Rudarski fakultet ponudio izradu studije o zagrebačkim klizištima

Prognozne karte opasnosti i ugroženosti od klizanja sadrže informacije na temelju kojih se mogu planirati mjere za ublažavanje posljedica klizanja

Na prijedlog Rudarsko-geološko-naftnog fakuklteta (RGNF) Sveučilišta u Zagrebu sazvana je tematska sjednica Odbora za prostorno uređenje pri Gradskoj skupštini na kojoj je danas održana prezentacija pod nazivom Klizišta u Gradu Zagrebu: znanost i praksa, u sklopu koje su predstavljene mogućnosti praktične primjene rezultata znanstvenih istraživanja klizišta u sustavu prostornog uređenja Grada Zagreba. Povod za sazivanje sjednice jest pojačana aktivnost klizišta na području grada Zagreba. Naime, tijekom 2013. i 2014. godine zabilježeni su opasni pomaci u više od 60 klizišta u podsljemenskoj zoni, uključivo i najvećeg zagrebačkog klizišta Kostanjek (u Podsusedu) što je oštetilo komunalnu infrastrukturu, obiteljske kuće, nenaseljena područja, ali i ugrozilo ljudske živote.

Tijekom posljednjih 150 godina, na području Grada Zagreba nisu zabilježeni niti približno slični događaji, a vjerojatnost ponovnog aktiviranja ekstremno velikog broja klizišta izravno ovisi o vjerojatnosti pojave istih ili sličnih količina oborina (kiše i snijega).

U tom je smislu predloženo da se razmotri mogućnost izrade karata postojećih klizišta, kao i prognozne karte opasnosti i ugroženosti od klizanja koje sadrže informacije na temelju kojih se mogu planirati mjere za ublažavanje posljedica klizanja kroz sustav prostornog uređenja, odnosno odgovarajuće planiranje namjene zemljišta i definiranje uvjeta građenja.

U sklopu prezentacije koju je održala izvanredna profesorica RGNF-a dr. Snježana Mihalić Arbanas govorilo se o rezultatima istraživanja provedenim u suradnji s Građevinskim fakultetom u Rijeci (Hrvatska grupa za klizišta) u sklopu hrvatsko-japanskog znanstvenog projekta koji se provodio na području zagrebačke podsljemenske zone od 2009. do 2014. godine. Za to područje izrađene su i karte klizišta.

Mihalić Arbanas je istaknula kako je u posljednjih pet godina u hrvatskoj znanosti napravljen bitan pomak i ustvrdila kako je minimalni preduvjet za definiranje zaštite od klizišta je evidencija postojećih klizišta. Potencijalno klizište na području Zagreba je svaki teren čiji nagib prelazi 3°. Iako je Zagreb od 1963. godine počeo pratiti klizišta i izradio jednostavnu kartu klizišta, nove metodologije omogućavaju izradu preciznijih i iscrpnijih karata koje mogu biti u koriti prilikom predviđanja budućih događanja.

Svjetski centar izvrsnosti za klizišta

»Hvala Bogu da na Sveučilištu u Zagrebu imamo i Rudarasko-naftno-geološki fakultet«, poručio je član Odbora Andrija Mikulić (HDZ) istaknuvši i da Hrvatska grupa za klizišta dobila status Svjetskog centra izvrsnosti za klizišta te stoga nema razloga tražiti rješenja negdje drugdje. Upozorio je da su u Zagrebu izdane građevinske dozvole za neke lokacije iako je bilo poznato da je riječ o potencijalnim klizištima te se usprotivio takvoj praksi. Poručio je kako svake godine u gradskom proračunu ima sve manje novca za sanaciju klizišta te će 22 milijuna koliko se u 2015. planira utrošiti u tu svrhu dostajati za svega četiri do pet klizišta.

Član Odbora mr. sc. Grgo Jelinić (HSU) ocijenio je kako je sanacija klizišta vrlo skupa i začudilo ga je da se omogućava gradnja na područjima koja mogu proklizati.

Snježana Mihalić Arbanas kaže da Zagreb ima kvalitetan teren u usporedbi sa svjetskim prosjekom te se klizišta aktiviraju uslijed povećanih oborina, ali i zbog djelovanja ljudi (gradnje, kopanja). »No najveći je problem kada se klizište aktivira na prostoru u privatnom vlasništvu, mnogi ljudi tada ne mogu samostalno isfinacirati sanaciju i ostaju bez svojih kuća«, rekla je.

Gradski zastupnik Davor Štern mišljenja je da razloge povećane aktivnosti zagrebačkih klizišta treba tražiti i u propusnosti vodoopskrbnog sustava u kojem se gubi oko 50 posto vode, koja se onda širi, slijeva i zadržava gdje ne bi trebala. Podsjetio je da u zagrebačkom vodoopskrbnom sustavu još ima azbestnih cijevi koje su još prije 20 godina trebale biti izbačene iz uporabe, a koje su vrlo krhke i lako se oštećuju.

»Često uštedama ne štedimo novce, nego ih raspiamo«, zaključio je potpredsjednik Gradske skupštine Davor Bernardić (SDP) koji je predložio da se razmotri mogućnost rebalansa gradskog proračuna ne bi li se napravio nekakav akcijski plan za klizišta.

Njegovog stranačkog kolegu i člana Odbora Zvanu Brumnića zanimalo je kakve su uopće mogućnosti preventivnog djelovanja te koliko bi koštala izrada studije o zagrebačkim klizištima.

Damir Jurinović hipotetski je ustvrdio da će sutdija pokazati da umjesto dosadašnjih 1000 u Zagrebu ima »3800 klizišta« za čiju sanaciju neće biti onda dovoljan ni osjetno veći iznos od sadašnjih 20 milijunja kuna. Stoga je predložio da se neka klizišta, za koja se ocjeni da se to može, jednostavno pusti da odrade svoje.

Miro Jukić, voditelj odsjeka za održavanje klizišta i odvodnju atmosferskih voda pri resornom gradskom uredu napomenuo je kako bi trebalo oformiti geološki katastar koji bi bio mjesto za preventivne aktivnosti na klizištima. Za to bi godišnje, procijenio je trebalo izdvojiti između 300 i 400 tisuća kuna godišnje.

Nakon provedene rasprave postignut je dogovor da će se svoj zaključak o navedenim temama Odbor dati na slijedećoj sjednici, no prije toga članovi Odbora namjeravaju još posjetiti RFGN, kao i dobiti informaciju o cijeni izrade karata, odnosno studije o klizištima, kao i troškove radne skupine koja bi u konačnici provodila taj projekt.

Boris Jagačić