Razvili protezu za mozak koja povećava kratkoročno i dugoročno pamćenje

»U budućnosti«, kaže Hampson, »nadamo se da ćemo moći pomoći ljudima da drže određene uspomene, kao što su gdje žive ili kako izgleda njihova unučad, kad njihovo pamćenje počne propadati«

DARPA (eng. Defense Advanced Research Projects Agency) – agencija Ministarstva obrane SAD-a odgovorna za razvoj novih tehnologija za vojsku SAD-a financirala je novu studiju koja je ukazala na uspješne mogućnosti povećanja ljudske memorije ugradnjom specijalne proteze u mozak, prenosi New Atlas.

Ispitivanje je provedeno na pacijentima u baptističkom medicinskom centru Wake Forest koji su u mozgu već imali implantante kao dio liječenja epilepsije, a koji su doživjeli značajna poboljšanja kratkoročnog i dugoročnog pamćenja.

Od pacijenata je zatraženo da igraju niz memorijskih računalnih igara, a dok su se pokušavali prisjetiti stvari, istraživači su bilježili uzorke neuralnih okidanja oko područja hipokampusa, koji je odgovoran za pamćenje. Posebnu pažnju posvetili su neuralnim uzorcima koji su rezultirali pravilnom memorijom.

Zatim su pacijenti ponovno igrali igre, a električno stimulirani mozak je svakom pacijentu stvarao uspješne obrasce za kodiranje memorije.

Pokus se pokazao uspješnim, rezultati su ispali čak i mnogo bolji nego što je istraživački tim očekivao. Testovi su pokazali da se kratkoročno pamćenje pacijenata povećalo za 37 posto, dok su dugoročni memorijski testovi (prisjećali su se stvari koje su rješavali prije 75 minuta) pokazali poboljšanje pamćenja za 35 posto.

»Pokazali smo da bismo mogli pobuditi pacijentov vlastiti sadržaj pamćenja, ojačati ga i vratiti pacijentu«, kaže dr. Robert Hampson, glavni autor studije. »Čak i kad je pamćenje osobe oslabljeno, moguće je identificirati uzorke neuronskog formiranja koji ukazuju na ispravnu formaciju pamćenja te ih odvojiti od uzoraka koji su netočni. Potom možemo pojačati ispravne uzorke kako bismo pomogli pacijentovom mozgu u točnom formiranju novih sjećanja, ali ne kao zamjenu za urođenu funkciju pamćenja, već kao poticaj za to«, pojašnjava Hampson.

Čini se da ovo istraživanje otvara vrata implantatima koji poboljšavaju pamćenje koji će jednog dana nekom korisniku omogućiti da pritisne gumb dok nešto gleda što će mu povećati šanse da se kasnije sjeća tih događaja.

Ipak, istraživački tim na ovo više gleda s medicinske strane, kao uređaj za pomoć pri Alzheimerovoj bolesti, kod moždanih udara ili pri traumatičnim ozljedama mozga, kako bi se pacijentima omogućilo da ponovno počnu stvarati nove uspomene i sjećanja pomoću vlastitih obrasca aktivnosti mozga. Tim se također nada kako bi tehnologija jednog dana mogla pomoći ljudima u održavanju uspomena koje su već pohranili.

»U budućnosti«, kaže Hampson, »nadamo se da ćemo moći pomoći ljudima da drže određene uspomene, kao što su gdje žive ili kako izgleda njihova unučad, kad njihovo pamćenje počne propadati«. (zg-magazin)