Rođen Ivan Prebeg, Osmanskim carstvom zavladao Sulejman Veličanstveni
Svjetski prvak u poluteškoj kategoriji naslov je izgubio nakon samo nekoliko mjeseci porazom od Talijana Del Pappe
Dogodilo se na današnji dan, 22. rujna
1933. – Hrvatski boksač Ivan Prebeg rodio se 22. rujna 1933. u Josipdolu, a umro 1995. u Zagrebu. Pobjegao je iz Jugoslavije prvo u Austriju, pa potom u Francusku. Boksao je u amaterskim klubovima, a tek u dobi od 28 godina postao je profesionalac – i pobijedio je već u svojoj prvoj profesionalnoj borbi. U Zagreb se vratio 1967., a dvije godine kasnije osvojio je naslov svjetskog prvaka u poluteškoj kategoriji: u 15 rundi na bodove pobjeđuje Velšanina Eddieja Avotha. Međutim, naslov je izgubio već nakon nekoliko mjeseci od Talijana Del Pappe te je ubrzo potom njegova karijera završila. Ukupno je u profesionalnoj karijeri imao 50 mečeva, od toga 32 pobjede, 16 poraza i dvije neodlučne borbe.
1989. – Hrvatski pjesnik, putopisac, prevoditelj i novinar Stojan Vučićević umro je 22. rujna 1989. u Zagrebu, a rođen je 1941. u Turkovićima u Hercegovini. Filozofski fakultet završio je u Zadru. Bio je urednik književnog časopisa Vidik, novinar lista za kulturu Telegram te urednik književne revije Republika. Radio je na televiziji kao redaktor. Autor je mnogih pjesničkih zbirki, od kojih su najpoznatije Greben, Siga. Čavli i Šibanica te putopisne proze Podmornica.
1991. – S danom 22. rujna 1991. zauzete su sve vojarne JNA u Varaždinu. Prema zapovijedi vrhovnoga zapovjednika Hrvatske vojske Franje Tuđmana, blokada vojnih objekata u Varaždinu počela je devet dana prije zauzimanja, a već sljedećeg jutra svi objekti JNA bili su blokirani. Tih je dana trajao psihološki i informativno-propagandni rat, pregovori i borbe za varaždinski garnizon i korpusni centar, a borbe za ostale korpusne dijelove (Koprivnica, Bjelovar) trajale su do kraja rujna, kada je prestao postojati 32. varaždinski korpus. Prvo je osvojena vojarna »15. maj« s pristožernim postrojbama, pa vojarna »Jalkovečke žrtve« s 32. mješovitim artiljerijskim pukom, potom vojno skladište Varaždin Breg te vojarna »Kalnički partizani« s 32. mehaniziranom brigadom i zapovjedništvom varaždinskoga korpusa.
1499. – Mirom u Baselu Švicarska ostvarila neovisnost nakon rata s njemačkim kraljem Maksimilijanom I.
1520. – Nakon smrti sultana Selima I. Okrutnog, koji je od 1516. godine i kalif, zavladao Sulejman II. Kanuni (arapski Qānūnī: zakonodavac, po europskim historiografima Veličanstveni ili Veliki), osmanski sultan od 1520 (Trabzon, 6. XI. 1494 – Siget, 7. IX. 1566); osvajanjima postigao najveći teritorijalni i kulturni vrhunac Osmanskog carstva.
Najveće teritorijalno proširenje Carstvo dobiva osvajanjima ostataka Srbije, većega dijela Slavonije i Ugarske, otoka na Egejskom i Jonskome moru, dijela Gruzije, Krima, Mezopotamije, Jemena, Tripolisa, Tunisa i Alžira. Godine 1529. krenuo je na pohod do Beča i opsjeo ga (prva opsada Beča), ali je bio odbijen. Njegov prodor prema Beču 1532. zaustavio je Nikola Jurišić kraj Kőszega, nakon čega se osmanska vojska vratila, pustošeći Štajersku, Podravinu i Posavinu.
Sulejmanov posljednji vojni pohod na Ugarsku zaustavio je Nikola Zrinski 1566. pod Sigetom, gdje je Sulejman i umro. Za njegove vladavine bili su skršeni posljednji buntovnički pokreti u unutrašnjosti, bilo je organizirano sudstvo i mnogobrojnim zakonima utvrđeno kazneno pravo, bila su uređena pitanja posjeda i ovisnosti seljaka o feudalcima. Politička i gospodarska moć Carstva uvjetovala je uspon umjetnosti i književnosti, a Carigrad (Istanbul) postao je intelektualno središte islama. Sulejman je i sam pisao stihove pod pseudonimom Muhibbi.
Uoči posljednjega pohoda na Beč 1566. sagradio je kraj Osijeka, za prelazak vojske iz Slavonije u Ugarsku, znameniti most prema projektu M. K. Sinana. Most se protezao od današnje Tvrđe u Osijeku do Darde u duljinu od približno 8 km, a bio je širok oko 6 m. Sulejmanov most ušao je u povijest kao jedan od najduljih mostova na svijetu, a njegovi su ga suvremenici nazivali »osmim svjetskim čudom«. Godine 1664. dijelom ga je zapalio hrvatski ban Nikola VII. Zrinski, a uništen je bio 1686. tijekom Velikoga (Bečkog) rata za oslobođenje.
1676. – Dva mjeseca nakon smrti pape Klementa X. za papu izabran Inocent XI.
1927. – SAD: Josephu Smithu se na gori Cumorahu prikazao anđeo Moroni te mu predao zlatne ploče s tekstom u reformiranom egipatskom pismu. Na temelju ovog »viđenja« 6. 4. 1830. godine osnovana je polukršćšanska Mormonska crkva; mormoni žive asketskim načinom života te se pripremaju na posmrtan život »na kraju svih vremena«.
1862. Američki predsjednik Abraham Lincoln objavio Zakon o oslobođenju robova koji je stupio na snagu 1. 1. 1863. godine.
1914. – Njemačka podmornica ispred nizozemske obale potopila tri britanske krstarice, na temelju čega je nastao gotovo mit o učinkovitosti podmornica u pomorskom ratovanju. Nakon toga Britanci u Sjeverno more stavljaju mine te ga 2. 11. proglašavaju vojnim teritorijem.
(zg-magazin)