Riba koja uči i prepoznaje lica

Riba koja uči i prepoznaje lica

Zašto i kako to čini riba slon, znanstveni tim iz Bonna ne želi nagađati, ali pretpostavljaju da ova riba koristi neku vrstu specijaliziranog algoritma ili sustava za obradu informacija

Ribe su pametnije nego se misli. Ne samo da su u stanju raspoznavati ljudska lica, već mogu koristiti svoja osjetila na način za koji se vjerovalo da je svojstven samo ljudima i sisavcima.

Njemački tim zoologa na Sveučilištu u Bonnu je otkrio da afrička riba slon, unatoč tomu što nema takozvani složeni mozak, može naizmjence koristiti svoj električni i vizualni osjet i to na isti način na koji to čini ljudsko biće – npr. „prebacivanje“ s osjeta vida na osjet dodira.

Sposobnost prepoznavanja stvari i pojava na različitim osjetilnim razinama, evolucijski se veže uz životinje s većom osjetilnom fleksibilnošću. Prvenstveno se misli na visoko razvijene sisavce poput majmuna, dupina i štakora zato što procesiuranje informacija zahtijeva razvijen moždani korteks (moždana kora velikog mozga). Zapravo, tako se donedavna mislilo sve dok znanstvenike nije iznenadila afrička riba slon.

Riba slon (Gnathonemus petersii) je riba koja često obitava u sporijim rijekama zapadne Afrike. U tim rijekama ona lovi ličinke kukaca u svitanje i/ili po zalasku sunca. Riba slon je opremeljena električnim organom koji joj omogućuje da generira slabo električno polje te da poput detektora trenutno osjeti što se oko nje zbiva. Njezine oči joj služe za navigaciju kao i za praćenje plijena.

Ono što je znanstveni tim iz Bonna otkrio je činjenica da se riba slon može prebacivati između ta dva osjetila unatoč tomu što ima maleni mozak.

Ljudi i životinje mogu se kretati mračnim prostorom ili zamračenom prostorijom koristeći se osjetom dodira, sluha pa čak i mirisa. Čim se svjetlo upali, oni se prebacuju na korištenje osjetila vida bez preispitivanja okruženja. Znanstvenici su smatrali da je kod sisavaca za takvo ponašanje odgovorna kora velikog mozga. Iznenadila ih je riba slon koja nema koru velikog mozga pa se čini kao da zastrajeli Sinclair ZX80 upravlja operativnim sustavom Windows 10.

Sa željom da bolje prouče novootkriveni fenomen, njemački zoolozi su napravili pokus s deset riba. „Naučili“su ih kako da prepoznaju i razlikuju određene predmete koristeći se vizualnim i električnim osjetom. Jedan akvarij su podijelili na dvije komore: u jednu komoru su stavili okrugao predmet, a u drugu kvadratan. Svaku od deset riba su uspjeli podučiti kako da odabere jedan od ponuđenih predmeta. Za dobro obavljen posao ribe su nagrađivali s ličinkama.

U tom su pokusu otkrili da su ribe bile u stanju prepoznati različite oblike predmeta pomoću električnog osjetila iako se činilo da je razliku moguće uočiti samo pomoću osjetila vida. Što je još zanimljivije, ribe su pokazale da im je električni osjet pouzdaniji za raspoznavanje izbliza, a osjet vida su koristile za udaljeniji predmet.

Na početku pokusa svjetlo je bilo upaljeno i u takvoj situaciji ribe su mogle koristiti oba osjetila. Međutim, kad su znanstvenici ugasili svjetlo, mogli su primijetiti da je riba brzo pronašala predmet pomoću električnog osjeta. Ponovili su pokus tako što su predmet učinili „nevidljivim“ u elektičnom smislu. Očekivali su da će se riba koristiti samo osjetilom vida.

Bili su u krivu. Ribe su se prebacivale između oba osjeta – osjeta vida i električnih impulsa. U tom su smislu pokazale određenu dosljednost u reagiranju.

Zašto i kako to čini riba slon, znanstveni tim iz Bona ne želi nagađati, ali pretpostavljaju da ova riba koristi neku vrstu specijaliziranog algoritma ili sustava za obradu informacija, a što ukazuje na mogućnost da je prebacivanje s jednog osjeta na drugi možda manje složen nego što se to dosad mislilo, ili su zbilja ribe mnogo pametnije nego se misli o njima.

Pripremila: M. Funda 

(Istraživanje je objavljeno u PNAS-u / Izvor: Sveučilište u Bonnu, Njemačka)

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni