“Sada je vrijeme za akciju”

“Sada je vrijeme za akciju”

(Foto: COP26)

 „Sada je vrijeme za akciju“, poručio je Alok Sharma, predsjednik 26. UN-ovog summita o klimatskim promjenama. Cilj summita je svođenje emisije štetnih plinova na nulu i ograničenje rasta globalne temperature na 1,5 °C do 2050. Plastika nije bila u službenoj agendi summita

Aleksandra Mihajlović

Ovogodišnji summit Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, COP26, održan je od 31. listopada do 12. studenoga u Glasgowu, Škotska. COP je skraćenica za Konferenciju strana (engl. Conference of Parties). COP26 prvi je summit na kome je trebalo preispitati što je do sada postignuto od potpisivanja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama na summitu COP21, 2015. godine. Tada su se zemlje potpisnice obavezale na sljedeće: smanjiti emisiju plinova s učinkom staklenika; povećati proizvodnju obnovljive energije; zaustaviti rast globalne temperature ispod 2 °C, s ciljem da se ograniči na 1,5 °C; uložiti milijarde dolara pomoći siromašnijim zemljama da bi se borile s posljedicama klimatskih promjena.

Na ovogodišnjem summitu sudjelovalo je više od 20.000 delegata iz 167 zemalja. Američki predsjednik Joe Biden izjavio je kako je velika greška što Rusija i Kina nisu poslale svoje predsjednike na konferenciju.

Summit je izazvao brojne reakcije ekoloških nevladinih organizacija. Koje su paralelno s trajanjem summita pokušale promovirati svoje ciljeve. Neke su demonstrirale ispred dvorana u kojima se odvijao summit, a davale su i izjave na svojim portalima ili u drugim medijima. U središtu pažnje nekih nevladinih organizacija bila je plastika te su osvanuli naslovi tipa: »Plastika, ključna uloga u globalnom zagrijavanju« (SeaCleaners); »Kako da COP26 bude uspješan? Pričajte o plastici« (Open Democracy) itd.

Nepobitne činjenice i nedokazane tvrdnje

Kao i uvijek, sve priče počinju nepobitnim činjenicama (»oceani i šume su pluća planeta«), a zatim prelaze u nedokazane tvrdnje kako plastika utječe na klimatske promjene i globalno zagrijavanje. Tako se može pročitati: »u oceanima danas ima više mikroplastike nego što ima zvijezda u poznatom svemiru«; »plastika je odgovorna za smrt 1,5 milijuna morskih životinja svake godine«; »mehaničko i kemijsko recikliranje, kao i energijsko iskorištenje plastičnog otpada loša su rješenja s aspekta globalnog zagrijavanja te je najbolje odlagati plastični otpad«.

Čak je britanski premijer Boris Johnson prije summita, prilikom posjete školarcima izjavio: »Recikliranje ne funkcionira i to nije odgovor (op. a. na problem). Prestanite s proizvodnjom plastike, zaustavite prvu upotrebu plastike«.

Neke NVO tvrde da će plastika u idućem desetljeću više doprinositi efektu staklenika nego sve termoelektrane zajedno. Na neke od navoda na summitu i na njegovim marginama u medijima je oštro je reagirao David Blackmon iz korporacije Bloomberg Finance LP. Istaknuo je kako je, poput nafte i prirodnog plina, plastika sastavni dio naših života u 21. stoljeću.

Nema povratka u vrijeme prije 1950.

Blackmon je rekao: »Možemo očekivati da će iz Glasgowa u Škotskoj doći obnovljeni napadi usmjereni na naftu, prirodni plin i ugljen… Ova tri ’fosilna goriva’, bez kojih moderni život 21. stoljeća nikada ne bi bio moguć, postala su strašilo pokreta klimatskih alarmatora. Čija sva rješenja globalnog zagrijavanja počinju i završavaju ovim motorima privrednog rasta i prosperiteta koje bi zamijenili vjetrenjačama i solarnim panelima. Istovremeno s napadom na pouzdane i bogate izvore toplinske energije, može se očekivati i obnovljenu priču o zloj plastici i potrebi povratka u ’jednostavnija vremena’ kada smo svi koristili papirnate slamke, pili vodu iz slavine…

Nema veze što je plastika omogućila proizvođačima automobila da zadovolje sve veće zahtjeve za kilometražom vozila smanjenjem težine automobila; nema veze što je plastika sastavni dio svakog televizora, mobilnog telefona, I-Pada i bilo kojeg drugog uređaja koji će koristiti 20.000 delegata koji su doletjeli u Glasgow svojim privatnim avionima (koji također obilno koriste plastiku); nema veze što plastika čini 11–16 % vjetroturbina ili što se plastika također koristi u proizvodnji solarnih panela… Nema povratka u vrijeme prije 1950. To je fantazija…«

Postupna eliminacija ugljena

Na summitu je velika pažnja posvećena energiji, transportu i financijama. Pozvane su vlade, biznis, investitori i organizacije širom sveta da prijeđu na tzv. čistu energiju, uz ubrzanu postupnu eliminaciju ugljena i poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije. Favorizirano je, također, i ubrzanje prelaska na električna vozila, kao i na smanjenje krčenja šuma.

Neobavezujući sporazum o smanjenju potrošnje ugljena kao ’prljavog goriva’ koje ide prema budućoj zabrani – potpisalo je 77 delegata iz 46 zemalja, među kojima su: Poljska, Čile, Ukrajina i Vijetnam.

Sporazum, među ostalim, nisu potpisale: Kina, SAD, Indija i Australija. Na Danu financija 3. studenoga, oko 500 globalnih financijera najavilo je da će uložiti tisuće milijardi dolara ne bi li se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma za energetsku tranziciju u zemljama u razvoju. Nije poznato pod kojim uvjetima.

(Izvor: Svet polimera, 3/2021)

Dijeli
KOMENTARI
  • comment-avatar
    promatrač 23/11/2021

    Izvrstan tekst vrlo ugledne autorice i poznavateljice područja. Trebalo bi da taj tekst pročita što veći broj plastičara, naravno ako ih zanima,

  • Odgovori

    You have to agree to the comment policy.