Rudi Supek – otac moderne sociologije
(Hrvatski državni arhiv čuva osobni arhivski fond Rudija Supeka (HR-HDA-1780) u količini od 108 arhivskih kutija u kojem je i Supekova fotografija snimljena prilikom dodjele odličja Legije časti 1989. u Parizu / Izvor: HDA)
Na današnji je dan, 2. siječnja 1993. u Zagrebu preminuo Rudi Supek, istaknuti sociolog, filozof, psiholog i ekolog, stariji brat fizičara i književnika Ivana. Rođen je u Zagrebu 8. travnja 1913.
O Supekovoj smrti pisali su i svjetski mediji poput Der Spiegela i Le Mondea, što ne treba čuditi s obzirom na to da ga je jedan od vodećih svjetskih sociologa i filozofa, Jürgen Habermas, ovjenčao nazivom “otac moderne sociologije”.
Širinom svog znanstvenog djelovanja i erudicije na polju humanističkih znanosti (sociologije, psihologije, filozofije, antropologije, ekologije) Supek je spadao u svjetski znanstveni vrh svoga doba i svoje generacije.
Znanstveni i sveučilišni rad
Nakon završenog studija filozofije 1937. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u Parizu je studirao te kasnije 1952. i doktorirao psihologiju. Doktorat postiže i u Zagrebu. Nakon toga paralelno se posvećuje znanstvenom i sveučilišnom radu. Znanstveni dio prvenstveno se odnosi na Institut za društvene nauke Sveučilišta u Beogradu i Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, čiji je jedan od osnivača). Što se tiče sveučilišnog rada, spomenimo da je 1963. utemeljio Odsjek za sociologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a predavao je na nizu svjetskih i domaćih sveučilišta i visokih škola od New Yorka preko Dortmunda, Dubrovnika i Sarajeva.
Provedenim sociološkim istraživanjima i rezultatima na polju empirijske i teorijske sociologije Supek se smatra ocem hrvatske, ali i rodonačelnikom jugoslavenske sociologije.
Znanstveni rad dodatno je upotpunio osnivanjem i uređivanjem dvaju časopisa europskog i svjetskog ugleda, Pogledi (1952-1954) i Praxis (1964-1975), kao i vođenjem Korčulanske ljetne škole (1963-1974), koja je kao simpozij okupljala vodeće svjetske filozofe i sociologe.
Dodajmo ovome da je iz Supekovog pera izašlo preko dvadeset stručnih knjiga, prvenstveno sociološke i psihološke orijentacije.
Knjigom Ova jedina zemlja: Idemo li u katastrofu ili treću revoluciju 1973. godine, među prvima je na ovim prostorima potaknuo je pažnju šire javnosti na sve izraženije ekološke probleme suvremene civilizacije.
Sudjelovanje u borbi protiv fašizma
Rudi Supek je bio posebno ponosan na svoje sudjelovanje u borbi protiv fašizma, kao pripadnik francuskog pokreta otpora za vrijeme Drugog svjetskog rata tijekom studija u Parizu.
Nakon hapšenja i deportacije u nacistički konclogor Buchenwald, sudjelovao je u stvaranju povijesti kad je zahvaljujući jakoj političkoj organizaciji logoraškog međunarodnog odbora čiji je bio član, zajedno sa svojim drugovima razoružao preostale esesovce i stražare. Time je Buchenwald postao jedini veliki nacistički logor koji se sâm oslobodio prije dolaska savezničkih trupa.
Nema sumnje da je ovo ratno iskustvo utjecalo na Supekovo doživotno zastupanje ideja slobode i humanizma i protivljenje svim vrstama ksenofobije i isključivosti. Ta njegova dosljednost s vremenom je bila prepoznata u svjetskim razmjerima, pa su mu tako dodijeljena i priznanja, od njemačkog odličja Kämpfer gegen Faschismus (1965), preko francuskog odlikovanja za postignuće na području znanosti (1984), do najvećeg francuskog odličja Legije časti (1989). (ZG-magazin)