Rođen F. Schubert, kod Staljingrada poražena njemačka 6. armija

U obiteljskoj kronici, koju je vodio njegov otac, zapisano je da je Franz s osam godina, već znao sve što god ga je želio novo naučiti / Dječak je tako lijepo pjevao da je bio primljen u zbor bečke Dvorske kapele. Tu je, među ostalim, učio harmoniju kod dvorskog kapelnika Salierija. Sa 17 godina postao je pomoćni učitelj i napisao svoju prvu majstorsku solo-pjesmu: Greta za preslicom

Dogodilo se na današnji dan, 31. siječnja:

1587. – U 62. godini u Beču umro zagrebački biskup i kardinal, državnik i ban Juraj II. Drašković. Bio je hrvatski ban u vrijeme osmanskih navala, gladi i Seljačke bune, a uložio je sve svoje napore u obranu od Osmanlija. Nastojao je izmiriti zavađeno plemstvo, borio se protiv namjere bečkog dvora da u Hrvatsku uvede njemačku upravu, a smatra se da je zemljom upravljao umjereno i pošteno. Bio je mudar političar, ali povjesničari različito tumače njegovu ulogu u Seljačkoj buni, pa i danas oko toga postoje kontroverze. Neki povjesničari smatraju da je dao pogubiti ustaničke vođe (za što nema pisanih dokaza), a drugi tvrde da ih je štitio i od cara Maksimilijana molio milost za njihov život.

1808. – Nakon sloma Mletačke republike, pojavom Napoleona s jedne strane i slabošću Osmanskog Carstva s druge, Dubrovačka Republika bila je u opasnosti i od ruskog zauzimanja. Grad se bez otpora 1806. godine predao francuskim postrojbama, a od ulaska Francuza počele su ratne operacije između združenih ruskih vojnih i crnogorskih paravojnih snaga. Uz pomoć francuskoga generala Marmonta neprijateljska je vojska istjerana s teritorija Dubrovačke Republike, ali je 31. siječnja 1808. Marmont, mimo Napoleonova znanja (premda je ovaj to odobrio), dekretom raspustio Senat i dubrovačku vladu i time ukinuo dubrovačku nezavisnost. Te je godine dubrovačko područje s Bokom kotorskom podvrgnuto Napoleonovu Talijanskom Kraljevstvu, a od 1815. pripalo je Habsburškoj Monarhiji, u čijem se sastavu nalazilo do 1918. godine.

1933. – Uhićen Vlatko Maček. Dva i pol mjeseca nakon sastanka Odbora Seljačko-demokratske koalicije u Zagrebu, na kojem su doneseni zaključci poznati pod imenom Zagrebačke Punktacije , 31. siječnja 1933. uhićen je kao njihov potpisnik dr. Vlatko Maček i odveden u zatvor u Beograd. U Punktacijama  se isticala potreba napuštanja srbijanske hegemonije te zahtijevalo uređenje državne zajednice u skladu s demokratskim načelima. Nekoliko mjeseci poslije Maček je osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu, ali je nakon atentata na kralja Aleksandra potkraj 1934. oslobođen i pušten na slobodu.

1946. – Na zajedničkoj sjednici obaju domova Ustavotvorne skupštine donesen je prvi Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Rađen je prema Ustavu SSSR-a, a Jugoslavija je definirana kao „savezna narodna država republičkog oblika“, koju je činilo šest republika, s tim da je Srbija imala i autonomne pokrajine Vojvodinu i Kosovo. Određeno je teritorijalno razgraničenje između republika, a granice se nisu mogle mijenjati bez njihova pristanka. Nacionalnim manjinama bili su zajamčeni pravo i zaštita kulture i jezika, a vlasništvo je bilo državno, zadružno ili privatno, koje je moglo biti ograničeno. Država i škole bili su odvojeni od Crkve, a bila je zajamčena i sloboda tiska, govora, udruživanja, zborova, javnih skupova i manifestacija.

Tijekom bitke za Staljingrad, koji je potpuno porušen, prema sovjetskim izvorima poginulo je 154.000 njemačkih i 47.000 sovjetskih vojnika; 108.000 njemačkih vojnika je zarobljeno, a oko 34.000 njemačkih ranjenika tijekom bitke povučeno je s bojišta

1797. – U Lichenthalu kraj Beča rođen austrijski skladatelj Franz Schubert (umro: 19. studenoga 1828. u Beču).

