredijeljeno za uključivanje svih slijepih i slabovidnih učenika, bilo u redovnom sustavu ili u posebnim ustanovama kao što je Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek. Najavila je da će se uz prilagođene udžbenike za slijepe učenike osigurati i posebna tehnologija koja je prilagođena njihovim potrebama.

Značajnu ulogu ima i zdravstvo. Doc dr. sc Mirjana Bjeloš s KB Sveti duh je rekla da Ministarstvo zdravstva i struka intenzivno djeluje na prevenciji novih slabovidnih osoba.

„Ministarstvo zdravstva je 2016. godine uvelo projekt prevencije slabovidnosti u djece u Republici Hrvatskoj, gdje svako dijete kad navrši četiri godine na kućnu adresu dobije pozivnicu za preventivni pregled vida. Godinu dana kasnije Ministarstvo i oftamološka struka osnovali su prvi Registar slabovidnosti u kojem se djeca kojoj je definirana slabovidnost prate i liječe , jer je ranu slabovidnost moguće liječiti i izliječiti do sedme godine života. Nažalost,  prevalencija, broj slabovidne djece je visok – 8 %. Naši su napori da ta djeca dobiju vid. Mogućnost izlječenja je više od 90 %”, istaknula je Bjeloš.