Rođen Milan Sachs, lansiran Mariner 4, odstupila Željezna Lady
(Priprema za vaganje Marinera 4, 1. studenoga 1964.)
Mariner 4 je na put prema Marsu krenuo ujutro 28. studenoga 1964. godine. Lansiranje je prošlo besprijekorno i sonda je nakon dva dana leta prevalila 800 000 km. Bila je to prva uspješna misija na Mars
Dogodilo se na današnji dan, 28. studenoga:
1852. – Hrvatski slikar Nikola Mašić rođen je 28. studenoga 1852. u Otočcu , a umro 1902. u Zagrebu. Studirao je slikarstvo u Beču, Münchenu i Parizu te se usavršavao u Italiji, a u Zagrebu je od 1884. godine bio profesor crtanja. Njegovo slikarstvo može se okarakterizirati kao idilični akademizam, a glavni su motivi seoske, uglavnom posavske idile i studije običnih ljudi, najčešće Ličana i Posavaca. Mašić je s Josipom Vancašem napisao knjigu o đakovačkoj katedrali, a do smrti je bio i ravnatelj Strossmayerove galerije.
1884. – Hrvatski operni dirigent, skladatelj, dugogodišnji koncertni majstor i korepetitor Milan Sachs rođen je 28. studenoga 1884. u Češkoj, u mjestu Lišovu kraj Budĕjovica, a umro 1968. u Zagrebu. Završio je studij violine na konzervatoriju u Pragu i odmah je postao član orkestra Češke filharmonije. Bio je koncertni majstor kazališnog orkestra u Beogradu, nastavnik u Muzičkoj školi u Novom Sadu, a potom koncertni majstor i korepetiror zagrebačke Opere u kojoj je bio i dirigent. Uz prekide bio je direktor opere u Brnu te do smrti operni dirigent u Zagrebu. U operi i na koncertu bio je poznat kao beskompromisan borac za poštivanje notnog zapisa i točno izvođenje autorova djela, a preciznom i sugestivnom dirigentskom gestom postizao je vrhunske domete izvođačkih ansambala.
1949. – Kulturni i javni djelatnik, hrvatski povjesničar i arhivist Emilij Laszowski umro je 28. studenoga 1949. u Zagrebu u 82. godini života. Već se kao gimnazijalac zanimao te proučavao stare isprave u rodnom Brlogu. Studirao je medicinu u Grazu, a diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, pa se nakon toga zaposlio u Zemaljskom arhivu. Sređivao je arhivsku građu brojnih hrvatskih arhiva, koju je znatno unaprijedio, kao i cijelu struku. Bio je urednik mjesečnika za genealogiju, biografiju, heraldiku i sfragistiku, uredio je knjigu Znameniti i zaslužni Hrvati, a na njegov poticaj osnovani su 1907. godine Muzej grada Zagreba s arhivom i zagrebačka Gradska knjižnica, kojima je bio ravnatelj. Sudjelovao je u osnivanju Društva za spašavanje, prethodnice Hitne pomoći, te osnovao Družbu Braće hrvatskoga zmaja, u kojoj je bio prvi veliki meštar i urednik njihova glasila Hrvatski zmaj.
1910. – U Châteauneufu (Francuska) je umro geolog i mineralog Dieudonne Dolomieu (rođen 23. 6. 1750.). Mineral dolomit nazvan je po njemu; zbog ljubavi prema znanosti napušta malteški red, putuje cijelom južnom Europom te neumorno istražuje i opisuje njezin geološki i mineraloški sastav.
1886. – U New Yorku umro književnik Washington Irving (rođen 3. 4. 1783.), koji je slavu stekao čudnim, bizarnim i humorističnim pričama (Povijest New Yorka, Legenda o sanjivoj dolini).
1896. – U Budimpešti je počela voziti prva električna podzemna željeznica u kontinentalnoj Europi, koja radi i danas.
1917. – Temeljem revolucionarne Deklaracije o pravima naroda Rusije (15. 11. 1917.) Finska i Litva proglasile su neovisnost. Finska se tada odcijepila od Rusije, a Litva je to učinila 24. 12. te se našla pod njemačkim nadzorom.
1919. – Prva žena ušla u britanski parlament. Uspjeh u borbi za ravnopravnost spolova ostvarila je Lady Astor, britanska aristokratkinja rođena u SAD-u.
1943. – U Teheranu počeo prvi u nizu sastanaka na kojima su se kovali planovi za pobjedu Saveznika i podjelu svijeta na interesne zone nakon Drugog svjetskog rata. Na četverodnevnoj američko-britansko-sovjetskoj konferenciji na vrhu (Roosevelt, Churchill, Staljin); u vezi s Jugoslavijom zaključuju da će temeljito povećati poomoć partizanima te će podupirati sporazum oslobodilačkog pokreta iu izbjegličke vlade.
1964. – Pomoću rakete Atlas-Agena D iz Cape Canaverala lansirana svemirska letjelica Mariner 4. Kraj Marsa je preletjela 14./15. srpnja 1965. te na Zemlju poslala prve fotografije njegove površine koje su Mars pokazale kao beživotan planet pun kratera, s niskim atmosferskim tlakom i bez magnetnog polja. Mariner 4 je na put prema Marsu krenuo ujutro 28. studenoga 1964. godine. Lansiranje je prošlo besprijekorno i sonda je nakon dva dana leta prevalila 800 000 km. Bila je to prva uspješna misija na Mars.
Do sada su letjelice proletjele pokraj svih planeta (prvi prolet Marsa izvela je američka letjelica Mariner 4, 1964), sletjele na Veneru (sovjetska Venera 7, 1970), Mars (sovjetski Mars 3, 1971), Saturnov mjesec Titan (europski Huygens, 2005) te asteroid Itokawa (japanska Hayabusa, 2005). Baloni su ispušteni u atmosferu Venere (Vega 1, 1985), Marsom voze istraživački roboti (Sojourner, 1997), a automatske letjelice ušle su u orbitu oko Venere, Marsa, Jupitera i Saturna.
U pripremi su i prvi međuplanetarni letovi svemirskih brodova s ljudskom posadom. Tijekom tih letova, koji bi trajali najmanje četiri mjeseca do Venere ili sedam mjeseci do Marsa, članovi posada bi uz psihičko opterećenje zbog duga boravka u skučenom prostoru bili izloženi i gubitku mišićne mase i kalcija u kostima te opasnosti od kozmičkoga zračenja.
1990. – Nakon unutarstranačkog previranja Margaret Thatcher, prva žene na položaju premijerke Ujedinjenog Kraljevstva, zbog čvrstih stavova prozvana Iron Lady (Željezna Lady) podnijela je ostavku na premijersko mjesto i obratila se britanskoj javnosti priopćivši tu odluku. Nakon 11 i pol godina neprekinute vlasti u Downing streetu 10 zamijenio ju je John Major.
(zg-magazin)
