S dolaskom bana Šokčevića u upravi počinje jačati hrvatski jezik
(Foto: Wikipedija)
Pod njegovim predsjedanjem održavaju se dva zasjedanja Hrvatskoga sabora, na kojima sabornici nisu bili jedinstveni kako urediti odnose s Mađarima i Austrijancima, a pojavila se i starčevićanska opcija o samostalnoj Hrvatskoj
Dogodilo se na današnji dan, 19, lipnja:
1860. – Pošto je tadašnji ban Josip Jelačić obolio, Josip Šokčević postao je banski zamjenik, a uz preporuke bosansko-srijemskoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera, car Franjo Josip I. imenovao ga je novim hrvatskim banom 19. lipnja 1860. Već u prvim danima svojega banovanja odlučuje o jačanju hrvatskog jezika u upravi, a činovnici su morali učiti hrvatski i prema narodu se ophoditi s dužnim poštovanjem. Na tragu carske Listopadske diplome ban Šokčević saziva Bansku konferenciju od 55 hrvatskih uglednika, koja je trebala dati prijedloge o novom izbornom zakonu za Hrvatsku i preuređenju Habsburške Monarhije. Šokčević dopušta obnovu političkih stranaka. No razočarala ga je ponovna centralizacija državne uprave u Beču i manje ovlasti nakon Veljačkoga patenta 1861.
Pod njegovim predsjedanjem održavaju se dva zasjedanja Hrvatskoga sabora, na kojima sabornici nisu bili jedinstveni kako urediti odnose s Mađarima i Austrijancima, a pojavila se i starčevićanska opcija o samostalnoj Hrvatskoj. Inače, bio je umnogome zaslužan za poticanje gospodarskoga života, a u njegovu mandatu počinje gradnja glavnih željezničkih pruga. Uz njegovu pomoć, u Zagrebu je 1864. organizirana Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba.
1864. – Pravnik i ekonomist, povjesničar, rodonačelnik hrvatske geopolitike, pravaški političar Ivo Pilar rođen je 19. lipnja 1864. u Zagrebu, u kojem je i umro 1933. U političkom životu zalagao se održanje višenacionalne i multikulturne Habsburške Monarhije, ali pod uvjetom da se u državnom i nacionalno-političkom smislu reformira, a u Kraljevini SHS bio je politički proganjan jer je smatran pristašom Habsburške Monarhije. Poslije povratka iz BiH u Zagreb 1920. godine politički je i policijski progonjen te je doveden pred sud, pa od tada više politički ne djeluje javno, ali je bio u kontaktima s najistaknutijim hrvatskim političarima, blizak Hrvatskoj seljačkoj stranci.
Ivo Pilar bio je znanstvenik i publicist širokih interesa, a zanimala su ga mnoga područja, u kojima je i djelovao: umjetnost, povijest, sociologija, psihologija, demografija i politička geografija. Njegova su najvažnija djela studija Secesija, kojom stječe »legitimaciju teoretičara modernizacije«, stručni rad o recepciji Općeg austrijskog građanskog zakonika u BiH, pionirski rad u hrvatskoj psihologiji Borba za vrijednost svoga »ja« – Pokus filozofije slavenskoga individualizma i dr. O Pilarovoj smrti postoje i danas dvije verzije: jedna je da je počinio samoubojstvo, i druga, vjerojatnija li neslužbena, da su ga ubili beogradski agenti.
1990. – U gradiću Schengenu države Beneluksa te Francuska i Zapadna Njemačka sklopile su dogovor o ukidanju osobnoga nadzora na međusobnih granicama, koji vrijedi od 1.1. 1992.
1991. – Sovjetska vojska konačno je napustila teritorij na kojem je bila od sovjetske ofenzive na njemačku okupacijsku vojsku u Mađarskoj potkraj rujna 1944. (zg-magazin)