Riješimo se korupcije i napredak je zajamčen

Riješimo se korupcije i napredak je zajamčen

Nakon što su ukrotili korupciju, Rumunjska je krenula naprijed stopama od sedam milja i mi smo joj počeli gledati u leđa

Dr.-Ing. Viktor Simončič

“Mi smo konformističko društvo, uvijek nam više godi priključiti se stadu, nego iz njega izaći. Umjesto da kažemo ‘ovo nije u redu, nije pravedno, borit ću se za ovog drugog, koji ima manje sreće od mene’, biraju lakši put. Znam da sam mnogima trn u oku, pokušavam raskrinkati monopol koji je u našem sportu dugi niz godina.”  (Novak Đoković)

Hoću li doći na svoje? Možda i hoću. Nadu mi budi nedavno otvoreni Ured europskog javnog tužilaštva – EPPO (Office European Public Prosecutor’s. Vodi ga, Laura Codruţa Kövesi koja je zbog korupcije u zatvor strpala stotine rumunjskih političara

Viktor Simončič

i gospodarstvenika. Nakon što su ukrotili korupciju, Rumunjska je krenula naprijed stopama od sedam milja i mi smo joj počeli gledati u leđa. Evo poruke premijeru: »Riješite se korupcije i napredak je siguran«.

U samo šest mjeseci postojanja pokazalo se da je Ured kod nas bio više nego potreban. Otvoreno je (već ?) 1340 slučajeva, a na bruku i sramotu je slučaj bivše ministrice Žalac. Ured tužitelja je pokazao da ne vjeruje USKOK-u, koji je slučaj Žalac zaključio sa »sve je OK«. Procesuirao je predmet. Priznajem, slučaj baš i nije neki iz kategorije »Sherlocka Holmesa«. Nije potrebna posebna mudrost da netko shvati kako je nešto trulo, ako tvrtka s jednim zaposlenikom, dobije preko deset milijuna kuna za posao koji vrijedi pet puta manje. U uređenim državama to je složenost posla na razini hvatanja džeparoša i šibicara, a ne za Uskoke.

Na propuste, koji nisu daleko od »ministričinog davanja milijunskog posla firmi s jednim zaposlenim«, u natječajima za projektiranje i izgradnju regionalnih centara postupanja s otpadom, upozoravam godinama. Od naših do onih u EU-u, uvjeravaju me kako je sve OK, iako praksa pokazuje da to nije tako. Odgovori u duhu »kultnog« odgovora DORH-a na ukazane (moguće) nepodopštine o čemu sam često pisao, kako su pitali lopova je li lopov, a ovaj im je odgovorio da nije, pa su meni poslali odgovor da lopov stvarno nije lopov, jer im je lopov tako rekao.

Što je forma, a što sadržaj?

Štete koje nam rade su zabrinjavajuće. Ne znam spada li to pod ingerenciju Ureda. Volio bih da spada. Propusti na štetu svih nas su tako veliki da dozvoljavaju sumnju da netko pri tome stječe nedozvoljenu korist.

U postupku realizacije od EU sufinanciranih projekata, unutar članica koje su se pridružile nakon 2004. godine, značajnu ulogu igra JASPERS – Joint Assistance to Support Projects in European Regions. Izgleda kako postoji bitna razlika u shvaćanju uloge JASPERS-a. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja eksplicitno tvrdi da je JASPERS tijelo koje daje potvrdu o uspješno završenom projektu (misli se do faze natječaja), a od odgovornih u Europskoj komisiji stiže odgovor da JASPERS ne odobrava, samo savjetuje. Što je forma, a što sadržaj?

Ministarstvo (19. 11. 2020.) tvrdi kako je nemoguće da je nešto krivo s projektom Babina gora, jer ga je potvrdio JASPERS: Projekt CGO Babina gora odobren je na osnovi opsežne dokumentacije, koja je uključivala i Studiju izvodljivosti s Analizom troškova i koristi, koju su izradili iskusni strani konzultanti koje je u postupku javne nabave odabrao korisnik projekta. Korisnik projekta također je ishodio i Potvrdu o uspješno završenom projektu, koju izdaje JASPERS, ako tijelo koje u ime Europske unije sudjeluje u nadzoru postupka za velike projekte koji se sufinanciraju sredstvima EU…

JASPERS kao savjetodavno tijelo, koje ujedno i uvjetuje

Iz Europske komisije stiže odgovor da JASPERS nije tijelo koje odobrava projekte, već samo savjetuje, pa ne snosi krivnju za loše projekte. Ovo je dio odgovora pristigao e-poštom (16. studenoga 2021. na primjedbe iznesene na online sastanku 16. rujna 2021.

