“Ruđerov” kemičar opisao novu metodu učinkovite razgradnje PET plastike

“Ruđerov” kemičar opisao novu metodu učinkovite razgradnje PET plastike

(Foto: IRB)

Najnovije istraživanje kemičara s Instituta Ruđer Bošković pokazuje da mehanokemijsko mljevenje i starenje pri sobnoj temperaturi i tlaku posjeduju izniman potencijal za razgradnju otpadne PET plastike.

Rezultati istraživanja su objavljeni u uglednom časopisu ChemSusChem u radu pod naslovom Highly Efficient Solid-State Hydrolysis of Waste Polyethylene Terephthalate by Mechanochemical Milling and Vapor-AssistedAging. Zbog izuzetno dobrih recenzija tekst je zaradio VIP status i naslovnicu ovog uglednog časopisa.

Za razliku od plastičnih materijala poput polietilena iz plastičnih vrećica, polipropilena u ambalaži za hranu ili polistirena u čašicama za kavu ili jogurt koji su kemijski vrlo inertni, PET je podložan razgradnji odnosno depolimerizaciji na sastavne dijelove.

To se postiže u procesima hidrolize i glikolize koji se odvijaju pri visokim temperaturama od 100 do 300 °C i tlakovima do čak 200 bara u odgovarajućem organskom otapalu.

Dr. sc. Vjekoslav Štrukil iz Laboratorija za fizikalno-organsku kemiju IRB-a uspješno je pri sobnoj temperaturi i tlaku razgradio PET na monomer tereftalnu kiselinu. Ona je ujedno i polazna sirovina za proizvodnju ove plastike.

Mljevenje u čvrstom stanju tzv. mehanokemija, postalo je vrlo popularno zbog visoke učinkovitosti, jednostavnosti, brzine, kao i činjenice da se ovom tehnikom znatno smanjuje ili potpuno izbjegava upotreba toksičnih organskih otapala u kemijskim reakcijama.

»Zanimljivo je napomenuti kako je Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC) 2019. godine uvrstila mehanokemiju, kao i razgradnju polimera na monomere među deset kemijskih inovacija koje će promijeniti svijet. Unatoč tome, mehanokemijska depolimerizacija PET-a još nije bila opisana u znanstvenoj literaturi«, ističe dr. Štrukil.

Kuglično mljevenje bez upotrebe organskih otapala je omogućilo praktički kvantitativnu pretvorbu otpadnog PET-a u sirovu tereftalnu kiselinu u kratkom vremenu s iskorištenjima od 99 %.

Dobivena tereftalna kiselina je visoke čistoće, veća čak od 98 posto, što je važan parametar u postupku proizvodnje recikliranog PET-a, naglašavaju u IRB-u. (ZG-m)

Komentiraj

*