U obiteljskoj kronici, koju je vodio njegov otac, zapisano je da je Franz s osam godina, prema riječima voditelja mjesnog pjevačkog zbora, već znao sve što god ga je želio novo naučiti.

Dječak je tako lijepo pjevao da je bio primljen u zbor bečke Dvorske kapele. Tu je, među ostalim, učio harmoniju kod dvorskog kapelnika Salierija. Sa 17 godina postao je pomoćni učitelj i napisao svoju prvu majstorsku solo-pjesmu: Greta za preslicom.

Godina 1815., bila je najplodnija u njegovu životu. Napisao je tada 4 opere, 144 solo-pjesme, među kojima su znamenite Bauk i Divlja ružica, zatim dvije simfonije, dvije mise, gudački kvartet, dvije klavirske sonate i niz crkvenih skladbi. Schubert se gotovo nikad nije uspio domoći stalnog namještenja. Bezbroj puta natjecao se za malobrojna upražnjena mjesta kazališnih dirigenata, ali nije uspijevao, najčešće zbog spletki.

No uz sve poteškoće, neprestano stvara nova djela, čak i u bolnici kamo je dospio zbog slaba zdravlja i neuredna života. U tome razdoblju napisao je i 15 gudačkih kvarteta – najpoznatiji je Smrt i djevojka, devet simfonija, osma je nedovršena – i brojna klavirska djela, ali svoje majstorstvo pokazao je u solo- pjesmama kojih je skladao više od šest stotina. Sjetimo se ciklusa Lijepa mlinarica i Zimsko putovanje.

Prema njegovim melodijama Heinrich Berthe napisao je operetu Tri djevojčice, pronijevši njome svoje i Schubertovo ime gotovo svim svjetskim glazbenim pozornicama.

Schubert je navršio tek 31. godinu kad ga je u stanu njegova brata Ferdinanda u Beču pokosio trbušni tifus. Bilo je to 19. studenoga 1828. Pokopan je nedaleko od Beethovenova groba.

Premda vrijeme rađa toliko mnoštvo ljepota, ono nikada više neće donijeti jednoga Schuberta- rekao je Robert Schumann u povodu smrti jednog od najvećih majstora solo-pjesme svih vremena.

1888. – U Torinu umro svećenik i socijalni pedagog Giovanni Bosco, nazvan don Bosco (rođen 12. prosinca 1792.), dobročinitelj koji je organizirao sela za zanemarenu djecu i osnovao salezijanski red za obrazovanje ugrožene mladeži u Torinu.

1889. – U carskome dvoru Mayerlingu kod Heiligenkreuza oženjeni 30-godišnji nadvojvoda Rudolf, jedinac cara Franje Josipa I. i Elizabete (poznatije kao Sisi) počinio je samoubojstvo, prije kojeg je ubio 18-godišnju ljubavnicu. Tragedija nikada nije razriješena; dvor u vrijeme pogreba prikriva istodobnu smrt prijestolonasljednikove ljubavnice.

1943. – Pred Staljingradom je poražena njemačka 6. armija pod zapovjedništvom general-feldmaršala Friedricha Paulusa (unaprijeđen je upravo tog dana). Tijekom bitke za Staljingrad, koji je potpuno porušen, poginulo je 46.000 civila, a njih 60.000 Nijemci su odveli na prisilni rad. Prema sovjetskim izvorima poginulo je 154.000 njemačkih i 47.000 sovjetskih vojnika; 108.000 njemačkih vojnika je zarobljeno, a oko 34.000 njemačkih ranjenika tijekom bitke povučeno je s bojišta.

1943. – Brzi britanski bombarderi prvi put napadaju Berlin upravo u vrijeme obilježavanja nacističkog preuzimanja vlasti.

1966. – Na površinu Mjeseca prvi put je uspješno pristala svemirska sonda luna 9; prvi čovjekov predmet na Mjesecu bila je sonda Luna 2, koja je 1959. godine pala na Mjesečevu površinu. Iste godine Luna 3 je prvi put snimila nevidljivu stranu Mjeseca.

1993. – Automobilski koncern BMW iz Münchena preuzeo je većinski udio poznatoga britanskoga proizvođača Rover Cars. To preuzimanje jedno je od onih koje razotkrivaju sve očitiju globalizaciju.

(zg-magazin)