Rođen Petar IV. Zrinski – “štit kršćanstva i strašilo Turaka”, počela operacija Overlord

(Foto: Wikipedija)

Akcijom Overlord u Normandiji je počelo iskrcavanje savezničke vojske, čime je naposljetku otvorena i tzv. druga fronta, koju Sovjetski Savez zahtijeva još od njemačkoga napada na nju. Iz engleskih luka otplovilo je 4000 velikih i nekoliko tisuća manjih brodova i u prvome valu iskrcalo se osam divizija, za njima dolazi još 78 divizija

Dogodilo se na današnji dan, 6. lipnja:

1621. – Vojskovođa, pjesnik i hrvatski ban Petar IV. Zrinski rođen je 6. lipnja 1621. u Vrbovcu, a ubijen je 1671. Petar je, poput starijeg brata, bio velik ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama, a osobito kad je s višestruko slabijom vojskom razbio Deli-pašu Badanjkovića i Ali-pašu Čengića. Koliko je bio sjajan ratnik i velik junak, najbolje govori podatak da ga je sam kralj opisao kao »štit kršćanstva i strašilo Turaka«.

Zrinski je sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom nastavio borbu za hrvatska prava koju je započeo njegov brat Nikola, pa se tako povezao s glavnim ugarskim vođama. Povod za nezadovoljstvo bio je sramotni Varšavski mir, kojim su 1664. godine Osmanlije, premda poraženi u bitki, od bečkoga dvora dobili pravo da zadrže sav do tada osvojeni teritorij. Slabljenjem hrvatsko-ugarskoga saveza, koji se raspao i zbog različitih ideja i načina vođenja urote, sve je saznao bečki dvor. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan u Beču su caru tj. kralju željeli objasniti razloge hrvatskoga nezadovoljstva, međutim Leopold I. dao ih je uhititi i osudio na smrt te ubio odsijecanjem glave.

Petar Zrinski bio je imenovan hrvatskim banom nakon smrti starijeg brata Nikole 1665., ali je dužnost službeno preuzeo tek tri godine kasnije zbog raznoraznih političkih kalkulacija bečkoga dvora. Petar Zrinski bio je i pjesnik, a godine 1660. preveo je s mađarskoga jezika i u Veneciji izdao poznati spjev svojega starijega brata Nikole Zrinskog Čakovečkog – Adrianskoga mora Sirena.

1854. – Jedan od glavnih hrvatskih jezikotvoraca, romanopisac, novelist, i pjesnik te odvjetnik, Ante Kovačić, rodio se 6. lipnja 1854. u mjestu Oplazniku iznad Sutle, a umro 1889. u Zagrebu. Njegov prvi veliki roman, na razmeđu romantizma i realizma, bio je Baruničina ljubav, nakon kojeg slijedi travestija Smrt babe Čengićkinje, kojom je s pravaških nacionalnih pozicija ismijavao ilirsku i jugoslavensku ideologiju, karikirajući kultno Mažuranićevo djelo Smrt Smail-age Čengića. Napisao je i romane Fiškal i Među žabari, koji je ostao nedovršen, a od značajnijih pripovijesti izdvajaju se Ladanjska sekta i Zagorski čudak.

Kovačić je ipak najpoznatiji po svom glavnom djelu, romanu U registraturi. To najimpresivnije djelo hrvatske narativne proze druge polovice 19. stoljeća od 1888. izlazi u Vijencu u nastavcima, a 1911. u knjizi kao roman.

Inače, Kovačić je prošao mučan i naporan život kroz škole i kao advokatski pripravnik, a nakon položenog doktorata bio je koncipijent te je vodio i vlastitu advokaturu u Glini, siromašnom kraju, u kojem je često strankama od vlastitog novca plaćao biljege. Bio je istaknuti pristaša Stranke prava,. Nekoliko dana prije selidbe iz Gline u Đurđevac doživio je, pretpostavlja se, živčani slom na putu prema Zagrebu, na kojem je dobio i upalu pluća te je od nje i umro.

1523. – Švedskom zavladao kralj Gustav I. Vasa; državu je oslobodio od danske vrhovne vlasti i doveo do raspada Kalmarske unije iz 1397.

1944. – Akcijom Overlord u Normandiji počelo iskrcavanje savezničke vojske, čime je naposljetku otvorena i tzv. druga fronta, koju Sovjetski Savez zahtijeva još od njemačkoga napada na nju. Iz engleskih luka otplovilo je 4000 velikih i nekoliko tisuća manjih brodova i u prvome valu iskrcalo se osam divizija, za njima dolazi još 78 divizija, tako da je 18. 6. na kontinentu već 619 000 savezničkih vojnika, do kraja srpnja ih je već više od milijun, a Nijemci i prva pojačanja s istočnih bojišta dovoze od 12. 6.

1946. – U Jagniątkówu u Šleskoj umro pripovjedač i dramatičar Gerhart Hauptmann (rođen. 15. 11. 1862.), istaknuti predstavnik njemačkoga naturalizma (prototip naturalistička drame su Tkalci iz 1892.). Prikazuje likove iz svakodnevne radne okoline te umjetničkih krugova; piše povijesne drame i komedije; 1912. dobio Nobelovu nagradu za književnost.

1961. – U Švicarskoj umro psihoanalitičar Carl Gustav Jung (rođen 26. 7. 1875.), utemeljitelj analitičke dubinske psihologije. Bavio se razinom kolektivnog nesvjesnog; začetnik je teorije o tipovima ličnosti (introvertirani, ekstrovertirani).

1968. – Arapski ekstremist iz Jordana u Los Angelesu, u državi Kaliforniji, ubio političara Roberta Kennedyja (rođen 20. 11. 1925.); od 1961. do 1964. godine ministar je pravosuđa, a zatim senator države New Yorka i demokratski predsjednički kandidat, kojemu su pripisivali velike šanse za pobjedu.

1982. – Izraelska vojska ušla na pogranično libanonsko područje kako bi s pojasa širokog 40 km protjerala jedinice Palestinske oslobodilačke organizacije koja gađa Izrael i kako bi blokirala zapadni Beirut, u kojem je palestinski vojni stožer.

2001. – Bivši predsjednik Argentine Carlos Saúl Menem uhićen i stavljen pod kućni pritvor pod optužbom da je sudjelovao u trgovini oružjem s Hrvatskom i Ekvadorom; pušten pošto je plaćena visoka jamčevina. (zg-magazin)