Rođen Dobriša Cesarić, Cezar prešao Rubikon
Cesarić se u književnosti prvi put pojavio kao četrnaestogodišnjak, a prvu zbirku pjesama Lirika objavljuje 1931. godine. Napisao je desetak knjiga pjesama
Dogodilo se na današnji dan, 10. siječnja:
1880. – U Trebarjevu Desnom rođen hrvatski političar Pavle Radić, koji je ubijen u atentatu u Narodnoj skupštini u Beogradu. Prihvatio je političke ideje svojih stričeva, a kao kandidat Hrvatske republikanske seljačke stranke prvi je put izabran u Narodnu skupštinu Kraljevine SHS 1932. godine. Prema uputi Stjepana Radića, u Narodnoj skupštini čita izjavu kojom stranka prihvaća Vidovdanski ustav i monarhiju. Ubijen je u atentatu u Narodnoj skupštini u Beogradu 1928. godine, kada je radikalni zastupnik Puniša Račić iz pištolja pucao na HSS-ove zastupnike.
1902. – U Požegi je 10. siječnja rođen veliki hrvatski liričar i jedan od najprevođenijih hrvatskih pjesnika, Dobriša Cesarić. U književnosti se prvi put pojavio kao četrnaestogodišnjak, a prvu zbirku pjesama Lirika objavljuje 1931. godine. U mnogim književnim časopisima objavljuje književne prikaze, a bavi se prevođenjem s njemačkog, ruskog, talijanskog, bugarskog i mađarskog jezika.
Uz knjige Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Knjiga prepjeva, Osvijetljeni put, Goli časovi, objavljena mu je i Knjiga prepjeva tj. zbirka prijevoda svjetskih pjesnika. Cesarić je napisao desetak knjiga pjesama. Osima na sve slavenske jezike, pjesme su mu prevođene na engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, mađarski, rumunjski, turski, albanski, ali i na latinski i esperanto.
1954. – CK SKJ isključio Milovana Đilasa: Jedan od najpoznatijih disidenata za Hladnog rata, crnogorski i jugoslavenski političar i publicist Milovan Đilas isključen je 10. siječnja 1954. iz partijskog članstva pošto je objavio niz članaka u glavnom partijskom glasilu Borba. Najpoznatiji mu je članak Anatomija jednog morala.
Osim što je bio isključen iz Partije, 11 je godina služio zatvorsku kaznu. Bio je član AVNOJ-a, vlade FNRJ, potpredsjednik SIV-a, predsjednik Narodne skupštine FNRJ i nositelj partijske knjižice s brojem 4. Također, bio je protivnik velikosrpskoga nacionalizma. Odbio je neslužbenu ponudu da 1992. postane prvi predsjednik SRJ.
49. g. pr. Kr. – Gaj Julije Cezar izabrao je baš današnji dan 49. godine prije Krista za kršenje pravila rimskog Senata po kojem niti jedan general nema pravo sa svojim trupama prijeći rijeku Rubikon. No Cezar je upravo to i napravio, započevši pohod na carski tron, a prema povjesničaru Gaju Svetoniju izgovorio je čuvene riječi Alea iacta est! – »Kocka je bačena«.
Inače, Rubikon (lat. Rubico), antičko je ime vjerojatno za današnju rječicu Fiumicino u Romagni u Italiji. U I. st. pr. Kr. bio je granica između Italije i Cisalpinske Galije. Ulazeći u Italiju, rimski vojskovođa je morao raspustiti svoje legije. Ulazak s legijama u Italiju značio je građanski rat (Italija je bila inermis: bez oružja) protiv Pompeja i Senata.
1862. – U Hartfordu, u državi Connecticutu (SAD), umro industrijalac Samuel Colt (rođ. 19. 7. 1814.), konstruktor znamenitog revolvera kolta, koji karakterizira povijest Divljeg zapada.
1863. – U Londonu je otvorena prva podzemna željeznica na konjsku zapregu; 1870. u promet puštena prva linija na parni pogon, a 1890. na električni pogon.
1920. – Liga naroda ili Društvo naroda je bila međunarodna organizacija osnovana na današnji dan 1920. godine na inicijativu američkog predsjednika Wilsona sa sjedištem u Ženevi. Svrha joj je bila osiguranje mira i međunarodne suradnje. Temeljni propis lige naroda bio je Pakt od 26 članaka usvojen na mirovnoj konfernciji 28. travnja 1919., koji je zatim unesen u mirovne ugovore zaključene 1919/20. Nestala je tijekom Drugog svjetskog rata, kao posljedica neučinkovitosti same organizacije. Naslijedili su ju Ujedinjeni narodi.
1971. – U Parizu umrla modna kreatorica Coco Chanel (Gabrielle Chanel-Bonheur,, rođ. 19. 8. 1883.). Šest desetljeća oblikovala je parišku modu. Tijekom Drugoga svjetskog rata zatvorila je svoje salone, no zbog veza s Nijemcima, zamjerila se Francuzima. Pošto je ponovno počela raditi
1954. godine, dobro je prihvaćena, u prvom redu među Amerikancima; 30 godina je stanovala u glasovitom hotelu Ritz. (zg-magazin)