Puniša Račić izveo atentat na Stjepana Radića

Teško je ranio Stjepana Radića, koji je umro dva mjeseca poslije od zadobivenih rana, te na mjestu ubio njegova sinovca Pavla Radića i Đuru Basaričeka

Dogodilo se na današnji dan, 20. lipnja:

1880. – Prvi stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt otvoren je 20. lipnja 1880. u tada unajmljenu i neprikladnu prostoru, a cjelovit stalni postav otvoren je 1909. u vlastitoj zgradi na tadašnjem Kazališnom trgu (Trgu maršala Tita), nasuprot Hrvatskom narodnom kazalištu. Muzej je osnovan u veljači 1880. na inicijativu Društva umjetnosti i njegova tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavoga. Danas se u muzeju čuva više od 100 000 predmeta primijenjene umjetnosti iz razdoblja od 14. do 20. stoljeća. Muzej ima stalni postav koji se prostire na tri kata i uključuje oko 3000 izložaka te ima vlastite restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil i slikarstvo i polikromnu skulpturu.

1928. – Političke i socijalne suprotnosti u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca dosegle su vrhunac 1928. godine, a stanje se posebno zaoštrilo kada je radikalni zastupnik Puniša Račić 20. lipnja pucao u beogradskoj Narodnoj skupštini u zastupnike HSS-a. Teško je ranio Stjepana Radića, koji je umro dva mjeseca poslije od zadobivenih rana, te na mjestu ubio njegova sinovca Pavla Radića i Đuru Basaričeka. Zločin u Skupštini naišao je na zgražanje cijeloga civiliziranog svijeta. Kasniji događaji pokazali su da je Puniša Račić imao moćne zaštitnike u Kraljevini.

451. – U bitki na Katalunskim poljima savez zapadnih vojski (rimska, vizigotska, franačka, burgundska) porazio hunsku vojsku pod Atilovim vodstvom. Atila je umro nakon dvije godine,a njegovu vojsku i državu u istočnoj Europi 454. godine porazili su Gepidi.

1597. – Sjeverno ledeno more: Pred Novom Zemljom umro nizozemski pomorac i kartograf Willem Barents; pokušao je pronaći tzv. sjeveroistočni prolaz u Kinu.

1675. – Više indijanskih plemena udružilo se u Indijansku konfederaciju, koja je neuspješno pokušavala spriječiti naseljavanje bijelaca (oko 1650. ima već više od 50 000 doseljenika); bijelci odgovaraju strašnim pokoljima Indijanaca.

1837. – Nakon kralja Vilima IV., koji nije imao djece, Velikom Britanijom je zavladala njegova osamnaestogodišnja nećakinja Viktorija. Vladala je do 1901. godine te je uz ostalo bila i carica Indije. U tzv. viktorijanskom razdoblju Britanija je na vrhuncu gospodarske i političke snage.

1875. – U Münchenu umro inženjer i konstruktor Wilhelem Bauer (rođen 23. 12. 1822.), jedan od prvih konstruktora podmornica.1963. – Predstavnici SAD-a i Sovjetskog Saveza na sastanku u Ženevi dogovorili uspostavu crvenoga telefona, neposredne stalne telefonske veze među dvama vođama. »Vruća« linija prvi je put uspostavljena 30. 8., a glavni razlog za tu odluku bilo je dramatično iskustvo iz kubanske krize 1962., kada su veze među državama šest sati bile prekinute. (zg-magazin)