Rečenica nije uzeta iz konteksta: Iako se čini da postoji određena jezična zbrka oko uloge Jaspersa u potpori nacionalnim tijelima i korisnicima, želio bih ponoviti da Jaspers ima savjetodavnu ulogu i nema nadležnost ili odgovornost u odobravanju projekata, a u slučajevima nevelikih projekata , ni Europska komisija ne odobrava projekte (moja opaska, velike projekte odobrava netko u Komisiji – tko?).

Da je uloga JASPERS-a, barem u Hrvatskoj, iznad one koja je negdje zapisana, potvrđuje faksimil iz projektne dokumentacije za Centar Piškornica.

U razgovoru s pomoćnikom ministra iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i zamjenicom direktora iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, oni ne dovode u pitanje projekte centara koje kao da je pripremao Frankenstein, jer ih je odobrio JASPERS. 

Tko laže?

Na online sastanku od predstavnika JASPERS-a, koji (je) neposredno radi(o) na projektima, saznao sam da u pripremi projekata uvijek rade po tri njihova stručnjaka (za okoliš, ekonomiju i tehniku). Pitao sam kako je onda moguće da se procijenjena vrijednost u nuđenju povećava za dvostruko, pa i više. Opravdavao se poskupljenjem uslijed poremećaja zbog pandemije, što ne odgovara istini. Naime, procijenjena vrijednosti od 179 milijuna za Centar Babina gora prije utjecaja pandemije (2019.) bila je (i) dvostruko veća (ponude od 288 i 356 milijuna), kao i pod utjecajem pandemije (2021.) (ponuđene vrijednosti 284, 367 i 395 milijuna).

Narodna izreka kaže, ako laže koza, ne laže rog. Tko laže?

EPPO provodi prekogranične istrage prijevara povezanih sa sredstvima EU-a čiji iznos premašuje 10 000 eura. U spomenutim projektima se vrti višestruko više novca, pa preko EPPO možda saznamo tko je koza a tko rog. Možda ipak dođem(o) na svoje. Ne mene, već Lijepe Naše radi, jer postoji realna opasnost da zbog loše pripremljenih projekata i manjkavih procedura, ne uspijemo iskoristiti stotine milijune eura…

Tražim(o) odgovornost JASPERS-a

Dijeli
KOMENTARI
  • comment-avatar

    Korupcija je rak rana svakog društva. Procjene su da se u EU kroz korupciju godišnje “spali” od 500 – 900 mld €.U Hrvatskoj je to oko 13,5 % GDP-a ili oko 8 mld €. Za mjerenje razina korupcije postoji čitav niz tzv. kompozitnih metrika, ima ih barem 10-tak. Postoji i čitav niz načina borbe protiv ove pošasti. Između ostalog, to su i međunarodni standardi za ovo područje. Tri su posebno značajna – ISO 37001, ISO 37002 i ISO 37301 (vidjeti na http://www.iso.org). Glavne prepreke u njihovom korištenju su: nedovoljna politička volja i neovisno pravosuđe. Ovim čimbenicima može se dodati i razina zrelosti javnosti. Hrvatska je u cijeloj toj priči negdje na polovini, ovisno o primjenjenoj metodi mjerenja. Dakle, od korupcije nisu imune niti vodeće zemlje EU-a, niti njene institucije. Bitna razlika u odnosu na RH je u višoj razini političke volje njenih čelnika, bitno višoj razini neovisnosti pravosuđa, uključivo i sankcija, te višoj razini zrelosti javnosti, uključivo istraživačko novinarstvo. Kod nas se u ovom području čine tek prvi koraci. Oni postoje, ali promjene su spore i provode se samo onda, ako nešto ispliva na površinu.

  • comment-avatar
    Žarko Kotur 23/11/2021

    Nevjerojatno je da odgovorna osoba zna da ćemo obavijestiti otvoreni Ured europskog javnog tužilaštva – EPPO (Office European Public Prosecutor’s. Vodi ga, Laura Codruţa Kövesi a dalje nastavlja sa “izgradnjom” megalomanskog regionalno CGO Babina Gora. Kad Konju kažeš curik i povučeš vojke konj stane a ona ne, samo naprijed, ravno u hendek. Do sada je tvrtka KODOS do.o. potrošila 20 000 000 00 kn u ovih par godina postojanja da bi im propale tri javne nabave i plaćaju kazne našim novcem. Novce troše ne namjenski i znaju to ali su uporni do bola. A da sad sam se sjetio 10% od 180 milja kuna je 18 milja kuna ali 10% od 360 milja kuna je 36 milja kuna a dobiš za to gulenje krumpira 6 mj. Pa tko ne bi hebote, taj nije normalan.

  • Odgovori

    You have to agree to the comment policy.